DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 81     <-- 81 -->        PDF

IZ STRANOG ŠUMARSTVA


RAZARAJUĆE DJELOVANJE HERBICIDA DEFOLIJANATA
NA TROPSKE VLAŽNE ŠUME


Prof. dr. ZLATKO VAJDA, Zagreb


Vojska SAD i Južnovietnamske vlade u Sajgonu, u ratu protiv Vietkonga,
upotrebila je i jako otrovne herbicide u svrhu razaranja
šuma u kojima je Vietkong štitio od zračnih napadaja svoje vojnike, hranu
i ratnu opremu. Razarajuća defolijacija tropskih šuma herbicidima pomoću
aviona nanijela je Vietnamskom narodu ogromne štete, a uz to je i efekt
takvog ratovanja dao u svakom pogledu negativne rezultate.


U ovom ćemo članku ukratko opisati južnovietnamske šume i prikazati
posljedice razarajuće ratne djelatnosti po njihovu egzistenciju. Te šume
zapremaju površinu od oko 10 mil. ha. Oko polovinu tih šuma čini džungla.
Uvrštavamo ih u tropske vlažne šume (Regenwälder), koje rastu u područjima
gdje prosječne temperature iznose 20 do 25° C, a god. visina oborina
siže od 2000 do 4000 mm. Glavne vrste drveća koje sačinjavaju šumske
cenoze tropskih vlažnih šuma tog područja pripadaju Leguminosama, Moraceama,
Lauraceama, Myrtaceama i dr. Najviše drveće dosiže visine 40 — 60 m.
Uslijed etažne strukture tih šuma njihov vertikalan sklop je gust. Stoga su
one često teško prolazne. Prizemnu etažu ispunjava razno grmlje iz rodova
Urticacea, Piperacea, Acanthacea i dr., te 4 — 5 m visoki korov kojega čine
Scitamineae i Araceae, visoka trava, paprati i dr. Drveće je isprepleteno
raznim lianama, a na njemu rastu i brojne Epiphyte, koje ne čine samo
mahovine i lišajevi nego i velike biljke kao što su paprati, orhideje, kaktusi
i dr. Često Epiphytae pokrivaju čitavo stablo. Etažna struktura i potpuni
vertikalni sklop tih šuma omogućava maksimalni razvoj njihove asimilacione
površine, a tim i najveću proizvodnju biljne materije na danom
prostoru. Iako je broj drveća po ha velik, njihova je ekonomska vrijednost,
obzirom na evropske šume, razmjerno mala. Izuzev rijetkih visokih vladajućih
stabala iz najviše etaže, ostalo je drveće pretežno tanjih dimenzija,
te često krivo izraslo. Krošnje su male i slabo razgranate. Uslijed dovoljne
topline i vlage, listinac kao i ostala uginula organska materija, koja se skuplja
na tlu, brzo se dekomponira te ne dolazi do stvaranja sirovog humusa.
Među tropskim vlažnim šumama posebno se ističu močvarne šume mangrova,
koje nalazimo duž južne obale Južnog Vietnama. One rastu na muljevitom
tlu, koje periodički preplavljuju morske slane vode. S one strane
plime i oseke imaju močvare mangrova svoje zaleđe, koje čini drveće mirta


— Melaleuca vrste. Šume mangrova čine neku vrstu prirodnog zaštitnog
pojasa prema moru. One svojim dugim korijenjem čvrsto drže mulj i sprečavaju
da ga plima i oseka ne otplave te na taj način sprečavaju eroziju
obale (1, 2, 4, 5).


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Izbor ratne metode uništavanja biljnog pokrova


Kada je počeo gerilski rat u Južnom Vietnamu Narodno-oslobodilačka
vojska stvorila je svoja najbolja skloništa, skladišta i sabirališta u nepreglednim
šumama, iz kojih je vršila stalne napadaje na vojsku vlade u Sajgonu
i vojne jedinice SAD. Doskoro su te šume postale velika smetnja ratovanju
Pentagona. Kako niti nakon angažiranja velikog broja vojnika i najmodernijeg
oružja na moru, kopnu i u zraku Vietkong nije mogao biti svladan,
došlo se do sudbonosnog zaključka, da treba primjeniti aviokemijske
metode tj. otrovima, defolijatorima, odnosno herbicidima uništiti sve šume
u kojima neprijatelj ima svoja skrovita i uporišta. Tako je došlo do primjene
herbicida na velikim područjima Južnog Vietnama i to ne samo u cilju
defolijacije šuma, već se nastojala uništiti cjelokupna biljna proizvodnja
svagdje gdje bi ju Vietkong mogao koristiti. Ovo razaranje biljne proizvodnje
i uništavanje uroda prijeko potrebnog za život stanovništva izazvalo je
doskora veliki otpor, oštru kritiku i osudu čitavog svijeta, tako da je izvršavanje
takovog totalnog herbicidnog ratnog programa moralo biti zaustavljeno.
Međutim, ipak su dane upute da se defolijanti primjenjuju duž cesta,
u okolini »vatrenih položaja« i drugih vojničkih uređaja kao i »udaljenim
područjima džungle«. Iako je na taj način područje primjene herbicida suženo,
ipak su u praktičnoj provedbi tih uputa bila i dalje izložena razaranju
velika područja šuma i agrikulturnih površina.


