DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 110     <-- 110 -->        PDF

TRI PRILOGA IZ ŠUMARSTVA U
ČASOPISU »PRIRODA U ŽARIŠTU«
br. 19/1974.


Časopis »PRIRODA U ŽARIŠTU«* u 19.
broju iz 1974 .god. donosi i tri članka s
područja šumarstva i to:


Pelisek prof. dr. ing. J.: Promjene u
šumskim staništima i tlima u Evropi,


van der Poel A. J.: Nova zemlja, nove
šume i novi zaštićeni okoliši u Nizozemskoj,


Benvenuti dr. Valerio: Šume i turizam,
stanje u Italiji.


1. Prof. Pelisek, s radom u Institutu
za pedologiju i geologiju Šumarskog
fakulteta u Brnu, od 1960. do 1972. godine
posebno je proučavao tla u nizinskim i
prigorskim monokulturama smreke te
bora. Rezultati tih istraživanja kao i onih
u ostalim evropskim zemljama (u obje
Njemačke, u Poljskoj, Švedskoj i Sovjetskom
savezu), kojima je smreka posebno
važna vrst za proizvodnju celuloze i drugu
industriju, pokazali su slijedeće promjene
u tlima:
— povišenje kiselosti tla,
— stvaranje preosjetljivoga i kiselog površinskog
humusa,
— prekidanje ili osjetljivo smanjivanje
prirodne uravnoteženosti hranjivosti,
— smanjivanje mineralizacije dušika,
— manja mikrobiološka aktivnost i manja
biološka aktivnost tla,
— lagana podzolizacija, tj. smanjivanje
količine hranjiva u gornjim slojevima tla
i opće zbijanje profila,
— smanjivanje proizvodnosti šumskog
tla,
— razvoj manjevrijednih šumskih sastojina
s jako smanjenim prirastom.
Kao primjer o smanjivanju proizvodnosti
tla pod smrekovim monokulturama
autor daje podatke iz saskih šuma
(područje DR Njemačke):


razdoblje zaliha prirast
od do god. ms m´


1847.—1853 152 4,7
1864.—1873. 177 6,1
1874.—1903. 189 6,1
1904.—1913. 185 4,6
1924.—1929. 170 2,5


*) Ovaj časopis, pod naslovom »Nature
in Focus«, izdaje Evropski informativni
centar za Zaštitu prirode Evropskog
Savjeta (67006 Strasbourg Cedex, France)
na engleskom i francuskom jeziku. Englesko
izdanje ima sažetke na njemačkom,
a francusko na talijanskom jeziku.


»Dakle u periodu od 50 godina prirast
se prepolovio u odnosu na početno stanje
«, dodaje ovim podacima Pelisek.


Smanjenje prirasta u monokulturama
smreke u Cehoslovačkoj da iznesemo još i
jedan podatak, posljedica je i pogoršanja
vodnog režima. Naime, u tamošnjim krajevima,
uz prosječne godišnje oborine
između 500 i 600 mm godišnje, u krošnjama
smreke u monokulturi zadrži se
30—40% te količine dok u mješovitim sastojinama
listača samo 20°/o.


2. Znatan dio obalnog područja Nizozemske
nalazi se u razini ili ispod razine
(Sjevernog) mora od kojega su te površine
(tzv. polderi) odijeljene prirodnim
dinama ili podignutim nasipima. Taj
proces još nije završen, jer su još u toku
radovi za melioriranje oko 50 000 ha (od
ukupno 215 000) na području jezera Zuider.
Isušavanje ovog jezera prema planu Kornelija
Lely-a započeto je iza prvog rata i
podijeljeno je u 5 etapa od kojih su četiri
dovršene. Naglašavamo tu etapnost, jer je
ona karakteristična za udio površina koje
se pošumljuju ili ostavljaju kao rezervati
prirode.
Prema podacima A. J. van der Poel-a,
objavljenim u uvodno navedenom članku,
u prvoj etapi, etapi koja se počela
kultivirati između 1930. i 1940. godine, za
šumu i rezervate prirode bilo je namijenjeno
samo 3"Vo isušene i meliorirane površine
(od svega 20 000 ha), u drugoj
etapi, etapi od 1942. do 1958. godine, 5Vo
(od 48 000 ha), u trećoj etapi u kojoj je
kultivacija započela 1957 godine 16»/o od
ukupno 54 000 ha, a u četvrtoj etapi, etapi
u kojoj je gradnja nasipa trajala 1959. do
1967. godine a kultivacija započela 1968.
godine, 25°/o ili četvrtina meliorirane površine
od 43 000 ha (tzv. južni Flevoland).
Iako autor van der Poel to ne navodi,
očito je da su veće površine 1950. godine
naprijed namijenjene šumarstvu posljedica
ne samo općeg pokreta za rekreaciju
u prirodi, a u prvom redu u šumama,
nego i činjenice da je utjecaj šumarske
struke, preko Uprava državnih šuma, presudan
na poslovima prostornog uređenja.**


