DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 108     <-- 108 -->        PDF

samo ovog Nacionalnog parka, nego i zaštite
prirode uopće (Gušića, Vidakovića,
Korice, Šuvara, S. Markovića, Laya, Movčana,
Bosanca), ali za sada zadržavamo
se samo na onima s područja floristike i
šumarstva. I u ovom slučaju pokazuje se
nedostatak časopisa za područje djelatnosti
zaštite prirode, a danas i za djelatnost
zaštite životne sredine. Zar Republički
zavod za izaštitu prirode nije onaj
koji treba pokrenuti i izdavati takav časopis?


2. Vegetacija i šume na području nacio^
nalnog parka obrađeni su u tri Driloga:
0 rijetkim biljkama Nacionalnog parka
Plitvička jezera, Ekološko gospodarski tipovi
šuma u Nacionalnom parku Plitvička
jezera te Čorkova uvala — prašuma u
Nacionalnom parku Plitvička jezera.
2.1 Rijetke biljke na području Plitvičkih
jezera, koja su »jedinstveni prirodni
muzej u kome živi mnogolik biljni
svijet« prema N. Plavšić-Gojković jesu:
gospina papučica, lovorasti likovac, božikovina,
tisa, planinski božur, ljiljan
zlatan, kamenika, karanfil (Dianthus monspessulanus
L.), alpski likovac, kranjski
ljiljan, zvončić (Campanula thirsoidea L.),
grašar (Coronila coronata L.), na »suhim«
staništima, a ljutak (Cladium mariscus
L.-R.Br.) i trska (Phragmites communis
Trin.) na močvarnim mjestima. Navedena
je i flora cretova na kojima se nalazi
»i rijetka biljka trolistica (Menyanthes
trifoliata L.) koja je pravi ukras naše
flore« (str. 58). Na tom području nalaze
se i dvije mesojetke i to na cretu rosika
(Drosera rotundifolia L.) te »vrlo rijetka
vodena biljka tustica (Utricularia minor
LM). Dakako da nisu izostali ni sedrotvorci.
Od ostalih vrsta, jer »ovaj prikaz ne
pretendira na cjelovitost«, navodi 3 »koje
u stanovito doba godine izvanredno ukrašava
Plitvička jezera«. To su crnjuša (Erica
carnea L. ) koja u proljeće, u doba
cvatnje, pojedine dijelove Nacionalnog
parka prekriva »prekrasnim crvenilom« te
ruj (Cotinus coggygria Scop.) i gluhi javor
(Acer optusatum Weldst.) koji sličnim
crvenilom ukrašuju jesenji izgled krajolika.
Autorica za svaku vrstu navodi i u
čemu je njezina osobitost u Nacionalnom
parku. Tako »pojava božikovine u nacionalnom
parku je to značajnija što je
taj atlansko-mediteranski elemenat — kojih
općenito u Hrvatskoj ima malo — vezan
uz vlažnu i blagu klimu«, a tisa se
»u južnoj Evropi rijetko pojavljuje na
izoliranim lokalitetima kao što je i naci


onalni park Plitvička jezera«2; navedni
zvončić »stanovnik je Alpa i obično
raste na visini između 1500—2720 m, a
samo mjestimično se spušta u alpske
doline«, itd.


Tekst je dopunjen s 23 crteža obrađenih
vrsta koji vrlo dobro mogu poslužiti
za identifikaciju pojedine vrste na
terenu.


2.2 Za specijalni rezervat šumske vegetacije
»Čorkova uvala« (kojeg površina
iznosi cea 75 ha) autori, N. Plavšić-Gojković
i dr., dali su samo fitocenološku
sliku tamošnje zajednice jelovo-bukovih
šuma (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.). Velim »samo«, jer za taj rezervat
postoje i »kvantitativni« podaci, tj. podaci
o drvnoj masi i prirastu utvrđenih po
Katedri za uzgajanje šuma zagrebačkog
Šumarskog fakultetas pa je i njih trebalo
priopćiti i tako upotpuniti sliku stanja
ovog rezervata. I ne samo upotpuniti,
nego i podkrijepiti da »životni put prašume
« »čorkova uvala« »nije dakle završen
i trebat će još dugo vremena da dođe
do starenja«, kako to autori navode u završnoj
rečenici svog prikaza.
2.3 Za šume ovog Nacionalnog parka,
iza 1945. godine više puta vršene su pripreme
za sastav gospodarske osnove
(reambulacija granica, aerofotosnimanja,
utvrđivanje drvnih masa, opisi sastojina),
ali osnova nije bila nikada dovršena. Što
više, i dendrometrijski podaci iz 1958.godine,
odnosno podaci o stanju sastojina
u to doba, zagubljeni su (radove je vršila
tadanja Sekcija za uređivanje šumau
Splitu). Međutim, kako šume u nacionalnom
parku nemaju neposrednu gospodarsku
funkciju nego parkovno-zaštitnu to i
»osnova gospodarenja« mora biti specifična.
Osnovica za takvu osnovu, pa i za
zahvate u sastojina, u znatno jačoj mjeri
nego u gospodarskoj šumi mora bazirati
na prirodnim karakteristikama, a koie se
očituju u šumskim fitocenozama. Stoga
su od unazad deset godina u ovom Nacionalnom
parku provedena opsežna fitocenološka
istraživanja i utvrđeni kvalitativno
i kvantitativno (prostorno) »ekolo2
Brzina rasta tise zaslužuje odgovarajuća
istraživanja jer, prema vlastitim
opažanjima, tretirati tisu kao »vrstu vrlo
sporog rasta« (u svakim ekološkim uvjetima)
treba korigirati.


3 B. Prpić: Neke značajke prašume
čorkova uvala, Šum. list 9—10/1972, str.


325.