DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Izbor ratne metode uništavanja biljnog pokrova Kada je počeo gerilski rat u Južnom Vietnamu Narodno-oslobodilačka vojska stvorila je svoja najbolja skloništa, skladišta i sabirališta u nepreglednim šumama, iz kojih je vršila stalne napadaje na vojsku vlade u Sajgonu i vojne jedinice SAD. Doskoro su te šume postale velika smetnja ratovanju Pentagona. Kako niti nakon angažiranja velikog broja vojnika i najmodernijeg oružja na moru, kopnu i u zraku Vietkong nije mogao biti svladan, došlo se do sudbonosnog zaključka, da treba primjeniti aviokemijske metode tj. otrovima, defolijatorima, odnosno herbicidima uništiti sve šume u kojima neprijatelj ima svoja skrovita i uporišta. Tako je došlo do primjene herbicida na velikim područjima Južnog Vietnama i to ne samo u cilju defolijacije šuma, već se nastojala uništiti cjelokupna biljna proizvodnja svagdje gdje bi ju Vietkong mogao koristiti. Ovo razaranje biljne proizvodnje i uništavanje uroda prijeko potrebnog za život stanovništva izazvalo je doskora veliki otpor, oštru kritiku i osudu čitavog svijeta, tako da je izvršavanje takovog totalnog herbicidnog ratnog programa moralo biti zaustavljeno. Međutim, ipak su dane upute da se defolijanti primjenjuju duž cesta, u okolini »vatrenih položaja« i drugih vojničkih uređaja kao i »udaljenim područjima džungle«. Iako je na taj način područje primjene herbicida suženo, ipak su u praktičnoj provedbi tih uputa bila i dalje izložena razaranju velika područja šuma i agrikulturnih površina. Za tu su se djelatnost u Vietnamu primjenjivale mnogostruko jače doze herbicida od onih, koje su normalno upotrebljene u SAD u svrhu uništavanja korova u poljoprivredi. Herbicidi se u racionalnom gospodarstvu primjenjuju da se uništavanjem korova poveća urod. U Vietnamu su oni upotrebljavani ne samo da se uništi urod, već da se i čitav vegetativni pokrov što više razori, kako ga neprijatelj ne bi mogao koristiti. Nakon očito strašnih i teških posljedica ovakvih ratnih akcija obrazovana je god. 1969. od American Association for the Advancement of Science (AAAS) komisija znanstvenika, koji su dobili zadaću da u Južnom Vietmanu ispitaju posljedice primjene herbicida u vojne svrhe. Iz rezultata istraživanja te komisije iznosimo, iz retrospektivnog pregleda na akciju USA sa herbicidima u Vietnamu, neke podatke koji osvjetljavaju svu strahotu ovakvog načina ratovanja. Primijenjena otrovna sredstva Za defolijaciju šuma i uništavanje drugog biljnog pokrova primijenjena su ova tri otrovna sredstva: Herbicid »Narančasti« upotrebljen je kod 60°/o svih tretiranja. To je nerazrijeđena smjesa n-Izubutyl-estera od 2,4, Dß 2,4-n Butyl-estera od Dichlorophenoxyostene kiseline i 2,4-Tß 2,4,5-n-Butyl-estera od Trihlorophenoxyostene kiseline u odnosu 50:50, koja na širokolisnim biljkama ne djeluje samo kao defolijant, već ih u potpuno ubija, što ovisi o jakosti doze. Taj se herbicid primjenjivao o tropskim šumama u kojima je propalo lišće za 3 do 6 tjedana nakon aplikacije. Ostane li drveće na životu, ono nakon godinu dana opet prolista. U SAD, gdje se taj herbicid nalazi u slobodnoj prodaji, primjenjuje se za uništavanje grmlja. U travnju 1970. povučen je herbicid »Na |