DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IZ STRANOG ŠUMARSTVA RAZARAJUĆE DJELOVANJE HERBICIDA DEFOLIJANATA NA TROPSKE VLAŽNE ŠUME Prof. dr. ZLATKO VAJDA, Zagreb Vojska SAD i Južnovietnamske vlade u Sajgonu, u ratu protiv Vietkonga, upotrebila je i jako otrovne herbicide u svrhu razaranja šuma u kojima je Vietkong štitio od zračnih napadaja svoje vojnike, hranu i ratnu opremu. Razarajuća defolijacija tropskih šuma herbicidima pomoću aviona nanijela je Vietnamskom narodu ogromne štete, a uz to je i efekt takvog ratovanja dao u svakom pogledu negativne rezultate. U ovom ćemo članku ukratko opisati južnovietnamske šume i prikazati posljedice razarajuće ratne djelatnosti po njihovu egzistenciju. Te šume zapremaju površinu od oko 10 mil. ha. Oko polovinu tih šuma čini džungla. Uvrštavamo ih u tropske vlažne šume (Regenwälder), koje rastu u područjima gdje prosječne temperature iznose 20 do 25° C, a god. visina oborina siže od 2000 do 4000 mm. Glavne vrste drveća koje sačinjavaju šumske cenoze tropskih vlažnih šuma tog područja pripadaju Leguminosama, Moraceama, Lauraceama, Myrtaceama i dr. Najviše drveće dosiže visine 40 — 60 m. Uslijed etažne strukture tih šuma njihov vertikalan sklop je gust. Stoga su one često teško prolazne. Prizemnu etažu ispunjava razno grmlje iz rodova Urticacea, Piperacea, Acanthacea i dr., te 4 — 5 m visoki korov kojega čine Scitamineae i Araceae, visoka trava, paprati i dr. Drveće je isprepleteno raznim lianama, a na njemu rastu i brojne Epiphyte, koje ne čine samo mahovine i lišajevi nego i velike biljke kao što su paprati, orhideje, kaktusi i dr. Često Epiphytae pokrivaju čitavo stablo. Etažna struktura i potpuni vertikalni sklop tih šuma omogućava maksimalni razvoj njihove asimilacione površine, a tim i najveću proizvodnju biljne materije na danom prostoru. Iako je broj drveća po ha velik, njihova je ekonomska vrijednost, obzirom na evropske šume, razmjerno mala. Izuzev rijetkih visokih vladajućih stabala iz najviše etaže, ostalo je drveće pretežno tanjih dimenzija, te često krivo izraslo. Krošnje su male i slabo razgranate. Uslijed dovoljne topline i vlage, listinac kao i ostala uginula organska materija, koja se skuplja na tlu, brzo se dekomponira te ne dolazi do stvaranja sirovog humusa. Među tropskim vlažnim šumama posebno se ističu močvarne šume mangrova, koje nalazimo duž južne obale Južnog Vietnama. One rastu na muljevitom tlu, koje periodički preplavljuju morske slane vode. S one strane plime i oseke imaju močvare mangrova svoje zaleđe, koje čini drveće mirta — Melaleuca vrste. Šume mangrova čine neku vrstu prirodnog zaštitnog pojasa prema moru. One svojim dugim korijenjem čvrsto drže mulj i sprečavaju da ga plima i oseka ne otplave te na taj način sprečavaju eroziju obale (1, 2, 4, 5). |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Izbor ratne metode uništavanja biljnog pokrova Kada je počeo gerilski rat u Južnom Vietnamu Narodno-oslobodilačka vojska stvorila je svoja najbolja skloništa, skladišta i sabirališta u nepreglednim šumama, iz kojih je vršila stalne napadaje na vojsku vlade u Sajgonu i vojne jedinice SAD. Doskoro su te šume postale velika smetnja ratovanju Pentagona. Kako niti nakon angažiranja velikog broja vojnika i najmodernijeg oružja na moru, kopnu i u zraku Vietkong nije mogao biti svladan, došlo se do sudbonosnog zaključka, da treba primjeniti aviokemijske metode tj. otrovima, defolijatorima, odnosno herbicidima uništiti sve šume u kojima neprijatelj ima svoja skrovita i uporišta. Tako je došlo do primjene herbicida na velikim područjima Južnog Vietnama i to ne samo u cilju defolijacije šuma, već se nastojala uništiti cjelokupna biljna proizvodnja svagdje gdje bi ju Vietkong mogao koristiti. Ovo razaranje biljne proizvodnje