DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 35 <-- 35 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA UTJECAJA MINERALNIH GNOJIVA NA UROD SJEMENA AMERIČKOG BOROVCA U KULTURI ZELENDVOR* Dr NIKOLA KOMLENOVIĆ, dipl. ing. šum., mr JOSO GRACAN dipl. Ing. šum., i FRANC MRVA dipl. ing. šum. Šumarski institut Jastrebarsko UVOD Sve intenzivniji rad na osnivanju šumskih kultura u svijetu i kod nas postavlja i sve veće zahtjeve u pogledu količina i kvalitete sjemena. Mnoge vrste šumskog drveća općenito slabo i neredovito rađaju, pa je u pojedinim godinama teško osigurati sjeme koje će odgovarati ekološki i gospodarski za određena područja. Iz tog razloga stimulacija plodonošenja kod šumskog drveća ima veliki praktični značaj. Dosadašnja proučavanja utjecaja mineralnih gnojiva na cvatnju i urod šumskog sjemena dala su u mnogim zemljama vrlo ohrabrujuće rezultate. Tako je već G e m m e r 1932. godine utvrdio u jednom gnojidbenom pokusu, da su netretirana borova stabla imala u prosjeku svega 2 češera a ona s »kompletnom« gnojidbom 64 češera po stablu (Baule i Fricker 1967). Slične rezultate postigao je Allen (1953) kod Pinus palustris te W enger (1953) kod Pinus taeda. Značajno povećanje prinosa češera obične jele dobio je Huchle r (1958) nakon primjene dušika. Na plohama tretiranim spomenutim hranivom sjeme jele je imalo i veću klijavost. Merge n i Voig t (1960) utvrdili su kod Pinus ellioti i pozitivni utjecaj primjenjenih gnojiva na krupnoću sjemena. Sadnice uzgojene iz tog sjemena pokazivale su brži rast. O pozitivnom utjecaju mineralnih gnojiva na urod šumskog sjemena saopćavaju i mnogi drugi autori (Detvviler 1943, Hoekstra i Mergen 1957, J ü 11 n e r 1959, K r a s n j u k 1959, H a u s s e r 1960, Steinbrenner, Duffield i Campbell 1960, Guinaudeu, Jlly, Mauge i Duma s 1963). Posebno dobri rezultati dobiveni su u pokusima u kojima je gnojidba kombinirana s drugim mjerama, kao npr. orezivanjem korijenja (Bergman n 1958 i 1960) ili irigacijom (Zobel i Roberd s 1970). U našem radu iznosimo rezultate jednog dijela vlastitih istraživanja stimulacije cvatnje i plodonošenja četinjača. Istraživanja koja iznosimo u ovom radu provedena su u petnaest godina staroj kulturi američkog borovca u Zelendvoru kraj Varaždina. U literaturi nalazimo malo podataka o istraživanju stimulacije cvatnje i plodonošenja kod ove vrste (Se rva š 1960, * Ova su istraživanja financirana iz sredstava Saveznog fonda i Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Stephenso n 1960). Vjerojatno je tome razlog njegovo relativno ranodosta često rađanje sjemenom. I pored toga što nemamo posebnih problema u pogledu fruktifikacije kod američkog borovca ova istraživanja imaju veliki praktični značaj, jer ukazuju na mogućnosti koje nam pruža gnojidba u pogledu stimulacije plodonošenja kod šumskog drveća. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao osnova za daljnja još detaljnija proučavanja ove problematike ne samo kod borovca, nego i drugih vrsta šumskog drvca. Za nas su ova istraživanja posebno značajna jer su to prva naša istraživanja iz ovog područja. 0 P N NP p NP 0 N N 0 NP P NP N P 0 SL.1 ŠEMATSKI PLAN GNOJIDBE U KULTURI AMERIČKOG BOROVCA OSNOVAN PO ŠEMI LATINSKOG KVADRATA 1967 GODIN E FIG.I.A LATIN-SQUARE DESIGN OF DIFFERENT FERTILIZER TREATMENTS IN EASTERN WHITE PINE CULTURE LAYED OUT IN 1967 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 37 <-- 37 --> PDF |
