DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 55     <-- 55 -->        PDF

PRELIMINARNA ISPITIVANJA UTJECAJA SUHOG OTPALOG LIŠĆA
NA KVALITETU POVRŠINSKIH VODA KOD SLABOG PROTOKA


Ing. Branka Meštrović, »Niskogradnja« — Velika Gorica
Mr prof. Ignac Munjko, »OKI« — Zagreb


UVOD


Šume ljeti štite vode potoka od previsokih temperatura i olakšavaju
otapanje kisika u vodi, ali u isto vrijeme zakiseljavaju vodu stvarajući humus.
Iglice nekih Crnogoraca koje padaju u vodu otrovne su za ribe, dok
lišće bjelogorica koje pada u vodu, tijekom raspadanja, mijenja životne
zajednice (biocenoze) često u nepovoljnom obliku. A novo nastale biocenoze
nisu sasvim poznate u znanstvenom svijetu.


M. Hue t (1951) je dokazao zatrovanost izvorskih voda u crnogoričnim
šumama. Utvrđeno je da iglice tuje i još nekih crnogorica, kada duže ostaju
u vodi, oslobađaju terpentine koji su otrovni za ribe. Topole koje brojno
rastu pored rijeka, potoka i ribnjaka, također nanose štetu kvalitetu vode
kada njihovo lišće u jesen opada i stvara smrdljivi i truli talog koji ometa
populaciju riba (Wurt. A., 1955). Ispitivanja N. K. Kaushik a i H. B.
N. Hynesa , 1968. godine pokazala su da lišće različitih vrsta drveća (hrast,
joha, bukva i dr.) različito djeluje na kvalitet vode. Naša ispitivanja voda
gornjih tokova nekih potočića Medvednice (Vrapčak, Kraljevac, Pustodol,
Bidrovec, Slani, Bistri jarek, Dolje, Ježeranec i Bistra), Vukomeričkih gorica
(Lomnica, Lipnica, Pešćenjak, Ravnišćak, Buna, Obdina i Lekenik), te
u nekim vodama Plitvičkih jezera (Munjko , 1971, 1974, 1975, Munjko ,
I. i M e š t r o v i ć, B. 1975., Pavletić, Z., iMunjko, I., 1974), gdje nema
naselja, industrije i prometa pokazala su veliko organsko opterećenje. Karakteristično
je za ispitane vode visoke vrijednosti BPK5 i utrošak KMn04
(tabela 1).
Analiza vode, koja je nakon izvora polagano prošla kroz debeli sloj
otpalog lišća (negdje su ti slojevi otpalog lišća i preko 50 cm), pokazala
je visoku vrijednost BPK5, KMnC>4, te prisustvo ulja i znatan broj bakterija
iz različitih fizioloških grupa (Stilinović, 1975). Opažanja u prirodi i analitički
rezultati voda potoka (nakon izvora cea 100 do 500 m), bili su povod
da ispitamo utjecaj otpalog lišća (bukve i hrasta) na sastav vode (tabela 2).


Visoke vrijednosti BPK5 pokazuju da se te vode nalaze u trećoj i četvrtoj
klasi, međutim, njih izletnici, planinari i šumski radnici piju bez bojazni
od nekih oboljenja. Istina, neke od njih imaju malo trpki okus (potok Ježeranec
— Ponikve).