DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 15     <-- 15 -->        PDF

METODA RADA I MATERIJAL


Istraživanja su provedena od 1970. do 1973. godine u šumskim rasadnicima
»Curine njive« — Trebević i »Arboretum« — Slatina kod Sarajeva, Sjemensko
rasadničkoj stanici »Busovača« u Busovači i rasadniku »Stanovi«
kod Doboja. Vršena su ispitivanja efikasnosti djelovanja herbicida na korove,
kao i njihovog utjecaja na ponik i sadnice šumskog drveća u sjemeništima
i rastilištima spomenutih šumskih rasadnika.


U sjemeništu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (4 i 5 l/ha), Gesagard
(3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Treflan (2,5 i 3,5 l/ha), Balan (5 i 7,5 l/ha),
Tenoran (3 i 4 kg/ha), Patoran (3 i 4 kg/ha) i Tribunu (3 i 4 kg/ha).


U rastilištu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (3 i 5 l/ha), Region (3
i 5 l/ha), Gesaprim (3,4 i 5 kg/ha), Agelon (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha),
Tribunu (3 i 4 kg/ha), Casoron (40 i 60 kg/ha), Prefix (40 i 60 kg/ha).


Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu sa 3—4 ponavljanja.
Veličina osnovnih parcela iznosila je u sjemeništu 2—2,5 m2, a u rastilištu
4—6 m2.


Vrste na kojima su ispitivanja vršena bile su u sjemeništu: smreka
[Picea abies (L.) Karst], obični bor (Pinus silvestris L.) i evropski ariš (Larix
decidua Mili.), a u rastilištu: smreka [Picea abies (L.) Karst]) starosti
2+0 i 2+1 i obični bor (Pinus silvestris L.) starosti 2+1.


Tretiranje herbicidima je vršeno u periodu od polovine aprila do polovine
maja, najčešće pri mirnom i vedrom vremenu, ručnom, leđnom ili specijalnom
»Uniro« prskalicom sa štitnicima ili ručnim rasturanjem granula
kod granuliranih herbicida. Vrijeme primjene herbicida kretalo se u sjemeništu
od mjesec dana prije sjetve do pred samu sjetvu ili od 2 — 3 dana iza
sjetve do pred samo nicanje, zavisno od osobina primijenjenih herbicida, a
u rastilištu 5—7 dana nakon školovanja ili odmah nakon okopavanja kod
sadnica koje se nisu školovale.


Zemljište na kome su herbicidi primijenjeni bilo je potpuno čisto od
korova ili su korovi bili u početnoj ili nešto starijoj fazi razvoja.


Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja primijenjenih herbicida obavljeno je
6 sedmica nakon tretiranja, na osnovu utvrđivanja prosječnog broja korova
po vrstama i ukupno na 1 m2, kao i utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti
(po Dodel-u) za svaku vrstu, kao i ukupnu korovsku populaciju. Koeficijent
efikasnosti označen je sa KE.


Kao pokazatelj efikasnosti služila je i težina suhe mase korova određena
ukupno za sve vrste i izražena u gr. po m2.


Utvrđivanje utjecaja herbicida na ponik i sadnice vršilo se praćenjem
fitotoksičnih pojava u toku vegetacije, konstatiranjem postotka uginulih ili
oštećenih biljaka prema skali EWRC (1—9) i mjerenjem visine ljetorasta
sadnica na kraju vegetacije.


Podaci su obrađeni standardnim statističkim metodama (srednje vrijednosti,
srednje greške, analiza varijanse), a ocjena signifikantnosti razlika
između prosjeka provedena je Duncan-ovim »multiple range testom« (22).


U terenskim radovima i obradi podataka učestvovala je ing. N. Ćukac.