METODE RADA U 15 godina staroj kulturi američkog borovca u Zelendvoru kraj Varaždina postavljen je krajem mjeseca travnja 1967. godine gnojidbeni pokus dušikom i fosforom. Pokus je imao slijedeće varijante gnojidbe: negnojeno, N, P i NP. Na N-varijantama primjenjeno je 40 g dušika u obliku amonijevog sulfata, a na P-varijantama 40 g P205 po stablu u obliku Tomasovog fosfata. U projekciji krošanja gnojiva su unesena plitko u tlo. Ista je gnojidba ponovljena u proljeće 1969. godine. Pokus je postavljen po metodi latinskog kvadrata (si. 1). Statistički obračuni za sva mjerenja provedeni su na bazi sredina dobivenih izmjerama svakog stabla u pokusu (156) metodom analize varijance koristeći spomenutu šemu pokusa (Tabela 1). Na svakoj je parceli bilo zastupljeno po 16 stabala. Analizapostavljen varijance za gnojidbeni po metodi Latinskog pokuskvadrata* Analysis of Variance for a fertilizer experiment laved out as a Latin-Square desing Tab. 1. Izvor varijabilnosti Broj stupnjevaslobode Sume kvadrata Srednji kvadrat F Source of Variation Deegres of Freedom Suma Squares Mean Square F Redovi Rows (r-1) S, Mi Kolone Columns (r-1) So Ms Tretiranja Treatments (r-D Sa Ms Ms/M» Greška Error (r-1) (r-2) S, Ukupno Total (r2-l) r = Broj redova = broj kolona = broj tretiranja = 4 Si = Suma kvadrata za redove S2 = Suma kvadrata za kolone Ss = Suma kvadrata za tretiranje 54 = Suma kvadrata za grešku 55 = Suma kvadrata ukupno Mi = Srednji kvadrat za redove M2 = Srednji kvadrat za kolone M3 = Srednji kvadrat za tretiranje M4 = Srednji kvadrat za grešku Ma F = = Iznos F-testa za tretiranja M4 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Prije postavljanja pokusa izmjereni su opsezi i visine svih tretiranih stabala. Svake su godine prilikom sakupljanja češera utvrđivane dužine vršnog izbojka i opsezi stabala u prsnoj visini. Radi što potpunije registracije uroda svake je godine provedena kompletna berba češera sa svih tretiranih stabala. Odvojeno po parcelama određen je broj te ukupna težina češera u zrakosuhom stanju. Nakon trušenja sjemena utvrđena je njegova težina, također, u zrakosuhom stanju. Na uzorcima od po 100 slučajno odabranih češera svake parcele mjerene su njihove dužine i određena prosječna težina 1 češera. Na isti je način utvrđena i težina uzoraka od po 1000 slučajno odabranih sjemenki. Za utvrđivanje koncentracija hraniva u iglicama sakupljene su jednogodišnje iglice sa drugog pršljena od vrha. Sa šesnaest stabala svake parcele sačinjen je po jedan prosječni uzorak. Sakupljanje iglica provedeno je nakon branja češera. Iglice su neposredno nakon sakupljanja sušene najprije na temperaturi 65° C, a zatim na 105´° C do konstantne težine. Za određivanje sadržaja fosfora, magnezija, kalija i kalcija suha je tvar razlagana sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovako priređenog ekstrakta kalij i kalcij su određeni plamenfotometrijski, a fosfor i magnezij kolorimetrijski. Dušik je određen metodom Kjeldahla. Ekološke značajke okoliša istraživane kulture Geološku osnovu Zelendvora tvore pleistocenski sedimenti