DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 94     <-- 94 -->        PDF

3,11 Mogućnost uvođenja dvosmjenskog rada u Jugoslaviji


U sistemu poslovanja i organizaciji rada u šumarstvu Jugoslavije bit
će vrlo teško provesti bilo kakove promjene. Prisiliti nas mogu na to jedino
novi odnosi tržišta. Više troškove mora pratiti povećanje produktivnosti, a ne
samo povećanje prodajne cijene.


Sječa i izrada je danas u Jugoslaviji mehanizirana 100°/o, jer se sva drvna
masa u društvenim šumama posiječe motornim pilama. Važno je pitanje
koje slijedi: da li su uvjeti rada u cijeloj Jugoslaviji takovi da isključuju
primjenu nove tehnike (processori i harvesteri) i da li se možemo zadovoljiti
takovom mehanizacijom siječe?


Već danas nam postojeći način sječe i izrade postavlja niz zadataka koje
moramo riješiti kako bi snizili troškove:


— Organizirani prijevoz radnika treba zagarantirati boravak radnika na
radilištu željeno vrijeme.
— Boljom kontrolom provesti takovu disciplinu da se radi proizvodno
najmanje 7 sati. Tempo ne mora biti oštar, ali rad mora biti konstantan.
— Koncentracija mehanizacije treba dovesti do povećane proizvodnje, što
će omogućiti obavljanje proizvodnih zadataka s manjim brojem radnika.
— Uvesti brigadni sistem kompleksnog učinka radnika na sječi i izradi
i na izvozu tako, da su jedni i drugi plaćeni po ms izvučene drvne mase. To
će dovesti do usmjerenog obaranja, a uz to neće trebati posebnih kopčaša u
smjeni gdje rade sjekači, jer će sjekač biti stimuliran za povećani učinak na
izvlačenju. Za drugu smjenu, kada će biti nemoguće obarati, trebati će poseban
kopčaš koji će kopčati stabla, debla ili trupce.
Kako se može organizirati rad na izvozu od panja do stovarišta?


— Postaviti obavezu da se izrađuju elaborati za pripremu rada na svim
radilištima gdje treba raditi mehanizacija. Kroz pripremu predvidjeti rad
u dvije smjene, tako da se u onoj smjeni kada su bolji uvjeti rada radi teži
dio terena, a kada su teži uvjeti rada, a djelomično i noću, radi na boljem
dijelu terena (nesmijemo zaboraviti da se u velikom broju zemalja s najrazvijenijim
šumarstvom na svijetu radi cijelu jednu sezonu stalno po mraku
— Skandinavija, SSSR, Kanada).
— Kalkulacijom odrediti tip stroja za svako radilište. Za nizinu i ravnije
terene predviđati zglobne ili traktorske ekipaže koje omogućuju izvoz
oblovine i prostornog drva (2 m i duže, a ako je dužine 1 m trebalo bi ga
paletizirati).
— U brdu koristiti zglobne traktore, a za prostorno drvo raznu opremu
uz poljoprivredne ili druge traktore te zamjeniti gdje je god moguće životinjske
sprege mehanizacijom.
— Razmotriti mogućnost da se na radilištima gdje je moguće (privlačenje
nizbrdo ili rad s četinjačama) izvlače cijela stabla, a svi sortimenti da
se izrađuju na stovarištu.
Važno je da se pronađe način da se sa svom mehanizacijom radi što
više dana u godini, kako bi trošak stroja na sat bio što niži. Problem zapošljavanja
u dvije smjene dolazi u obzir naročito kod skupih specijalnih strojeva,
koji uz to rade sezonski. Sigurno je da takav rad nije moguće organizirati
iz ureda nego vlastitim angažiranjem stručnjaka zainteresiranih za