DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PREŽIVLJENJE I RAZVOJ BILJAKA OBIČNOG BORA (P. SILVESTRIS L.) RAZLIČITIH VISINSKIH KLASA Mr STEVO ORLIĆ dipl. ing. šum. Šumarski institut, Jastrebarsko Sadnice običnog bora 2 + 2 godina stare sortirane su na bazi visine u 3 visinske klase (I, II, III). Pored toga, u pokus je uključena i tzv. ekonomska klasa (E). To su nesortirane biljke. U petoj godini iza sadnje sadnice I i II visinske klase bile su superiorne u odnosu na III i ekonomsku klasu u totalnoj visini i prsnom promjeru stabalaca. Na toj osnovi preporučuje se sortiranje biljaka prije sadnje, kako to propisuje IUS. 1. UVOD I PROBLEMI Uspjeh ili neuspjeh pošumljavanja u praksi se ocjenjuje na bazi postotka preživljenja i razvoja biljaka u prvim godinama iza sadnje. Ta dva pokazatelja odlučujuće utječu i na ekonomičnost rada na osnivanju šumskih kultura, jer, uz dobar postotak preživljenja, izostaje skupi rad oko popunjavanja kulture, a, uz dobar visinski prirast biljaka, skraćuje se broj godina provođenja njege (čišćenja). Iz tih razloga je razumljiv interes šumarske nauke i prakse za znanstvenim izučavanjem tog problema. Faktori koji utječu na kvalitet sadnog materijala su: morfološke karakteristike (visina, promjer korijenova vrata, odnos visine i promjera korijenova vrata, kvocijent težine debalca krošnje, razvijenost korijenova sistema, zdravstveno stanje) i fiziološka svojstva (ishranjenost sadnica, sadržaj vlage, osmotski pritisak i dr.). Još su Gayer, Mayer i Büler, šumarski klasici, upozoravali da se ne sade na teren slabo razvijene bljike, jer one ne samo što zaostaju u prirastu nego dosta često pokazuju i razne nepovoljne forme (prema Petra č i ć u, 6). Posljednjih desetljeća u svijetu su vršena brojna istraživanja s ciljem da se nađe korelacija između različitih kriterija za sortiranje presađenica i njihovog preživljenja i razvoja u kulturama u prvim godinama iza sadnje. Spomenut ćemo neke autore: Williams, D. R. (12), King, P. J. et al (4), G r i g s b y, C. H. (2), C 1 a r k, F., M u 11 i n, R. E. et al (5) Kart e 1 Ova istraživanja financira Savjet za naučni rad SRH i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb. 161 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 48 <-- 48 --> PDF |
lev, V. G. (3), P ha res, R. E. (7) i dr. Ovi autori sortirali su sadnice na bazi različitih kriterija. Uz određene razlike, zajedničko im je: razvijenije sadnice (više, deblje, teže) pokazuju bolje preživijenje i intenzivniji rast od slabije razvijenih u kulturama. U nas je Petrači ć (6) proveo istraživanja s običnom smrekom. Petogodišnje sadnice on je razvrstao u tri visinske klase. U šestoj godini iza sadnje sadnice prve odnosno druge visinske klase bile su superiornije u odnosu na drugu i treću odnosno treću klasu. Stilinovi ć (9) je proveo istraživanja s crnim i običnim borom. Sortiranje sadnica on je proveo na bazi odnosa stablo-korijen. Uz podjednaki kvocijent, bolje su se primale i brže prirašćivale u prvoj godini iza sadnje krupnije sadnice. JUS presađenice četinjača razvrstava u dva kvalitetna razreda (I i II), a na bazi visine biljaka i promjera korijenova vrata. Međutim, u praksi ti propisi se rijetko primijenjuju. Jedan od razloga je gotovo konstantna nestašica kvalitetnog sadnog materijala. U nas je čest slučaj da se kod vađenja presađenica u rasadniku odstrane jako oštećene i potpuno nekvalitetne sadnice, a preostale se prenose na teren nesortirane. To je tzv. ekonomska klasa. Nameće se pitanje: Da li je takav način rada ispravan? 