koji izgrađuju rječne terase. One se sastoje od šljunaka s pijeskom te lećama i proslojcima prašine i gline (Uremovi ć 1971). Podaci o osnovnim kemijskim svojstvima tla predočeni su u tabeli 2. Kemijska svojstva tla Chemical properties of soil Tab. 2. pH AI Dubina uzorka H20 n-KCl V ´% P2O5 K2O N "/» Humus V» mg/100 grama tla 0—20 5,1 3,9 16,5 1,3 4,7 0,17 4,8 30—70 5,1 4,0 16,4 1,7 1,7 0,06 1,3 120—150 6,5 5,8 64,0 1,2 3,9 0,02 0,7 Klimatske prilike istraživanog područja mogu se predočiti podacima mjerenja meteorološke stanice Varaždin. Varaždin se nalazi u klimatogeno vegetacijskom području šume hrasta kitnjaka s običnim grabom. Prema Köppenovoj klasifikaciji ova stanica leži u klimatskoj zoni C s toplo-umjereno kišnom klimom i nosi oznaku Cfwbx«. U smislu Thornthwaitove klasifikacije klima ovog područja je humidna jer indeks efektivnosti oborina P/E iznosi za Varaždin 78. Dobar uvid u klimatske prilike istraživanog područja može se dobiti i iz podataka o srednjim vrijednostima temperature zraka i oborina po godišnjim dobima. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Srednje vrijednosti temperature zraka (" C) i oborina (mm) u godišnjim dobima Mean temperature and precipitation per seasons in (* C) and (mm) Tab. 3. Stanica Met. Station Proljeće Spring °C mm Ljeto Summer °C mm Jesen Autumn °C mm Zima Winter °C mm Varaždin 10,0 190 19,2 302 10,3 239 0,5 157 Za istraživanu problematiku od posebnog su značaja podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka te količinama oborina po mjesecima u godinama kada su vršena istraživanja. Srednje mjesečne temperature zraka Monthly average air temperature Tab. 4. Godina Mjese c —- Mont h Year I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 1966 —2,3 7,8 5,1 12,5 15,1 19,0 18,7 18,1 15,7 14,8 3,6 1,3 1967 —2,3 3,2 7,3 9,6 16,0 18,1 21,4 19,2 16,5 12,4 5,6 -0,5 1968 —2,8 3,1 6,3 12,1 15,8 18,8 20,0 18,3 15,0 11,0 5,6 -2,5 1969 —2,8 -1,0 3,8 10,3 17,6 17,6 19,4 18,2 15,5 9,6 8,8 -2,3 Količine oborina Monthly rainfall amonts Tabela 5. Godina Mjese c —- Mont h Year I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 1966 57,5 75,5 62,2 90,6 128,6 134,6 185,6 163,3 48,3 71,6 165,8 65,3 1967 40,7 19,2 53,8 77,6 91,1 79,3 55,7 45,4 167,7 41,4 41,0 51,7 1968 20,7 18,1 7,6 9,4 63,0 40,8 74,3 169,7 91,4 7,1 109,9 57,5 1969 66,5 105,7 56,4 37,7 96,9 97,0 70,9 155,9 59,1 35,7 52,3 69,2 Među iznesenim vrijednostima uočavaju se izrazito male količine oborina u mjesecu ožujku i travnju, a donekle i svibnju 1968 godine. To je nesumljivo moralo imati snažan odraz na djelovanje primjenjenih gnojiva i rast proučavane kulture u navedenoj godini. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 40 <-- 40 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Produkcija češera i prinos sjemena U tabeli 6 i 7 te na slici 2 prikazani su podaci o produkciji češera i prinosima sjemena, kao i podaci o veličini češera i krupnoči sjemena. U prvoj godini nakon provedene gnojidbe utvrđeno je statistički opravdano pozitivno djelovanje primjenjene gnojidbe na prinose sjemena. Ovakav se učinak može u prvom redu pripisati dušiku, a samo u manjoj mjeri fosforu. To se posebno vidi i iz statističke obrade podataka za urod sjemena u 1967. godini. U drugoj godini ta se uloga navedenih hraniva mijenja, što je u skladu sa osnovnim biljno-hranidbenim svojstvima primijenjenih dušičnih i fosfornih elativa yield 1 m n A n SI 2. UTJECAJ GNOJIDBE NA PRODUKCIJU ČEŠERA I PRINOS SJEMENA PO GODINAMA ISTRA ? I VAN JA Fi«. 2. SUMMARY OF CONE PRODUCTION AND SEED YIELD BY FERTILIZER TREATMENT | T«,jf(n. Le: Ga |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 41 <-- 41 --> PDF |
