DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Tab. ü


Gospodarska jedinica: ŽUTICA
Cdjel: 114


1970/71.eod. 1971/72 .god. 1972/73.god.


H0
Ukupan Osušene Ukupan Osušene Ukupan Osušene O iH d
p» d O


4> Vrata drveća broj sadnice broj sadnice broj sadnice


O
sadnica sadnica


O,
O ´-´ ´Ö


na 4 re-U 3 Cl na 4 re-na 4 repetlclje
broj ?« p} PtO petlclje broj f III petlclje broj * ;q p. n
1 Salix alba 43-1 8 1,6 8 464 20 4,1 20 484 43 3,9 43
2 Populus euramerlcana


clor. 1-mt 196 2 1,0 2 196 4 2,0 4 196 45 23,0 45
Populus euraserlcana


3
196 1 0,5 1 196 2 1,0 2 196 12 6,1 12


ni™ 1-214


´ 4 Alnus glutlnosa 1C2 4 562 54,8 562 1024 98 9,6 98 1024 69 6,7 69


5 Quercus robur 1764 406 23,0 406 1764 776 44,0 776 1764 945 53,6 945
6 Fraxlnus angu3tlfolla 1764 475 27,0 475 1764 656 37,2 656 1764 837 47,4 837
Populus euramerlcana


196 196´ 2 1,0 2 196 16 8,2 16
Quercus robur 704 108 15,3 108 704 316 44,9 316 704 490 69,6 490
Alnus glutmosa 512 242 47,2 242 512 108 21,1 108 512 62 12,9 62
8 Quercus robur 512 83 16,2 83 512 198 38,7 198 512 372 72,7 372
9 Platanua orlentalls 524 55 15,1 55 324 129 35,4 129 324 191 58,9 191


7 p1nn T-214 --


Tab. 6


Gospodarska jedinica: ŽUSICA
Ođjsl 114


Visina VISINSKI PKIKAST m


Repetlcija Vrsta drveća


sadnice


1970/71.god. 1971/72.god. 1972/73.gođ.


1
Salix alba 2,68 1,29 1,10 1,22
Populus euramerlcana


2
1,91 0,46 0,72 0,60


clon 1-154
Populu3 euramerlcana


3
3,15 0,34 0,74 0,52


clon 1-214
4 Alnus glutinosa 0,50 0,24 0,30 0,22


5
Quercus roour 0,18 0,06 0,09 0,14


6
Fraxlnus angustlfolia 0,56 0,05 0,12 0,18
Populus euramerlcana


3,38 0,30 0,60 0,64


clon 1-214


7


Quercus robur 0,23 0,06 0,05 0,10


Alnus
glutinosa 0,66 0,23 0,28 0,26


8
Quercus robur 0,25 0,06 0,05 0,09


9 Platanus orlentalls 0,44 0,12 0,20 0,22


za vodu putem transpiracije), izmjena mikroklime, pogoršanje biološke komponente
tla što sve utječe vjerojatno na cijeli niz promjena u rnikroekosistemu
upućuje nas da se prvo moraju stvoriti ekološki preduvjeti da bi takve
površine mogli obnoviti vrstama šumskog drveća koje su prije tvorile sastojine
(Q. robur i F. angustifolia).


Crna joha i bijela vrba od autohtonih vrsta mogu poslužiti kao pionirske
odnosno prijelazne vrste, a također i eurameričke topole. Njihov je životni
vijek na ovakovim terenima kratak, o čemu treba voditi računa.


124