2. MATERIJAL I METODA RADA U vezi s iznijetom problematikom, u proljeće 1970. god. sadnicama običnog bora 2+2 godina starim osnovan je pokus na području Š. g. Slavonski Brod, g. j . Južni Dilj, odjel 1 i 2. Sjeme iz kojeg su proizvedene sadnice je porijeklom iz sjemenske sastojine »Vujnović brdo«, Š. g. Gospić. Sadnice su proizvedene u rasadniku Donja Dolca, Š. g. Slavonski Brod. Na bazi visine, sadnice su sortirane u tri visinske klase (I, II i III). Pored njih u pokus je uključena i tzv. ekonomska klasa (kao standard). To su »škartirane«, ali ne sortirane sadnice. Oznake i karakteristike klasa u pokusu su slijedeće: — A varijanta: I vis. klasa, prosječna visina biljaka 45,9 cm (40—50 cm); — B varijanta: II vis. klasa, prosječna visina biljaka 35,8 cm (30—40 cm); — C varijanta: E ekonomska klasa, prosječna visina biljaka 31,8 cm (15—50 om); — D varijanta: III vis. klasa, prosječna visina biljaka 27,7 cm (15—30 cm). Oštećene, bolesne i ekstremno visoke sadnice su isključene iz pokusa. Korijenov sistem biljaka reduciran je na cea 15 cm dužine prije sadnje. Više tisuća biljaka je pregledano kako bismo odabrali 1.728 sadnica, 432 po varijanti. Sedamedeset i dvije sadnice svake varijante su zasađene na plohi u randomiziranom blok sistemu uz šest repeticija. Preživljenje i visinski prirast u pokusu registrirani su na kraju svake vegetacijske sezone. Na kraju vegetacije 1973. registrirali smo još totalnu visinu (h), prsni promjer (d) i promjer vršnog izbojka (r). Volumen vršnog izbojka računali smo po formuli v = r2 X 1. Svi podaci podvrgnuti su analizi varijance po randomiziranom blok sistemu. Duncan-ov multiple range 162 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 49 <-- 49 --> PDF |
test (8) upotrebljen je radi utvrđivanja signifikantnih razlika za sve karakteristike na individualnoj osnovi. Metodom manjih kvadrata izračunali smo jednadžbe pravca i korelacione faktore. Kao nezavisnu varijablu uzeli smo visinu sadnica, a zavisnu totalnu visinu i prsni promjer stabalaca krajem vegetacije 1973. god. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Preživljenje . U preživljenju biljaka na plohama varijanata, četiri godine nakon sadnje, u prosjeku nije bilo značajnije razlike. Ono je bilo visoko na svim plohama, a kretalo se od 91,2%> do 94,4%. Ipak najslabiji uspjeh su pokazale sadnice III visinske klase (91,2%), zatim I (93,1%, pa ekonomske (94,0%) i konačno II visinske klase (94,4%). Ovi rezultati bi se, vjerojatno, mogli dovesti u vezu s odnosom nadzemnog i podzemnog dijela biljaka pojedinih varijanata, intenzitetom oštećenja korijena pri vađenju biljaka u rasadniku i drugo. Tabela 1. Preživljenje Survival U godini °/o in a year Varijanta Treatment 1970. 1971. 1972. 1973. A 93,5 93,1 93,1 93,1 B 95,4 94,4 94,4 94,4 C 96,1 94,2 94,2 94,0 D 93,8 92,1 91,7 91,2 Visinsk i prirast . Srednje vrijednosti visinskog prirasta varijanata po godinama navedene su u prvom dijelu tabele 4 i na grafikonu. Podaci pokazuju da su tokom perioda praćenja u prosjeku najintenzivniji visinski prirast imale sadnice I visinske klase. U relativnom iznosu, razlike među varijantama bile su najizrazitije već u prvoj godini nakon sadnje. Sa starošću one su se lagano smanjivale. Analiza varijance i F test su pokazali da su razlike među sredinama varijanata bile visoko signifikantne u prvoj, drugoj i trećoj godini iza sadnje. U četvrtoj godini nije bilo više signifikantne razlike (tabela 2). Duncan-ov mutiple range test je pokazao superiornost biljaka I i II visinske klase u odnosu na ekonomsku i III klasu u prvoj i drugoj godini nakon sadnje. U trećoj godini ta superiornost se zadržala samo u odnosu na III klasu. Kako smo već spomenuli, u četvrtoj godini F test nije pokazao signifikantne razlike među klasama, međutim, Duncanov test je i ovdje pokazao da I klasa još uvijek ima superioran odnos prema III, (tabela 3). |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Tabela 2. — Stupnjevi slobode, srednji kvadrat i iznos F testa za proučavane karakteristike Deegris of freedom, mean square and F test amount for studed characteristics Characterist Srednji kvadrat Mean square is .y Karakteristi u godini D.F.i Ponavljanje Replication +J KS a a a a B M ^ >to O cd rt u u u >H a n< 1970. 