gnojiva. Ponovljena gnojidba ima za posljedicu jače djelovanje dušika na urod sjemena u trećoj godini istraživanog perioda. Do sličnih rezultata došli smo i u gnojidbenim vrstama četinjača gdje je proučavan utjecaj dušičnih i fosfornih gnojiva na rast kultura (Komlenovi ć 1973). TEŽINA ČEŠERA I SJEMENA AMERIČKOG (OHOVCA RAZLIČITO ONOJE NIM PAKCELAMA OD 1967 OO 1949 GODINE Tsiin Pro« T tin. lo 1 /...bio 12.2... 9 9´ stablo lornank 9 1167 i»«a 1989 I9«7 19«« 19,« 9 1967 19«« t 989 19*7 19S9 Varijanta ´-;.;« r»vL: ,... O/l 13S 9 12 23 9,43 7.B9 7,4o BJ2 3 7,37 o,so 23,9 1S.7 «,o O/II IO» 4*e «7 «.IB 3JtM 8,83 8,2« 3«,2« 3,12 2 2.2 1B.S i a,o O/M 138 431 111 7.90 7,«« 7,98, it, so 47,BO 3,19 2 10 2 0,3 2 3.0 O/IV 143 S44 59 «,»1 »21 10,59 11,25 52,84 3,s« 2 4,2 22 2 M O Sredina: 13, 4*1 «5 «.SO 7,»3 «A>3 9,81 «3,52 «* 2 2.7 18,3 N/l 143 4M . as« «.»4 10,00 9,1B 24,00 o,oe **,* 1 »,4 l.O N/II SM 533 TOI 9,94 7,BO M* 2 0,S8 S7.00 V * 2 8Ä 218 2Sp N/III 94 35« 7 M« 7,32 AS 8,75 39.81 3,25 2 2.« 23 3 2 1,Q N/IV 312 TIS 14S BBS 9,Oo 9,37 21,82 «2 47 9,31 21,4 19,2 19,o Sredina : 18.S 209 so. SO a, 79 «,29 8.29 iByo« 49,57 4,4 5 2 2,3 20.9 P/l 21« 775 23 «,ii ** 7.07 12,41 83,41 0,28 2 1,2 18,7 4,S P/ll 25 3 72 S 7 « S,Q9 S,«4 9,84 11,72 2,87 4,18 *2,3 1 9,1 2Z.O P/ III 13» 772 4 14,23 12^)7 8,2« />« **,»* 1,44 24.2 2 1,9 ZB,0 P/IV 138 SO« B.02 B,17 %*1 14.22 92,87 7, SO 2 2.S 19, 7 0,0 Sredina ( 1B6 «as 7 0 »a« 9,05 *,«« 11,89 e«,3o *V35 2 2« 19,7 18,8 NP/I 337 SSO 13« 8*9 7,28 7,21 24,84 a «,44 «.«» 2 1,3 18,1 22,0 HO **#* « NP/II 192 484 9,49 7,94 9,03J 1S^4 2,8 7 I 2.8 2 0.4 1 9,o NP/lll 23 4 52 2 9 3 10,27 1014 9 9« 18,97 «v>o 4,9 7 14,0 22.» 2S.O 17« 541 7« 11,63 9,5« 14^1 51,9 4 4,75 2 BO 23,2 2 5,0 Sr.-ln.: Mi 24 5 «24 104 IU I «73 8.M 1.14 si.es 4,7 2 23.3 21 J 2 3.0 BROJ ČEŠERA, PROSJEČNA DUŽINA CESERA, TE PROSJEČNI BROJ SJEMENKI PO ČEŠERU NA RAZLIČITO GNOJENIM PARCELAMA AMERIČKOG BOROVCA A NUMBER OF CONES, ITS AVERAGE LENGTH, THE AVERAGE NUMBER OF SEEDS PER CONE ON DIFFERENT FERTILIZER PLOTS OF EASTERN WHITE PINE 1967 sod. 1968 sod. 1969 sod VARIJANTA Prosiecni Prosiecna P.«.|.«n| P´DSLÜni Prosječna ProsjeSni GNOJIDBE ujlfl. bro( d**tt\i«" br Oi duY,n. parcela t eV* ´, . cetera -»»»I if m% ´r a cetera B|«menki 2a «... jamcnk. homi.lBb.a c m .om.C..., hom.al.bio c m kom,ceSer «onW.l.b.O c m Mm,Z.I., O/l 12,1 8 5 3 8 3 9,54 » O/ll 1 3 S 8 11,10 3 3 B IO, SO 2 2 O/lll 1 i,S 5 8 10,90 4 2 tO.48 1 O O/lv 1 « 11,7 8 « 11,40 3 « S 1 1,49 Z 7 Iraalnn: 1 9 11,7 « 1 11,11 3 « 7.9 10.90 1 7 Pi/1 1 « 4 5 11, »o 2 7 10.75 2 S N/ll 3 2 11,5 11.SO 4 4 1 3 IO,4S 1 S N/lll 11,2 4 8 11,70 3 2 7 10,25 Z 2 N/IV 12,0 B O 11,40 4 3 1 5 3 1 Sradtna: Z 3 11,7 8 1 11,83 3 7 IO ,«4 2 3 P/l 2 7 1 O « »0,70 3 2 3 9,37 4 P/ll 3 1 8 4 11,70 5 7 8 1 1,00 2 4 P/lll 11,8 8 4 11, «O 4 « 10,91 2 1 P/IV 1 5 It, 