i uništavanje uroda prijeko potrebnog za život stanovništva izazvalo je doskora veliki otpor, oštru kritiku i osudu čitavog svijeta, tako da je izvršavanje takovog totalnog herbicidnog ratnog programa moralo biti zaustavljeno. Međutim, ipak su dane upute da se defolijanti primjenjuju duž cesta, u okolini »vatrenih položaja« i drugih vojničkih uređaja kao i »udaljenim područjima džungle«. Iako je na taj način područje primjene herbicida suženo, ipak su u praktičnoj provedbi tih uputa bila i dalje izložena razaranju velika područja šuma i agrikulturnih površina. Za tu su se djelatnost u Vietnamu primjenjivale mnogostruko jače doze herbicida od onih, koje su normalno upotrebljene u SAD u svrhu uništavanja korova u poljoprivredi. Herbicidi se u racionalnom gospodarstvu primjenjuju da se uništavanjem korova poveća urod. U Vietnamu su oni upotrebljavani ne samo da se uništi urod, već da se i čitav vegetativni pokrov što više razori, kako ga neprijatelj ne bi mogao koristiti. Nakon očito strašnih i teških posljedica ovakvih ratnih akcija obrazovana je god. 1969. od American Association for the Advancement of Science (AAAS) komisija znanstvenika, koji su dobili zadaću da u Južnom Vietmanu ispitaju posljedice primjene herbicida u vojne svrhe. Iz rezultata istraživanja te komisije iznosimo, iz retrospektivnog pregleda na akciju USA sa herbicidima u Vietnamu, neke podatke koji osvjetljavaju svu strahotu ovakvog načina ratovanja. Primijenjena otrovna sredstva Za defolijaciju šuma i uništavanje drugog biljnog pokrova primijenjena su ova tri otrovna sredstva: Herbicid »Narančasti« upotrebljen je kod 60°/o svih tretiranja. To je nerazrijeđena smjesa n-Izubutyl-estera od 2,4, Dß 2,4-n Butyl-estera od Dichlorophenoxyostene kiseline i 2,4-Tß 2,4,5-n-Butyl-estera od Trihlorophenoxyostene kiseline u odnosu 50:50, koja na širokolisnim biljkama ne djeluje samo kao defolijant, već ih u potpuno ubija, što ovisi o jakosti doze. Taj se herbicid primjenjivao o tropskim šumama u kojima je propalo lišće za 3 do 6 tjedana nakon aplikacije. Ostane li drveće na životu, ono nakon godinu dana opet prolista. U SAD, gdje se taj herbicid nalazi u slobodnoj prodaji, primjenjuje se za uništavanje grmlja. U travnju 1970. povučen je herbicid »Na |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 83 <-- 83 --> PDF |
rančasti« u Južnom Vietnamu iz prometa, jer se nakon mnogih eksperimentiranja sa životinjama pokazao kao teratogen. Herbicid »Plavi« bio je zastupljen sa manje od 10% od ukupno primimase. Sredstvo se sastoji od vodenaste otopine od Tri-Izopropanol — aminove soli od 2,4 D i Piclorama; zamijenjeno sa deteržentima, sredstvima za čišćenje rđe, također se rasipalo po šumama. Pichloram je u poljoprivredi SAD zabranjen. Herbicid »Plavi« bio je zastupljen sa manje od 10°/o od ukupnog primijenjene mase defolijanata. To sredstvo čini vodenasta rastopina Na-soli Kakodyl kiseline (Natrium-Dimetyl-Arsenat) zajedno sa deteržentima, sredstvima za čišćenje rđe i dr. Najviše se upotrebljavalo za uništavanje uroda riže. U osam i pol godina bilo je preko šuma i polja Južnog Vietnama rastreseno oko 120.000 tona herbicida. Većina tih sredstava djeluje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Iznimku čini Picloram, koji tek postepeno gubi svoj aktivitet u tlu i vegetaciju oštećuje više godina. Posljedice djelovanja Piclorama 2,4-D i 2,4,5-T na rast drveća su slične. Lišće otpada, stimulira se rast i stvaranje kalusa, ali tako da debla listovi plodovi i drugi dijelovi biljke poprimaju abnormalne, bizarne forme. Ovi su herbicidi slični hormonima. Može ih resorbirati korijenje kao i lišće. Prema istraživanjima izgleda da otrovane biljke ugibaju iz dva uzroka: — što patološki rast floema (sitastih cijevi stapke i stabljike) blokira