Za tu su se djelatnost u Vietnamu primjenjivale mnogostruko jače doze
herbicida od onih, koje su normalno upotrebljene u SAD u svrhu uništavanja
korova u poljoprivredi. Herbicidi se u racionalnom gospodarstvu primjenjuju
da se uništavanjem korova poveća urod. U Vietnamu su oni upotrebljavani
ne samo da se uništi urod, već da se i čitav vegetativni pokrov
što više razori, kako ga neprijatelj ne bi mogao koristiti.


Nakon očito strašnih i teških posljedica ovakvih ratnih akcija obrazovana
je god. 1969. od American Association for the Advancement of Science
(AAAS) komisija znanstvenika, koji su dobili zadaću da u Južnom Vietmanu
ispitaju posljedice primjene herbicida u vojne svrhe. Iz rezultata istraživanja
te komisije iznosimo, iz retrospektivnog pregleda na akciju USA sa herbicidima
u Vietnamu, neke podatke koji osvjetljavaju svu strahotu ovakvog
načina ratovanja.


Primijenjena otrovna sredstva


Za defolijaciju šuma i uništavanje drugog biljnog pokrova primijenjena
su ova tri otrovna sredstva:


Herbicid »Narančasti« upotrebljen je kod 60°/o svih tretiranja. To je nerazrijeđena
smjesa n-Izubutyl-estera od 2,4, Dß 2,4-n Butyl-estera od Dichlorophenoxyostene
kiseline i 2,4-Tß 2,4,5-n-Butyl-estera od Trihlorophenoxyostene
kiseline u odnosu 50:50, koja na širokolisnim biljkama ne djeluje samo
kao defolijant, već ih u potpuno ubija, što ovisi o jakosti doze. Taj se herbicid
primjenjivao o tropskim šumama u kojima je propalo lišće za 3 do 6
tjedana nakon aplikacije. Ostane li drveće na životu, ono nakon godinu dana
opet prolista. U SAD, gdje se taj herbicid nalazi u slobodnoj prodaji, primjenjuje
se za uništavanje grmlja. U travnju 1970. povučen je herbicid »Na




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 83     <-- 83 -->        PDF

rančasti« u Južnom Vietnamu iz prometa, jer se nakon mnogih eksperimentiranja
sa životinjama pokazao kao teratogen.


Herbicid »Plavi« bio je zastupljen sa manje od 10% od ukupno primimase.
Sredstvo se sastoji od vodenaste otopine od Tri-Izopropanol — aminove
soli od 2,4 D i Piclorama; zamijenjeno sa deteržentima, sredstvima za čišćenje
rđe, također se rasipalo po šumama. Pichloram je u poljoprivredi SAD zabranjen.


Herbicid »Plavi« bio je zastupljen sa manje od 10°/o od ukupnog primijenjene
mase defolijanata. To sredstvo čini vodenasta rastopina Na-soli Kakodyl
kiseline (Natrium-Dimetyl-Arsenat) zajedno sa deteržentima, sredstvima
za čišćenje rđe i dr. Najviše se upotrebljavalo za uništavanje uroda riže.


U osam i pol godina bilo je preko šuma i polja Južnog Vietnama rastreseno
oko 120.000 tona herbicida. Većina tih sredstava djeluje nekoliko tjedana
do nekoliko mjeseci. Iznimku čini Picloram, koji tek postepeno gubi svoj
aktivitet u tlu i vegetaciju oštećuje više godina.