5 S Z 11,20 4 3 1 O 10,5» 3 8 S´idina: 2 1 11,8) 7 9 11,35 4 4 *. s 10,47 2 2 NP/I 4 4 11,3 t 3 O lOBO 3 S 1 9 9,75 1 « NP/II 2 O 13,0 8 1 11,70 1 l.OO 1 2 NP/lll 2 3 12,9 9 1 12, CO 3 5 1 O 1 1,12 1 NP/IV 13,o 5 5 S 7 12,SO 8 10,00 2 4 Sredina: 2 4 12,« 7 5 11,8« 3 3 1 2 IO,«» 1 * |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Kod proučavanja utjecaja primijenjene gnojidbe na produkciju češera postignuti su slični efekti kao i kod prinosa sjemena. Iako razlike između pojedinih tretiranja nisu male, one ipak nisu statistički opravdane (tab. 9). Razlog tome treba tražiti u velikoj varijabilnosti ovog svojstva. Urod češera znatno se je razlikovao od stabla do stabla, a na nekim stablima nije pronađen niti jedan češer. Na osnovu rezultata predočenih u navedenim tabelama i grafikonu, pozitivno djelovanje gnojidbe na produkciju češera može se pripisati, kako većem broju češera po stablu, tako i porastu njihove veličine. Uporedo s tim povećava se broj i krupnoća sjemenki, a time i ukupni prinosi sjemena na varijantama tretiranim mineralnim gnojivima. Iz podataka iznesenih u tabeli 7 proizlazi, da je primijenjena gnojidba malo utjecala na dužinu češera, koja se je u prosjeku kretala između 10.5 i 12.6 cm. Analiza varijance za težinu sjemena američkog borovca na različito gnojenim parcelama od 1967 do 1969 Analysis of Variance for a weight of seed of Estern White Pine on different fertilizer plots from 1967 to 1969 Tab. 8. Izvor varijabilnosti D.F. SS MS Source of variation 1967 Redovi Kolone Tretiranja Greška Total 3 3 3 6 15 32.2939 83.6412 231.0786 41.5097 388.5234 10.7646 27.4871 77.0262 6.8183 12.84* 1968 Redovi Kolone Tretiranja Greška Total 3 3 3 6 15 203.34096 1718.40365 1389.28725 1618.03994 4929.07790 67.78032 572.80123 463.09575 269.67332 1.7 1969 Redovi Kolone Tretiranja Greška Total 3 3 3 6 38.87725 8.87285 11.29945 37.75405 3.76648 6.29234 0.5 * F36 = 4,67 i 9, 78 na nivou od 5 °/o odnosno 1 % pouzdanosti. Duncanov test za urod sjemena u 1967 godini* O P N NP 9.81 11.85 15.08 18.14 Bilo koje dvije nepodvučene sredine signifikantno se razlikuju na nivou od 5 "/o. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Analiza varijance za težinu češera američkog borovca na različito gnojenim parcelama od 1967 do 1969. godine Analysis of Variance for a cone weight of Eastern White Pine on different fertilizer plots from 1967 to 1969 jab. 9. Izvor varijabilnosti Source of variation D.F. SS MS 1967 Redovi 3 .008113 .016871 Kolone 3 .020428 .006809 Tretiranja 3 .030737 .010246 2.02 Greška 6 .033466 .005578 Total 15 .092744 1968 Redovi 3 .068817 .021606 Kolone 3 .122835 .040945 Tretiranja 3 .121196 .040399 2.72 Greška 6 .088877 .014813 Total 15 .401725 1969 Redovi 3 .006244 .002081 Kolone 3 .004743 .001581 Tretiranja 3 .003536 .001179 > 1 Greška 6 .009253 .001542 Total 15 .023776 * F3a = 4,67 i 9, 78 na nivou od 5 */ odnosno 1 %> pouzdanosti. Rast i prirast Iz podataka predočenih u tabeli 10 proizlazi, da gnojidba nije djelovala na visinski i debljinski rast borovca. Uočavaju se velike razlike u visinskom i debljinskom prirastu u pojedinim godinama istraživanog perioda. Posebno je zanimljiv podatak osjetna redukcija prirasta u godini s najmanjom količinom oborina u proljeću, odnosno