DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 68 <-- 68 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA KAKOVI SU UVJETI RAZVOJA ŠUMARSTVA KAO SIROVINSKE OSNOVE DANAS? KARLO KOŽUL, dipl ing. šum. Možda niste znali da proizvodnja drveta u šumarstvu SFRJ u posljednjih deset godina je približno na istom nivou, 11,0 do 11,8 milijuna kubika, a da su potencijalne mogućnosti daleko veće, čak 19,5 milijuna kubika uz određene uvjete. Ti određeni uvjeti su intenzivnije ulaganje u njegu, reprodukciju šuma te posebno »otvaranje« šuma (izgradnja cesta). Šumarstvo kao takovo ne može samo osigurati te uvjete, trebalo bi pomoć od prerađivačke industrije, posebno tvornica celuloze i prerađivača papira i na koncu i društvene zajednice, da bi ostvarilo potencijalne mogućnosti proizvodnje od 19,5 mil. m3 u dogledno vrijeme i osiguralo perspektivnu opskrbu prerađivačkih kapaciteta sirovinom, posebno celuloznim drvetom. Činjenice su da se iz godine u godine uvoz prostornog drveta (celuloznog) povećava i da se popeo u našoj zemlji u 1974. godini na 2 (dva) milijuna prostornih metara. U tome učestvuje bukovo drvo sa 530.000 prm, a ostali lišćari sa 306.000 prm, a poznato je da ovim drvetom naše šume ne oskudijevaju, što nije slučaj sa celuloznim četinarskim drvetom čiji uvoz bar za sada je opravdan 1,110.00 prm. Zašto dolazi do ovakovog raskoraka između proizvodnje posebno celuloznog drveta i potreba na preradi u celulozu i papir? Istovremeno dok potražnja celuloznog drveta u celuloznoj industriji raste od 1965. do 1973. za 41%, dotle proizvodnja ovog sortimenta u šumarstvu pada za 27,2´7o (obrnuti predznaci). Osim uvoza celuloznog drveta, u 1974. uvezeno je i 30´7o potreba na papiru što se, također, moglo izbjeći, da smo usklađeno razvijali sirovinsku osnovu, tj. proizvodnju u šumarstvu, jer vrlo autoritativne ocjene kažu da šumarstvo ima uvjete da osigura sirovinu za celulozne tvornice. Istovremeno se događa da šumarstvo prepušteno samo sebi ne može izfinancirati potrebe na cestama i uzgojnim radovima posebno proširenoj reprodukciji, radi toga proizvodnja prostornog drveta mu se po postojećim cijenama (period 1970 — 74) ne isplati pa drvo ostaje dijelom i neizrađeno u šumi, a još većim dijelom, radi niske cijene, prodaje (koristi) se u »lokalu « kao ogrijev mjesto da dođe do industrijskog kupca i bude višestruko * Podaci privredne komore Jugoslavije — Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd, 1975. g. 182 |