1971. 1972. 1973. a) Visinski prirast Hight increment 5(3)15 2,20 5(3)15 24,80 5(3)15 34,00 5(3)15 19,60 13,30 23,00 56,66 62,66 1,27 2,06 9,60 23,13 10,50** 11,17** 5,90** 2,71 ns 1973. b) Totalna visina Total hight 5(3)15 212,20 1.481,00 149,20 9,93** 1973. c) prsni promjer D. B. H. 5(3)15 14,20 75,00 2,60 28,20** d) Volumen vršnog izboj ka Volume of top shoot 1973. 5(3)15 1.172,80 4.330,00 1.726,80 2,51 ns i Broj stupnjeva slobode: ponavljanje 5, varijanta 3, greška 15 ** signifikantne razlike na nivou od 1*/« * signifikantne razlike na nivou od 5°/» ns nesignifikantne razlike na nivou od 5*/o Totalna visina, prsni promjeri i volumen vršnog izbo j ka. Totalna visina biljaka je suma startne visine sadnica i visinskog prirasta tokom perioda praćenja. Ako međusobno uspoređujemo prosječne iznose klasa nakon četvrte vegetacije, zapažamo približno one odnose koji su bili među visinskim klasama sadnica. Primjenom analize varijance ustanovljeno je da su te razlike visoko signifikantne. Duncan-ov test je pokazao signifikantu razliku između I visinske klase prema ostalima, i II samo prema III, tabela 3. U pogledu prsnog promjera odnosi među klasama slijede one po totalnoj visini. Razlike su nešto izrazitije u korist I i II visinske klase. Npr. u relativnom iznosu razlika u prsnom promjeru između I i III klase iznosi 48%, a po visini 22%. Duncan-ov test je pokazao da postojeća razlika nije bila signifikatna jedino između sredina II i ekonomske klase. Obračun jednadžbe pravca i korelacioni faktor su pokazali perfect linear correlation, između visine sadnica i totalne visine i prsnog promjera stabalaca na kraju četvrte vegetacije, grafikon. 164 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 51 <-- 51 --> PDF |
VI SI N S K I PRIRAST HIGHT INCREMENT cm /A so so 30 ZO A *\0*>^ C "^ D TOTALNA VISINA I PRSNI PROMJER U 1973. TOTAL HIGHT AND D.B.H. IN 1973 m m y =100,91 + 1,9» X 22 T = 0,989 y = 2,77 + 0,4 2x r = 0,997 SO cm varijanti t rea i m e r Totalna visin Total hi g h t Prsni promjer (d) D. B. H. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Tabela 3. — Duncan-ov test za razlike između sredina varijanata za proučavane karakteristike Duncan´s test Karakter istik a -— s r e dine C h ara ct eristics : — means CO a —> rt fl L M P ´7j rt S rirast, ight olume boj ka olum >p she B _ es Ö "es G eđ W OJ) o0 H u u > Ü > H > a 33 H J3 a, aS Q >.S > 1970. 1971. 1972. 1973. 1973. 1973. 1973. A 15,8 24,4 42,5 63,6 191,1 22,2 157,1 B 16,4 24,3 38,7 60,4 175,6 18,2 117,5 C 13,3 21,7 38,0 57,6 162,7 16,5 119,6 D 13,3 21,0 36,8 56,6 155,4 14,3 92,5 Pored toga što imaju sposobnost intenzivnijeg visinskog i debljinskog rasta, sadnice I i II visinske klase pokazuju i veću homogenost u pogledu praćenih karakteristika. Tako je odnos između minimalne i maksimalne visine bio: kod I klase 1:2.5, II klase 1: 2.9, ekonomske klase 1:3,9 i III klase 1:3.4. Ovi odnosi nam istovremeno pokazuju da su sadnice unutar pojedine klase različito prirašćivale u visinu, i pored toga što su na toj osnovi bile sortirane. Obračun volumena vršnog iztiojka 1973. g. proveli smo radi provjere rezultata dobivenog kod visinskog prirasta. Analiza varijance i F test pokazali su i ovdje da nije bilo signifikantne razlike među varijantama na nivou od 5%>. Duncan-ov test je i ovog puta pokazao signifikantnu razliku, ali samo među sredinama I i III visinske klase, tabele 3. 