Posljedice djelovanja Piclorama 2,4-D i 2,4,5-T na rast drveća su slične.
Lišće otpada, stimulira se rast i stvaranje kalusa, ali tako da debla listovi
plodovi i drugi dijelovi biljke poprimaju abnormalne, bizarne forme. Ovi su
herbicidi slični hormonima. Može ih resorbirati korijenje kao i lišće. Prema
istraživanjima izgleda da otrovane biljke ugibaju iz dva uzroka:



što patološki rast floema (sitastih cijevi stapke i stabljike) blokira struju
sa hranom;

što nastaju oštećenja kroz koja prodiru u biljku patološke klice (2).
Posije dice ratne primjene herbicida na šume
u Južnom Vietnamu


Uslijed vertikalnog sklopa džungle i etažne strukture šuma, teško se
mogla prvim tretiranjem defolijantima, pomoću specijalnih aviona iz zraka,
uništiti prizemna etaža grmlja i niskog drveća, koja je bila glavna smetnja
vojnim operacijama. To se moglo postići često tek nakon drugog tretiranja.
Dva do tri tjedna iza takove aviokemijske operacije otpalo je lišće dok je
drveće ostalo više mjeseci golo. Na tlo, koje je stalno bilo zaštićeno gustom
šumom, došlo je jako sunčano svjetlo, što je osobito pogodovalo rastu na
punom sunčanom svjetlu, posebno su tu dobile prednost one vrste koje su
prema herbicidima relativno neosjetlive. To su redovno manje vrijedne vrste
i korovi.


Nakon prvog tretiranja obično je od 8 — 10 stabala uginulo jedno. Nakon
drugog tretiranja broj se uginulih stabala povećao na 50 do 80%> ili još više,
ovisno o osjetljivosti vrste drveća koja u tretiranim šumama prevladava.
Na taj su način u Južnom Vietnamu uništene bez ikakove svrhe ogromne
količine vrijednog drveta na kojemu je ta zemlja siromašna.


Ovakovim razaranjem unutrašnje strukture tropske džungle došlo je do
poremećaja beskonačnog kruženja materije u njoj, od koje se stalno stvara
nova biljna tvar i omogućava njen život i rast. U ekosistemu šuma umjerenih
zona pretežni dio hrane prima drveće iz tla. U tropskoj džungli gotovo svu
rezervnu hranu sadrže živi dijelovi biljaka, tek se mali dio te hrane nalazi
u tlu. Ta šuma živi od materije nastale raspadom otpalog lišća i svih uginulih




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 84     <-- 84 -->        PDF

organizama na tlu. Uz obilne kiše i visoke temperature proces ovog raspadanja
teče vrlo brzo. Dok se u šumama umjerenih zona biogeni elementi
kao konačni rezultati dekompozicije sabiru u tlu kao rezerva za daljnju ishranu
drveća, u tropskoj šumi služi tlo više kao posrednik preko kojega se
drveće neprekidno opskrbljuje hranom. Taj zatvoreni bio-geo-kemijski ekosistem
je vrlo eficientan, ali i vrlo osjetljiv (2).


Kada u tropskoj šumi nakon tretiranja herbicidima svo lišće najednom
otpadne, ono se, radi povišene temperature tla u tek ogoljeloj šumi, još brže
raspadne nego pod zastorom krošanja netretirane šume. Hranive produkte
raspada jake kiše brzo isperu i izluže te erozijom otplave, tako da tlo najednom
ostane bez rezervnih hranivih tvari. Potrebno je da prođe 10—20 godina
pa da tropska džungla takove gubitke nadoknadi (2).


Ostane li u šumama određenog područja sklop vladajućeg drveća gornje
etaže uslijed jakih oštećenja trajno prekinut, čitavo to područje zauzmu trave.
Nastaje jedna vrsta savane, koja se žilavo drži 10 — 16 godina prije nego što
zavlada šuma. Ako se stvori gustiš od bambusa, treba za ponovo pošumljavanje
i više desetaka godina.


Iz svega prikazanog, možemo zaključiti da defolijanti djeluju na autotrofni
dio ekosistema tropske šume ovako:


Nakon što se drveće kao primarni producent uništi ili reducira, zamijeni
ga nova populacija, koja ima kao spremište hranive materije mnogo
manju biomasu i manji kapacitet. Tlo osiromaši na hranivima, humusni pokrov
postane tanji te dolazi do kroničnog manjka na dušiku. Ukupna baza
energije čitavog ekosistema se drastično snizi (2).


Uništavanjem džungle bile su pogođene i životinje kojima je ona davala
stan, hranu i zaštitu. Više ili manje stradale su gotovo sve vrste životinja izuvev
termita, koji su jedini od toga imali koristi, životinje su gusto naselile
još preostale netretirane, male otoke zdravih šuma što je izazvalo poremećaje
u pogledu sastava novonastalih zoocenoza. Herbicidi su, također, prouzrokovali
ugibanje manjeg dijela životinja. Njihov utjecaj na mikrobe bio je
minimalan (2).


