DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 94 <-- 94 --> PDF |
3,11 Mogućnost uvođenja dvosmjenskog rada u Jugoslaviji U sistemu poslovanja i organizaciji rada u šumarstvu Jugoslavije bit će vrlo teško provesti bilo kakove promjene. Prisiliti nas mogu na to jedino novi odnosi tržišta. Više troškove mora pratiti povećanje produktivnosti, a ne samo povećanje prodajne cijene. Sječa i izrada je danas u Jugoslaviji mehanizirana 100°/o, jer se sva drvna masa u društvenim šumama posiječe motornim pilama. Važno je pitanje koje slijedi: da li su uvjeti rada u cijeloj Jugoslaviji takovi da isključuju primjenu nove tehnike (processori i harvesteri) i da li se možemo zadovoljiti takovom mehanizacijom siječe? Već danas nam postojeći način sječe i izrade postavlja niz zadataka koje moramo riješiti kako bi snizili troškove: — Organizirani prijevoz radnika treba zagarantirati boravak radnika na radilištu željeno vrijeme. — Boljom kontrolom provesti takovu disciplinu da se radi proizvodno najmanje 7 sati. Tempo ne mora biti oštar, ali rad mora biti konstantan. — Koncentracija mehanizacije treba dovesti do povećane proizvodnje, što će omogućiti obavljanje proizvodnih zadataka s manjim brojem radnika. — Uvesti brigadni sistem kompleksnog učinka radnika na sječi i izradi i na izvozu tako, da su jedni i drugi plaćeni po ms izvučene drvne mase. To će dovesti do usmjerenog obaranja, a uz to neće trebati posebnih kopčaša u smjeni gdje rade sjekači, jer će sjekač biti stimuliran za povećani učinak na izvlačenju. Za drugu smjenu, kada će biti nemoguće obarati, trebati će poseban kopčaš koji će kopčati stabla, debla ili trupce. Kako se može organizirati rad na izvozu od panja do stovarišta? — Postaviti obavezu da se izrađuju elaborati za pripremu rada na svim radilištima gdje treba raditi mehanizacija. Kroz pripremu predvidjeti rad u dvije smjene, tako da se u onoj smjeni kada su bolji uvjeti rada radi teži dio terena, a kada su teži uvjeti rada, a djelomično i noću, radi na boljem dijelu terena (nesmijemo zaboraviti da se u velikom broju zemalja s najrazvijenijim šumarstvom na svijetu radi cijelu jednu sezonu stalno po mraku — Skandinavija, SSSR, Kanada). — Kalkulacijom odrediti tip stroja za svako radilište. Za nizinu i ravnije terene predviđati zglobne ili traktorske ekipaže koje omogućuju izvoz oblovine i prostornog drva (2 m i duže, a ako je dužine 1 m trebalo bi ga paletizirati). — U brdu koristiti zglobne traktore, a za prostorno drvo raznu opremu uz poljoprivredne ili druge traktore te zamjeniti gdje je god moguće životinjske sprege mehanizacijom. — Razmotriti mogućnost da se na radilištima gdje je moguće (privlačenje nizbrdo ili rad s četinjačama) izvlače cijela stabla, a svi sortimenti da se izrađuju na stovarištu. Važno je da se pronađe način da se sa svom mehanizacijom radi što više dana u godini, kako bi trošak stroja na sat bio što niži. Problem zapošljavanja u dvije smjene dolazi u obzir naročito kod skupih specijalnih strojeva, koji uz to rade sezonski. Sigurno je da takav rad nije moguće organizirati iz ureda nego vlastitim angažiranjem stručnjaka zainteresiranih za |