4. ZAKLJUČAK S PREPORUKOM Prikazani podaci ukazuju na postojanje pozitivne korelacije između visine presađenica i njihovog uspijevanja u kulturama nakon sadnje. Ta korelacija je naročito izražena u prvim godinama iza sadnje. Ukupno uzevši, u četvrtoj godini iza sadnje sadnice III i ekonomske klase bile su u prosjeku inferiorne u odnosu na I i II klasu gotovo u svakom pogledu. To znači da više i kvalitetnije sadnice garantiraju u cjelini i bolji početni uspjeh u novoosnovanim kulturama četinjača. Praktična strana dobivenih rezultata ogleda se u preporuci za sortiranje presađenica običnog bora u kvalitetne razrede, kako to propisuje JUS. U vezi s ovom preporukom naglašavamo još i slijedeće: Kvalitetan sadni |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 53 <-- 53 --> PDF |
materijal garantira bolje preživljenje i rast biljaka u kulturama, a to je od naročitog interesa u ovo vrijeme, kada se kod osnivanja kultura pretežno primjenjuje rjeđa sadnja, širi početni razmaci sadnje. Za postizavanje optimalnih rezultata u tom pogledu razvijenost sadnica mora biti prilagođena uvjetima staništa. Na najplodnijim staništima, gdje je i rast korova i nepoželjnih vrsta intenzivan, prioritet će imati starije ili razvijenije sadnice, po mogućnosti I kvalitetnog razreda, dok će na siromašnim i suhim staništimati prioritet imati mlađe ili slabije razvijene sadnice II kvalitetnog razreda. LITERATURA: 1. Abetz , P., 1969: Waldbauliche Versuche mit verschiedenen Planzensortimenten bei der Fichtenbestandsbegründung in Oberschwaben´ Allg. Forst u Jagdztg., str. 65—75. — 2. Grigsby , C. H., 1971: Nursery Morphology of Loblolly Pines as an Indicator of Field Performance, Institut of Forest Genetics, Mississippi (Separat). — 3. Ka r tel e v, V. G., 1973: Indices of Quality of Plantinig Stock, For. Abs. (rezime). — 4. King, PJ., Nienstaedt , H., 1965: Super-Spruce Seedlings Show Continued Superiority, Research Note LS-66, Lake States For. Exp. Station (separat). — 5. Mulling , R. E. Sva t on, J., 1972: A grading study with White Spruce nursery stock, For. Abs. (rezime). — 6. Pe t račić , A., 1940: O upotrebljivosti različito razvijenih sadnica, Šumarski list rujan. — 7. S ch m i d t-V o g t, H., 1970: Rationlisierung der Forstkultur durch Verwendung von Grosspflanzen, Allg. Forst 10, str. 195—200. — 8. Snedecor, G. W., Cochran, W. G. 1969: Statistical Methods, The Iowa State Univer. Press, Arnes, Iowa. — 9. Stilino vić, S., 1962: Procjenjivanje kvaliteta četinarskih sadnica na osnovu odnosa stablo koren, Šumarstvo 1—2. — 10. S t i 1 i n o v i ć, S., 1972: Primena principa selekcije u rasadničkoj proizvodnji, Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture, Beograd. — 11. Wak e ley , C. P., 1954: Planting the Southern Pines, Forest Sercie, US Dep. Agr., Monograph No. 18 (st. 102—110). — 12. Williams , D. R., 1965: Plan Large Walnut Seedings for best Survival and Growth, Reserarch Note, Cent. States For. Exp. Station (Separat). — 13. — Rehaviour of Pinus nigra var. maritima in relation to size of planting stock, For. Abs. (rezime). — 14. — JUS, D, Z2. Ill, Šumske sadnice, Četinari, 1—1967. Summary Survival and delevopment of Scots Pine (P. silvestris) plants of different height classes In the spring of 1970 with 2 + 2 years old plants was set up an experiment in the region of the Forest Enterprise Slavonski Brod, management unit Južni Dilj, comparaments Nos. 