struju sa hranom; — što nastaju oštećenja kroz koja prodiru u biljku patološke klice (2). Posije dice ratne primjene herbicida na šume u Južnom Vietnamu Uslijed vertikalnog sklopa džungle i etažne strukture šuma, teško se mogla prvim tretiranjem defolijantima, pomoću specijalnih aviona iz zraka, uništiti prizemna etaža grmlja i niskog drveća, koja je bila glavna smetnja vojnim operacijama. To se moglo postići često tek nakon drugog tretiranja. Dva do tri tjedna iza takove aviokemijske operacije otpalo je lišće dok je drveće ostalo više mjeseci golo. Na tlo, koje je stalno bilo zaštićeno gustom šumom, došlo je jako sunčano svjetlo, što je osobito pogodovalo rastu na punom sunčanom svjetlu, posebno su tu dobile prednost one vrste koje su prema herbicidima relativno neosjetlive. To su redovno manje vrijedne vrste i korovi. Nakon prvog tretiranja obično je od 8 — 10 stabala uginulo jedno. Nakon drugog tretiranja broj se uginulih stabala povećao na 50 do 80%> ili još više, ovisno o osjetljivosti vrste drveća koja u tretiranim šumama prevladava. Na taj su način u Južnom Vietnamu uništene bez ikakove svrhe ogromne količine vrijednog drveta na kojemu je ta zemlja siromašna. Ovakovim razaranjem unutrašnje strukture tropske džungle došlo je do poremećaja beskonačnog kruženja materije u njoj, od koje se stalno stvara nova biljna tvar i omogućava njen život i rast. U ekosistemu šuma umjerenih zona pretežni dio hrane prima drveće iz tla. U tropskoj džungli gotovo svu rezervnu hranu sadrže živi dijelovi biljaka, tek se mali dio te hrane nalazi u tlu. Ta šuma živi od materije nastale raspadom otpalog lišća i svih uginulih |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 84 <-- 84 --> PDF |
organizama na tlu. Uz obilne kiše i visoke temperature proces ovog raspadanja teče vrlo brzo. Dok se u šumama umjerenih zona biogeni elementi kao konačni rezultati dekompozicije sabiru u tlu kao rezerva za daljnju ishranu drveća, u tropskoj šumi služi tlo više kao posrednik preko kojega se drveće neprekidno opskrbljuje hranom. Taj zatvoreni bio-geo-kemijski ekosistem je vrlo eficientan, ali i vrlo osjetljiv (2). Kada u tropskoj šumi nakon tretiranja herbicidima svo lišće najednom otpadne, ono se, radi povišene temperature tla u tek ogoljeloj šumi, još brže raspadne nego pod zastorom krošanja netretirane šume. Hranive produkte raspada jake kiše brzo isperu i izluže te erozijom otplave, tako da tlo najednom ostane bez rezervnih hranivih tvari. Potrebno je da prođe 10—20 godina pa da tropska džungla takove gubitke nadoknadi (2). Ostane li u šumama određenog područja sklop vladajućeg drveća gornje etaže uslijed jakih oštećenja trajno prekinut, čitavo to područje zauzmu trave. Nastaje jedna vrsta savane, koja se žilavo drži 10 — 16 godina prije nego što zavlada šuma. Ako se stvori gustiš od bambusa, treba za ponovo pošumljavanje i više desetaka godina. Iz svega prikazanog, možemo zaključiti da defolijanti djeluju na autotrofni dio ekosistema tropske šume ovako: Nakon što se drveće kao primarni producent uništi ili reducira, zamijeni ga nova populacija, koja ima kao spremište hranive materije mnogo manju biomasu i manji kapacitet. Tlo osiromaši na hranivima, humusni pokrov postane tanji te dolazi do kroničnog manjka na dušiku. Ukupna baza energije čitavog ekosistema se drastično snizi (2). Uništavanjem džungle bile su pogođene i životinje kojima je ona davala stan, hranu i zaštitu. Više ili manje stradale su gotovo sve vrste životinja izuvev termita, koji su jedini od toga imali koristi, životinje su gusto naselile još preostale netretirane, male otoke zdravih šuma što je izazvalo poremećaje u pogledu sastava novonastalih zoocenoza. Herbicidi su, također, prouzrokovali ugibanje manjeg dijela životinja. Njihov utjecaj na