Osim uništavanja šuma herbicidima iz aviona, uzaludno su primjenjivani
i buldožeri kojima je preorano oko 456.000 ha šumske površine, a da se ipak
nisu mogla uništiti zakloništa Vietkonga.


Veliku je štetu po šumama i poljima načinila i flota bombarderske avijacije.
Tijekom 7 godina prosuto je oko 13 milijuna tona bomba, koje su načinile
26 milijuna 6 m dubokih i 10 m širokih lijevaka. Te je lijevke napunila
voda, oni postadoše legla komaraca i rasadište malarije, koja je uslijed toga
u Vietnamu u porastu (3).


Ovdje ćemo ukratko prikazati i posljedice propasti već naprijed spomenutih
močvarnih šuma mangrova , koje se prostiru duž južne obale
Južnog Vietnama na površini od oko pola milijuna ha. Oko petine tih šuma,
također, je bilo tretirano herbicidima. Ne samo što je lišće otpalo, već su
i biljke mangrova uginule. Ostadoše samo gola stabla. Pokazalo se, da su
mangrove osobito osjetljive prema herbicidima sličnim hormonima.


U tim je šumama sav život prestao, tako da dosad još nitko nije u u šumi
mangrova tretiranoj herbicidima otkrio novi život. Naprotiv, šume mangrova,
uništene iz nekih drugih razloga, vrlo brzo su se oporavile.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 85     <-- 85 -->        PDF

U mrtvom području šuma mangrova propada i životinjski svijet. Ptice
manjkaju, a mnoge su vodene životinje ostale bez stana i mjesta leženja.
Kada se drvo uginulih mangrova raspadne, nastati će akutna daljnja opasnost,
jer će more erodirati obalnu liniju, koju je korijenje mangrova držalo
stabilnom (2).


Još ćemo ukratko istaknuti što znači to uništavanje šuma za Južni Vietnam
s ekonomskog aspekta. Najvažnija eksportna roba su kava i
riža, dok drvo zauzima u vanjskoj trgovini treće mjesto. Međutim, šume imaju
u privredi te zemlje i drugu vrlo važnu fukciju, jer služe kao rezervoari vode
za rižina polja. Tretiranjem šuma herbicidima uništeno je oko 45 milijuna
kubičnih metara korisnog drveta od čega se mogao tek mali dio upotrijebiti.
Osim toga, štete na mladim sastojinama iznose oko 7 milijuna m3. Ukupna
šteta je procijenjena na 470 milijuna dolara (2).


Drastičan primjer uništavanja šuma otrovima u ovom tragičnom ratu
potvrdio je usku ovisnost čovjeka o njegovoj okolici, te da nema nikakvog
opravdanja da se izvode u bilo koju svrhu zahvati u čovjekovoj ekološkoj
sredini takve naravi, da bi mogli izazvati bilo kakav poremećaj koji bi ugrozio
njegov život i opstanak.


Posljedice ratne akcije herbicidima bile su po narod Južnog Vietnama
vrlo teške. Danas još ne možemo znati kako će one u budućnosti utjecati
na zdravlje i život ljudi te zemlje, ali postoje simptomi da bi te posljedice
mogle biti u mnogo slučajeva tragične.


LITERATURA


1. Marinović , M.: Šumsko-privredna geografija, Beograd 1934, (S 33); —
2. Selecta, 41, 1971: Retrospektivni prijegled na akciju USA sa herbicidima u Vijetnamu
(S3187); — 3. Selecta, 32, 1972: Krateri u Vietnamu (S 2963); — 4. Selecta,
48, 1972: Regenwald (S 4634); — 5. Vajd a Z.: Osnovi šumarstva, Zagreb
1962.
%nken}eci, tefrnlcaci — &iLmaciLe!


Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) —


Zagreb 1958 (str. 440) 20,00 Din
Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije,


2. Hrvatske, 3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore,
5. Jugoslavije (šumar) — komplet 5 knjiga sa 96
stručnih referata na 1.400 stranica velikog formata
— Split 1957 50,00 Din
Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki
temelji — Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din
Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi
povez, vel. 14 x 23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) 35,00 Din
Narudžbe za tiskanice
— obrasce
i stručne knjige prima:


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
HRVATSKE
Zagreb — Mažuranićev trg 11
telefon: 444-206


199