godini s najvećim urodom sjemena (1968). Ovaj podatak zaslužuje posebnu pažnju. Premda između stanja ishrane i rasta šumskog drveća te prošlogodišnje količine oborina postoji korelacija (Wehrmann 1961, Klepac 1963) mala količina oborina u proljeće 1968 godine mogla je utjecati na sporiji rast borovca u toj godini. Kod toga se, međutim, mora računati i s time, da je dobar dio rezervnih tvari utrošen za izgradnju češera i sjemena. Srednje vrijednosti za visinski i debljinski prirast američkog borovca na različito gnojenim parcelama od 1967 do 1969 godine The mean values of heihgt and deameter increment of Eastern White Pine on different fertilizer plots from 1967 to 1969 Tab. 10. Varijanta gnojidbe Visinski prirast Debljinski prirast Varian of fertilization Height increment Diameter increment m cm 1967 1968 1969 1967 1968 1969 O 0,73 0,49 0,81 0,47 0,20 0,95 N 0,70 0,47 0,81 0,45 0,15 0,97 P 0,76 0,47 0,79 0,47 0,22 1,00 NP 0,71 0,47 0,80 0,40 0,17 0,82 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Stanje ishrane Podaci o koncentracijama proučavanih hraniva u iglicama izneseni su u tabeli 11. Općenito uzevši rezultati kemijskih istraživanja iglica ukazuju na vrlo povoljno stanje ishrane proučavane kulture sa svih pet analiziranih hraniva. Njihove koncentracije odgovaraju vrijednostima koncentracija kultura američkog borovca najbržeg rasta na području Hrvatskog Zagorja (Komlenović 1965). Gnojidba dušičnim gnojivom jasno je utjecala na povećanje koncentracije dušika, a gnojidba fosfornim gnojivom na povećanje koncentracije fosfor u iglicama. KEMIJSKI SASTAV IGLICA AMERIČKOG BOROVCA* CHEMICAL COMPOSITION OF NEEDLES OF EASTERN WHITE PINE N P K Ca Ma Varijant a ( °/o s u h e tvari ) 1967 1968 1969 1967 1968 1969 1967 1968 1969 1967 J». 1969 1967 1968 1969 o i,sa 2,02 1,98 0,178 0,203 O.I 86 0.36 0,56 O, 5 2 0,2 7 0,3? 0,40 0.12G o.i 3 a 0.163 N 1,79 2,28 2,10 0,176 0,192 0,195 0.3 7 0,53 0,57 0.26 0.3Ö 0,36 0.130 0,177 0.1&0 P 1,7 6 2, OS 1,9 9 0,177 0,215 0,218 (1.3 4 O.S4 0,5 7 0,2S 0,39 O 34 0,12 5 0,173 0,184 NP %81 2,27 1,95 0,191 0,214 0,196 0,3 5 0.53 0 54 0,2 5 0,3S 0.3 2 0,128 0174 0,148 ZAKLJUČCI Na osnovu iznesenih rezultata i diskusije mogu se donijeti ovi najvažniji zaključci: 1. Primjenjena gnojidba pozitivno je djelovala na urod sjemena u istraživanoj kulturi. Pri tome je u prvoj godini istraživanog perioda zabilježeno jače djelovanje dušičnog, a u godini kada nije vršena gnojidba jače djelovanje ranije primjenjenog fosfornog gnojiva. 2. Povećanje uroda sjemena u prvom je redu rezultat većeg broja češera te više sjemenki u češerima stabala tretiranih mineralnim gnojivima. 3. Gnojidba nije utjecala na brži visinski i debljinski rast borovca. U godini s manjim količinama oborina i većim urodom sjemena utvrđen je osjetno sporji rast stabala na svim varijantama gnojidbe. 4. Koncentracija hraniva u iglicama pokusne kulture ukazuje na vrlo povoljno stanje ishrane borovca proučavanim hranivima. Primjenjena gnojidba pozitivno je djelovala na porast koncentracija odgovarajućih hraniva u iglicama. 5. Kod planiranja istraživanja koja se odnose na urod sjemena, zbog velike varijabilnosti ovog svojstva, treba računati s većim brojem stabala po parceli, odnosno većim brojem ponavljanja. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 45 <-- 45 --> PDF |
