DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 110     <-- 110 -->        PDF

TRI PRILOGA IZ ŠUMARSTVA U
ČASOPISU »PRIRODA U ŽARIŠTU«
br. 19/1974.


Časopis »PRIRODA U ŽARIŠTU«* u 19.
broju iz 1974 .god. donosi i tri članka s
područja šumarstva i to:


Pelisek prof. dr. ing. J.: Promjene u
šumskim staništima i tlima u Evropi,


van der Poel A. J.: Nova zemlja, nove
šume i novi zaštićeni okoliši u Nizozemskoj,


Benvenuti dr. Valerio: Šume i turizam,
stanje u Italiji.


1. Prof. Pelisek, s radom u Institutu
za pedologiju i geologiju Šumarskog
fakulteta u Brnu, od 1960. do 1972. godine
posebno je proučavao tla u nizinskim i
prigorskim monokulturama smreke te
bora. Rezultati tih istraživanja kao i onih
u ostalim evropskim zemljama (u obje
Njemačke, u Poljskoj, Švedskoj i Sovjetskom
savezu), kojima je smreka posebno
važna vrst za proizvodnju celuloze i drugu
industriju, pokazali su slijedeće promjene
u tlima:
— povišenje kiselosti tla,
— stvaranje preosjetljivoga i kiselog površinskog
humusa,
— prekidanje ili osjetljivo smanjivanje
prirodne uravnoteženosti hranjivosti,
— smanjivanje mineralizacije dušika,
— manja mikrobiološka aktivnost i manja
biološka aktivnost tla,
— lagana podzolizacija, tj. smanjivanje
količine hranjiva u gornjim slojevima tla
i opće zbijanje profila,
— smanjivanje proizvodnosti šumskog
tla,
— razvoj manjevrijednih šumskih sastojina
s jako smanjenim prirastom.
Kao primjer o smanjivanju proizvodnosti
tla pod smrekovim monokulturama
autor daje podatke iz saskih šuma
(područje DR Njemačke):


razdoblje zaliha prirast
od do god. ms m´


1847.—1853 152 4,7
1864.—1873. 177 6,1
1874.—1903. 189 6,1
1904.—1913. 185 4,6
1924.—1929. 170 2,5


*) Ovaj časopis, pod naslovom »Nature
in Focus«, izdaje Evropski informativni
centar za Zaštitu prirode Evropskog
Savjeta (67006 Strasbourg Cedex, France)
na engleskom i francuskom jeziku. Englesko
izdanje ima sažetke na njemačkom,
a francusko na talijanskom jeziku.


»Dakle u periodu od 50 godina prirast
se prepolovio u odnosu na početno stanje
«, dodaje ovim podacima Pelisek.


Smanjenje prirasta u monokulturama
smreke u Cehoslovačkoj da iznesemo još i
jedan podatak, posljedica je i pogoršanja
vodnog režima. Naime, u tamošnjim krajevima,
uz prosječne godišnje oborine
između 500 i 600 mm godišnje, u krošnjama
smreke u monokulturi zadrži se
30—40% te količine dok u mješovitim sastojinama
listača samo 20°/o.


2. Znatan dio obalnog područja Nizozemske
nalazi se u razini ili ispod razine
(Sjevernog) mora od kojega su te površine
(tzv. polderi) odijeljene prirodnim
dinama ili podignutim nasipima. Taj
proces još nije završen, jer su još u toku
radovi za melioriranje oko 50 000 ha (od
ukupno 215 000) na području jezera Zuider.
Isušavanje ovog jezera prema planu Kornelija
Lely-a započeto je iza prvog rata i
podijeljeno je u 5 etapa od kojih su četiri
dovršene. Naglašavamo tu etapnost, jer je
ona karakteristična za udio površina koje
se pošumljuju ili ostavljaju kao rezervati
prirode.
Prema podacima A. J. van der Poel-a,
objavljenim u uvodno navedenom članku,
u prvoj etapi, etapi koja se počela
kultivirati između 1930. i 1940. godine, za
šumu i rezervate prirode bilo je namijenjeno
samo 3"Vo isušene i meliorirane površine
(od svega 20 000 ha), u drugoj
etapi, etapi od 1942. do 1958. godine, 5Vo
(od 48 000 ha), u trećoj etapi u kojoj je
kultivacija započela 1957 godine 16»/o od
ukupno 54 000 ha, a u četvrtoj etapi, etapi
u kojoj je gradnja nasipa trajala 1959. do
1967. godine a kultivacija započela 1968.
godine, 25°/o ili četvrtina meliorirane površine
od 43 000 ha (tzv. južni Flevoland).
Iako autor van der Poel to ne navodi,
očito je da su veće površine 1950. godine
naprijed namijenjene šumarstvu posljedica
ne samo općeg pokreta za rekreaciju
u prirodi, a u prvom redu u šumama,
nego i činjenice da je utjecaj šumarske
struke, preko Uprava državnih šuma, presudan
na poslovima prostornog uređenja.**


Površine namijenjene pošumljivanju
prethodno se 4—5 godina koriste za poljoprivrednu
proizvodnju. Od šumskog
drveća najčešće se prvo sade razne cv.
topole, koje su se pokazale kao izvrsni
pioniri, a kratke ophodnje za ovu vrstu
omogućuju elastično gospodarenje. Stalne


*) Vidi Šumarski list, 1973., str. 69.