mikrobe bio je minimalan (2). Osim uništavanja šuma herbicidima iz aviona, uzaludno su primjenjivani i buldožeri kojima je preorano oko 456.000 ha šumske površine, a da se ipak nisu mogla uništiti zakloništa Vietkonga. Veliku je štetu po šumama i poljima načinila i flota bombarderske avijacije. Tijekom 7 godina prosuto je oko 13 milijuna tona bomba, koje su načinile 26 milijuna 6 m dubokih i 10 m širokih lijevaka. Te je lijevke napunila voda, oni postadoše legla komaraca i rasadište malarije, koja je uslijed toga u Vietnamu u porastu (3). Ovdje ćemo ukratko prikazati i posljedice propasti već naprijed spomenutih močvarnih šuma mangrova , koje se prostiru duž južne obale Južnog Vietnama na površini od oko pola milijuna ha. Oko petine tih šuma, također, je bilo tretirano herbicidima. Ne samo što je lišće otpalo, već su i biljke mangrova uginule. Ostadoše samo gola stabla. Pokazalo se, da su mangrove osobito osjetljive prema herbicidima sličnim hormonima. U tim je šumama sav život prestao, tako da dosad još nitko nije u u šumi mangrova tretiranoj herbicidima otkrio novi život. Naprotiv, šume mangrova, uništene iz nekih drugih razloga, vrlo brzo su se oporavile. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 85 <-- 85 --> PDF |
U mrtvom području šuma mangrova propada i životinjski svijet. Ptice manjkaju, a mnoge su vodene životinje ostale bez stana i mjesta leženja. Kada se drvo uginulih mangrova raspadne, nastati će akutna daljnja opasnost, jer će more erodirati obalnu liniju, koju je korijenje mangrova držalo stabilnom (2). Još ćemo ukratko istaknuti što znači to uništavanje šuma za Južni Vietnam s ekonomskog aspekta. Najvažnija eksportna roba su kava i riža, dok drvo zauzima u vanjskoj trgovini treće mjesto. Međutim, šume imaju u privredi te zemlje i drugu vrlo važnu fukciju, jer služe kao rezervoari vode za rižina polja. Tretiranjem šuma herbicidima uništeno je oko 45 milijuna kubičnih metara korisnog drveta od čega se mogao tek mali dio upotrijebiti. Osim toga, štete na mladim sastojinama iznose oko 7 milijuna m3. Ukupna šteta je procijenjena na 470 milijuna dolara (2). Drastičan primjer uništavanja šuma otrovima u ovom tragičnom ratu potvrdio je usku ovisnost čovjeka o njegovoj okolici, te da nema nikakvog opravdanja da se izvode u bilo koju svrhu zahvati u čovjekovoj ekološkoj sredini takve naravi, da bi mogli izazvati bilo kakav poremećaj koji bi ugrozio njegov život i opstanak. Posljedice ratne akcije herbicidima bile su po narod Južnog Vietnama vrlo teške. Danas još ne možemo znati kako će one u budućnosti utjecati na zdravlje i život ljudi te zemlje, ali postoje simptomi da bi te posljedice mogle biti u mnogo slučajeva tragične. LITERATURA 1. Marinović , M.: Šumsko-privredna geografija, Beograd 1934, (S 33); — 2. Selecta, 41, 1971: Retrospektivni prijegled na akciju USA sa herbicidima u Vijetnamu (S3187); — 3. Selecta, 32, 1972: Krateri u Vietnamu (S 2963); — 4. Selecta, 48, 1972: Regenwald (S 4634); — 5. Vajd a Z.: Osnovi šumarstva, Zagreb 1962. %nken}eci, tefrnlcaci — &iLmaciLe! Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) — Zagreb 1958 (str. 440) 20,00 Din Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije, 2. Hrvatske, 3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore, 5. Jugoslavije (šumar) — komplet 5 knjiga sa 96 stručnih referata na 1.400 stranica velikog formata — Split 1957 50,00 Din Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki temelji — Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi povez, vel. 14 x 23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) 35,00 Din Narudžbe za tiskanice — obrasce i stručne knjige prima: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije HRVATSKE Zagreb — Mažuranićev trg 11 telefon: 444-206 199 |