LITERATURA 1. Allen, R. M. (1953): Release and fertilization stimulate long feaf pine cone crop, Journal of Forestry, 51. — 2. Baule , H., F r i c k e r, C. (1967): Die Düngung von Waldbäumen, München. — 3. Detwiler , S. B. (1943): Bessere Eicheln von stark gedüngten Eichen, Journal of Forestry, 41. — 4. Gu in au de au, J., Jlly, G., Mauge , J. P., Dumas , F. (1963): Essai de fertilisation minerale sur pin maritime ä Mimizan (Landes), Annales de 1´ Ecole Nationale des Eeaux et Forets XX, 1. — 5. H ausser , K. (1960): Düngungsversuche zu Kie ern mit unerwarteten Auswirkungen, AFZ 15, 34. — 6. Ho ekstra, P. E., M e r g e n, F. (1967): Experimental inducation of female flowers on young Slash pine, Journal of Forestry, 55, 11. — 7. Huchle r (1958): Stichstoff — Düngungsversuche in Tannen — Althölzern, Der Forst — und Holzwirt, 13, 16. — 8. J ü 11 ne r, O. (1959): Die Wirkung einer Kalkung silikarmer rohhmumusbedeckter, diluvialer Sande, Der Forstund Holzwirt, 14, 18. — 9. Kleinschmit , R. (1958): Stickstoffdüngungsversuch in einer Sammenplantage, Der Forst und Holzwirt, 13, 16. — 10. Klepac , D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. — 11. Komle nović , N. (1965): Koncentracija hraniva u iglicama američkog borovca kao indikator fertilizacije, Zagreb (Magistarski rad). — 12. K o m 1 e n o v i ć, N. (1973): Koncentracija hraniva u iglicama kao indikator stanja ishrane kultura obične smreke (Picea abies, Karst.), Zagreb (Doktorska disertacija). — 13. Me r gen, F., Viogt , G. K. (1960): Effects of fertilizer application on two generations of slash pine, Proc. Soil Sci. Soc. America., 24. — 14. Regent , B. (1972): Šumsko sjemenarstvo, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb. — 15. Sa r- v a s, R. (1962): Untersuchungen über Blüte und Samenerzeugung bei der Kiefer, Comm. Inst. For Fenniae 4, Helsinki. — 16. Steinbrenner , E. C, Duffield, J. W., Campbell , R. K. (1960): Increased cone production of young douglas — fir following nitrogen and phosphorus fertilization, Journal of Forestry, Vol. 58. No. 2. — 17. Stephenson , G. K. (1960): Blühstimulierung bei der Strobe. Proceedings of the 8 th Northeastern Forest Tree Improvement Conference, held at New Haven. — 18. Stie r (1958): Die Förderung der Buchennaturverjüngung durch NH — Begasung, Der Forst- und Holzwirt 13, 16. — 19. Uremović , K. (1971): O kvadratnom vodonosnom kompleksu u području Varaždina, Geološki vjesnik, 24, Zagreb. — 20. Vidaković , M. (1960): Sjemenske plantaže šumskog drveća, Jug. savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd. — 21. Wehrmann , J. (1961): Die Auswirkung der Trockenheit von 1959 auf die Nährelementversorgung bayerischer Kiefernbestände, FwCbl 80. — 22. W e n g e r, K. F. (1953): The effect of fertilization and injury on the cone and seed production of loblolly pine seed trees, Journal of Forestry, 51. — 23. Zobel, B. Roberds, J. (1970): Diferential genetic response to fertilizers within tree species. Society of American Foresters, Michigan. Summary Investigations of the effect of mineral fertilizers on the seed yield of Eastern White Pine in the Zelendvor culture In a 15-year-old culture of Eastern White