Površine namijenjene pošumljivanju
prethodno se 4—5 godina koriste za poljoprivrednu
proizvodnju. Od šumskog
drveća najčešće se prvo sade razne cv.
topole, koje su se pokazale kao izvrsni
pioniri, a kratke ophodnje za ovu vrstu
omogućuju elastično gospodarenje. Stalne


*) Vidi Šumarski list, 1973., str. 69.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 111     <-- 111 -->        PDF

sastojne podižu kao mješovite i s razliska
područja) mogu podnijeti bez štete
čitim starostima stabala. Izbor vrsta i takav masovni turizam.
struktura sastojina ovisi i o njihovoj Šume u Italiji zauzimaju 20°/o teritosvrsi,
tj. da li će biti proizvodne (ekonomrija
ili oko 6 milijuna ha, od čega između
ske šume) ili im je prvenstvena namjena 3 i 4 milijuna ha toliko degradiranih da
rekreaciona odnosno prirodno-zaštitna. su potrebna ogromna tehnička i financijNaime,
na ovim polderima planirano je osska
sredstva za njihovu melioraciju. Tunivanje
slijedećih rezervata prirode: ristička invanzija predstavlja opasnost


za stanište, za čistoću vode i tla, podze


i— ekološki (ifloristicko-tfaunisticki), po*


mlja, flore i faune, osjetljivu ravnotežu


našoj terminologiji strogi prirodni, re


šume. Najveću opasnost predstavljaju po


zervat površine 60 ha;


žari kojih je od 1961. do 1971. godine u


— livadni ptičji rezervat površine 200 ha;
Italiji bilo preko 36 000 i koji su opusto—
slijetalište ptica selica površine 40 ha
šili 385 000 ha šume s procijenjenom štesa
stanicom za prstenovanje ptica;
tom od 142 milijarde Ura.*** Suočeni s
takvom problematikom svojih (državnih


— rezervat za divlje guske 1 200 ha;
i privatnih) šuma poduzimaju se mjere


— rezervat za ptice grabljivice.
od izmjena i dopuna Zakona o šumama
3. Pokret »natrag prirodi« ima za poi
nove organizacije do upoznavanja pučansljedicu
masovnu invaziju turista u šustva
o koristima šume uz naglašavanje da
me zbog onoga čega nema u drugim obsvaki
šumski požar umanjuje i te korilicima
prirode, tj. čist zrak, zelenilo i tisti.
šinu, konstatira Dr V. Benvenuti, generalDodajmo,
iz tog članka, i slijedeće
ni direktor u talijanskom Ministarstvu podatke: Prosjek drvne mase po ha iznopoljoprivrede
i šumarstva, u svom prikasi
58 m3 (u Njemačkoj 93, u Belgiji 81, u
zu o stanju šuma i turizma u Italiji. More francuskoj 75 i Nizozemskoj 61 m3) te da
je zagađeno i bučno, a plaže pune kao je od 1961. do 1971. pošumljeno 155000 ha
gradovi, nastavlja Benvenuti, pa kako i meliorirano 70 000 ha s troškom od
ljeti tako i zimi narod iz industrijskih 79 000 milijuna lira.
gradova bježi u šume. Broj motornih vozila
povećao se, u Italiji, između 1957. i ***) Prema tome godišnji prosjek po1972.
godine od 1,6 milijuna na 13,5 miližarom
zahvaćenih šuma iznosi 35000 ha
juna, a gustoća cesta od 60 na 95 km/100 ili blizu Q,(Pk ukupne šumske površine.
kma; broj turista povećao se od 110 miZa
usporedbu dodajmo da je u Jugoslalijuna
u 1958. godini na 263,5 miljuna u viji taj postotak iznosio 0,07, a za Hr1972.
godini od čega je 18 milijuna kamp-vatsku 0,05°/».
ista. Postavlja se pitanje da li šume (šumO.
Piškorić


Mišljenje je najteži posao koji postoji, pa nije ni čudo
da se njime samo mali broj ljudi bavi!
(Henry Ford)


Stručni kadar ne predstavlja šumarski inženjer, koji
je sišao na nivo »šumskog pisara« i koji je posljednji
put stručnu knjigu držao u rukama prije dobivanja
diplome!


(Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma —
Beograd 1971.)