1 and 2. Seed from which the plants were produced originated from the seed stand of Vujnović Brda, Forest Enterprise Gospić. On the basis of height the plants were sorted into 3 height classes (I, II, and III). Into the experiment was included as standard the so-called commercial class. Which means the unsorted plants. Designations and characteristics of the classes were as follows: Variant A — Height class I, average height 45,9 cm; Variant B — Height class II, average heiht 35.8 cm (30—40 cm); Variant C — Commercial classe, average height 31,8 cm (15—50 cm); Variant D — Height class III, average height 27,7 cm. Damaged, diseased and extremely high plants were excluded from the experiment. The root system of plants was reduced to ca. 15 cm prior to planting. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Recording of data was performed at the end of the growing seasons 1970, 1971, 1972 and 1973. Recorded were the survival Ca/o) and height increment (L), and at the end of 1973 in addition the total height (h), diameter b.h. (d), and shoot diameter in 1973 (r). The shoot volume was calculated according to formula v=r-l. Performed were analysis of variance, F-test and Duncan´s multiple range test on an individual basis for all characteristics. Done was also the correlations analysis. In the 4th year after planting there were no significant differences in the plant survival among the variants. It was on an average on the plots of height class II and commercial class 94"/», height class I 93°/o and height class III 91´%. Height increment of plants during the follw-up period was on an average most intensive in plants of height class I, afterwards in height class II, then in commercial class and the poorest in heiht class III. The differences found were very significant in the 1st, 2nd and 3rd years after planting. In the 4th year there was no significant difference. Almost the same result was obtained also by may of testing differences for the volume of the terminal shoot. On the basis of the results obtained it was found that the differences in the height increment were most marked in the 1st year after planting already. Total height and diameter b.h. of plants in the experiment followed the initial relations between the height classes of plants. The established differences were highly significant. Duncan´s multiple range test demonstrated a superiority of the plants of height classes I and II in relation to the commercial class and height class III. The differences were more marked in respect of the diameter b.h. than of the total height of plants. On the basis of the data collected it is to be concluded that Scots Pine plants of height class III and those of the commercial height class were inferior in every respect to height classes I and II. On this basis is given a recommendation for the sorting of Scots Pine transplants into the height classes prior to their transporting in the terrain. Larger and higher-grade transponts will overgrow quickly the endangered zone where competition of weeds, autochtonous species and game is very keen. This contributes largely to a greater economy of works in the establishment and tending of forest cultures as a whole. INŽENJERI I TEHNIČARI! STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE! Pozivamo Vas na suradnju: OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA! Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije u sažeto m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža, grafikona, tabela i si. Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija! Uredništvo Šumarskog Lista Zagreb - Mažuranićev trg 11 |