Pine was laid out a fertilizer experiment, in which during a 3-year interval (1967—1969) there were studied the effects of nitrogen and phosphorus fertilizers on the seed yield, height and diameter growth and the nutritional condition. The doses applied amounted to 40 g N in the form of calcium ammonium nitrate and 40 g P-2O5 per tree in the form of superphosphate. Except for the controls the fertilizers were applied separately and in combination. Fertilization was carried out in the month of April, 1967, and it was repeated in the same period in 1969. Whereas on this realtively fertile soil the fertilization did not act upon the height and diameter increaments of Eastern White Pine, the increase of the seed yield on some variants, were fertilizers were applied, amounted to over 80% |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 46 <-- 46 --> PDF |
as related to the control. The increase of the seed yield was in the first place consequence of a higher number of cones per tree and of a higher number of seeds in the cones collected from the trees treated with the mineral fertilizers. The applied fertilization acted little upon the size of the seeds. In the first year after the fertilazation a stronger effect of the nitrogen fertilizer was found. In the year with smaller rainfall amounts but higher seed yield a noticeable diminution of height and diameter increaments was established. Concentrations of the investigated nutrients in the needles correspond to concentrations of cultures of the fastetst growth in the north-easter Croatia. The applied fertilization acted positively upon the concentrations of the corresponding nutrients in the needles. ULOGA SUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE S POSEBNIM OSVRTOM NA JADRANSKO PODRUČJE! U suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskim institutom u Jastrebarskom i Zavodom za zaštitu prirode SR Hrvatske, a uz financijsku potporu Republičkog savjeta za naučni rad SR Hrvatske, Savez inženjera i tehničara Hrvatske organizira stručno-znanstveno savjetovanje pod naslovom: Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekve okoline s posebnim osvrtom na Jadransko područje. Uloga šume, a posebno šumarskih stručnjaka u zaštiti prirodne okoline čovjeka je značajnija i presudnija, nego li što se danas zna u javnosti te u krugovima onih stručnjaka koji teže da se bave tom problematikom (razni profili biologa, arhitekata i dr.). Stoga je neophodno da bogata šumarska iskustva iznesemo pred širu stručnu i opću javnost! Naše jadransko područje, u šumarskom smislu Oblast primorskih i priobalnih šuma, je turistički i rekreacijski najzanimljiviji dio naše domovine. Odlučeno je, stoga, da upravo to područje bude u središtu pažnje ovoga Savjetovanja. Međutim, ne želimo zanemariti općekorisne funkcije šuma ostalih područja SR Hrvatske i drugih naših republika i pokrajina pa i ta problematika može biti predmet ovog Savjetovanja. Detaljnije o ovome, kao i o datumu, mjestu i programu rada ovoga Savjetovanja bit ćete pravovremeno upoznati putem okružnice, koju smo već i razaslali na šumarske organizacije i pojedine stručnjake, kao i putem Šumarskog lista. Zagreb 20. 08. 1975. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske |