DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA 1 SITNA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU 1 DRVNOJ INDUSTRIJI 1 SL. MALA ŠUMARSKA KRONIKA ŠUMARSKI LIST | TEHNOLOŠKI RAZVOJ HRVATSKE 21—23. V. o. g. održana je u Zagrebu 1. Konferencija SIT-Hrvatske o tehnološkom razvoju SRH uz suradnju sa Savjetom za naučni rad SRH i republičkom Privrednom komorom. Kroz stručne referate i iznesenu dokumentaciju razmotren je udio znanstveno-istraživačke i razvojne djelatnosti u procesu privređivanja, stanja i tehnološkog razvoja Hrvatske kroz planiranje i programiranje. Učesnici ovoga znanstveno-istraživačkog skupa su upoznati putem 41 referata sa stanjem i mogućnostima privrede Hrvatske, kao i prijedlozima šta bi trebalo poduzeti da se ovo popravi i unaprijedi. Sa strane Saveza IT šumarstva i drv. industrije Hrvatske referat je podnio ing. Ivan Kuzmanić: Mogućnosti tehnološkog razvoja šumarstva Hrvatske. Svečanom dijelu Konferencije prisustovali su: dekan ŠF — Zagreb prof. dr. M. Androić, direktor Poslovnog udruženja proizvođača drv. industrije ing. Vid Fašaić i predsjednik našega Saveza ing. S, Tomaševski, a u radnom dijelu: ing. B. Cop, prof. ing. O. Piškorić, ing. R. Antoljak i ing. D. Suić. Referati ove konferencije objavljeni su u posebnoj ediciji »Zbornik radova 1. konferencije SIT — Hrvatske«, Zagreb 1975, koja sadrži 41 referat otisnut na preko 650 stranica i može se nabaviti kod organizatora: SIT — Hrvatske, Zagreb, Berislavićeva 6. BANKARSKI POTENCIJAL SFRJ Dr. Ivo Perišin, podnio je, na 20. sjednici CK SKH, uvodno izlaganje o zadacima monetarnog sistema. Tom prilikom je — prema zagrebačkom Vjesniku — iznio: »U ukupnom potencijalu banaka pod kraj 1974. g., dakle 31. XII 1974. g., od 386 milijardi novih dinara glavne stavke su: krediti Narodne banke 47 milijardi, sredstva građana 70, sredstva društveno-političkih zajednica i ostalih tzv. organizacija kao što je socijalno osiguranje, osiguravajući zavodi 45, inozemstvo 19, a sredstva privrednih organizacija 81 milijardu dinara. Ostatak u stvari čine sredstva za stambeno-komunalnu izgradnju, sredstva zajednice banaka i međubankarski odnosi. To je oko 120 milijardi dinara. Zatim dalje: Prema tome u ukupnom potencijalu od 386 milijadi dinara, koji je vlasništvo raznoraznih veoma brojnih deponenata ... samo je 81 milijarda — dakle 20 procenata — sredstava privrede... Jer ta 81 milijarda vlasništvo je jedne ogromne mase organizacija udruženog rada. ... Prema tome, taj koji bi trebao vladati s bankama unaša u banke 81 milijardu kojekakvih vrijednih i bezvrijednih sredstava (što mi ovako u žargonu kažemo), a koristi od banaka jednu masu od 290 milijardi... što znači da vis a vis duga od 290 milijardi koje privreda nosi, stoje izvori od 81 milijardu, pa se tada odmah zna kakva je to pozicija ... i TVRDIM ništa se tu ne može postići bez rušenja starih tokova ... a sredstva Narodne banke i inozemstva moraju naći put da direktno dođu u privredu, da se direktno spuštaju u privredu u sredstva privrede i direktno vode kao njihova sredstva, a ne sredstvima štednje, koja figuriraju također u tim izvorima, u tom potencijalu, a koja se inače posebno bilanciraju, zavesti red i dogovor o njihovoj upotrebi, jer to su sredstva akumulacije i o upotrebi tih sredstava društvo treba da se dogovara.« |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 99 <-- 99 --> PDF |
ŠUMARSTVO SFRJ DO 1985! Savezni komitet za poljoprivredu sastao se početkom IV mj. o. g. u Vinkovcima i, uz ostalo, razmotrio nacrt razvoja šumarstva, drv. industrije i industrije celuloze i papira do 1985 g. U ovom se dokumentu predviđa, u ovih 10 godina, ulaganje od 15 milijardi dinara u otvaranje i izgradnju šumskih cesta, nabavu opreme, sadnju plantaža topola na 200.000 ha za ostvarivanje proširene reprodukcije. Kako šumarstvo ne može samo realizirati tako opsežan plan potrebno je da u ostvarivanju zacrtanog programa sudjeluju svi posredni i neposredni korisnici šuma, a to znači da znatni dio ovoga tereta trebaju preuzeti: vodoprivreda, elektroprivreda, saobraćaj, poljoprivreda, turizam i si. Jer šumarstvo nije u stanju samo i bez pomoći realizirati ovaj perspektivni plan razvoja, čijim će se rezultatima koristiti — u znatnoj mjeri — mnogi! 1974. g. IZGORJELO 35.415 m3 DRVA Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku u SFRJ je 1974 g .izgorjelo preko 6,957 ha šuma, 35.415 m3 drvne mase i u vrijednosti od 15,688.000 novih dinara. Društvenih je šuma izgorjelo 4.530 ha, a privatnih 2.427 ha. Vatra se okomila najviše na SRH i progutala 2.798 ha šuma u vrijednosti od 10,780.000 dinara tj. po količini i kvaliteti izgorjele drvne mase Hrvatska na tablici zauzima prvo mjesto odnosno 2/3 šteta od šumskih požara Jugoslavije. NA REDU: ZAKON O ŠUMAMA! Prema orijentacijskom programu rada I. V. Sabora SRH, koji je objavljen pod konac V. mj. o. g., zacrtano je da Republički sekretarijat za poljopriv., prehrambenu ind. i šumarstvo izvrši stručnu obradu novog Zak. o šumama SRH. Ovim zakonom, koji je već nekoliko puta najavljivan, regulirati će se čitav niz značajnih pitanja oko unapređenja šumarstva Hrvatske, i novonastale problematike iz područja uzgajivanja, iskorišćivanja i zaštite šuma, osnivanju SIZ-ova u šumarstvu i si. Prva faza ovoga prijedloga, čiji je predlagač I. V. Sabora, obaviti će se pod konac VI. mj. o. g., dok će u drugoj fazi, ovaj željno očekivani zakon, doći pred odbor za agrarnu politiku! EKO-FEST 75 U organizaciji Jugoslavenskog saveza za zaštitu čovjekove okoline u Beogradu je održana, krajem V mj. o. g., značajna eko-manifestacija »Priroda — zdravlje — ljepota«. Tu je — kroz 7 dana — prikazano preko 80 ekoloških filmova iz 23 zemlje, 15 plakata i više od 200 kraćih dječjih, crteža, slika i poruka, a sve u cilju da se široj javnosti skrene pažnja na problem zaštite čovjekove okoline. Zlatne, srebrene, brončane medalje i plakete ovog EKO-FESTA 75 dobili su filmovi: Plavi napadaju planetu (SSSR), Zagađenost (USA), Zrak (Kanada), Lisa-Varikont (Finska), Šta je s nama (Švedska), Otpaci — mračna strana izobilja (SR Njemačka), SOS (Yu), Dajte mi zemlju, Buba- mara, Život ili smrt (Francuska), Pročistimo zrak, Poslije Tori kanjona (Engleska), Čovjekov vrt (Kanada), Šuma govori (Poljska), Čovjek pripada zemlji i Ususret katastrofi (USA), Pažnja: opasnost i zaštita Balatona (Madžarska), Naš dom je zemlja (SSSR), Vatrena krila (Indija), čovjek zagađivač (Jugoslavija i Kanada), Zagađenost, neželjeni gost (Švedska) i Leptir (Holandija). Savez će pokušati pribaviti i prikazati u Zagrebu vrijedniji dio ovih nagrađenih filmova. PLITVICE Početkom V. mj. o. g. u Plitvičkim jezerima svečano je otvoren novosagrađeni Dom mladosti »Veljko Vlahović«, kao i znanstvena stanica. Ovaj znanstveni objekat nosi ime poznatog profesora ŠF — Zagreb akademika Ive Pevaleka (1893— 1967), koji je predavao na fakultetu botaniku i napisao brojna djela iz biodinamike Plitvica, Krke i Une! ŠTETE ORKANSKOG VIHORA Još 1973. g. — točnije 22. VII. 1973. g. orkanski vihor je za 15 minuta opustošio 54 ha reducirane površine šuma Medvednice (Sljeme). Vihor je svoju rušilačku snagu ispoljio na tri površinski odvojene lokacije: izletište Adolfovac, žičaru — srednja stanica i Kraljičin zdenac. Pala je drvna masa od 26.000 m», pretežno iz bukovih a manje hrastovih sastojina. Sveukupna je šteta procijenjena na 500 milijuna st. din. i to: štete uslijed prijevremene sječe iznose 200 mil. st. din., izvanredni troškovi 80.000 mil. st. din. i za saniranje površina u uzgojnom smislu 226 milijuna st. din. Kako je financijska pomoć 213 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 100 <-- 100 --> PDF |
grada izostala to je čitav teret ovoga nevremena podnijela Šumarija — Zagreb. Radovi na saniranju oštećenih površina su započeli već u prošloj godini i nastavljaju se tokom proljeća o. g., napose sadnjom smreke, crnog bora, borovca, podsijavanjem žira pod motiku i si. U pomoć su pritekli: Omladina i JNA! INDUSTRIJA — NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ Pred 250 IT, liječnika, urbanista i ekonomista — na Simpoziju u Mostaru, koji je održan pod konac 111/75 — utvrđeno je da je najveći zagađivač atmosfere — Industrija! Od toplana i ind. postrojenja do gradskih smetlišta, gdje leže ogromne količine papira, pepela, šljake, stakla, ambalaže od plastike i ostali ind. otpaci koji se ne mogu mineralizirati. Još veću opasnost predstavljaju otpadni plinovi CO2, S05, S03 i gusta neprozirna magla od dimova i drugih isparivanja, koje zovemo smog. Ovaj Simpozij o tehničko-tehnološkim i ekonomskim mogućnostima zaštite i unapređenja čovjekove okoline je s preko 40 referata detaljno identificirao činioce, koji ugrožavaju i degradiraju čovjekovu životnu i radnu okolinu. KORNATI — NACIONALNI PARK? Institut za urbanizam Hrvatske dovršava Prostorni plan i stvara uvjete da se otočje Kornati proglase nacionalnim parkom! Ovo najslikovitije otočje u Evropi — između arhipelaga Zadra i Šibenika — čini 125 otoka, otočića i nadmorskih grebenova. Skupina je dobila ime po glavnom otoku: Kornat (Cornato) kako to navode stare geografske karte (36,2 km´2). Ukupna površina ovih — po nekima 360 jadranskih bisera — iznosi 320 km2. Najveća visina otoka iznosi 225 m. Vapnenačkog su sastava i gotovo u cijelosti goli, bez stalnih naselja i obiluju ribom. Na otocima postoji svojevrsna flora i fauna i osebujne prirodne ljepote sa starinama iz XII stoljeća. Otočja vrijedi obići i vidjeti što je sve u stanju priroda da stvori i pokaže. SIZ — POUNJE To je samoupravna interesna zajednica za zaštiu čovjekove okoline u području sliva Une — krajiške ljepotice. U zajednicu je u — ovom času — učlanjeno 45 radnih organizacija i 25 mjesnih zajednica, koje svojim novčanim doprinosom i participacijom, financiraju usvo jene planove. Sliv ugrožene rijeke Une obuhvaća svojom dužinom preko 600 km rijeka i rječica, koje su bile ugrožene i zagađene na dužini od preko 350 km. Glavni griješnici su bili, a neki su još i danas, Tvornica celuloze u Drvaru i Prijedoru, Kemijska tvornica u Srbu, Tekstilni »Kombiteks« u Bihaću i još neke. Samo Bihać troši dnevno oko 2.000 kg deterdženata, a godišnje oko 700.000 kg, dok se na području sliva rijeke Une sigurno troši preko 2,000.000 kg raznih deterdženata i kemijskih preparata. Samoupravna interesna zajednica Pounje formirana je prošle godine i ima svoje komisije: za vodu, za zagađivanje zraka, zemljišta i šume, spomenike prirode i si. Hvalevrijedan napor Krajišnika! CRNA ISTINA Slaviša Veljović nije šumar! On je pilot na »Boeningu 727«, koji se pojavio kao »svjedok« na sjednici Saveznog komiteta za saobraćaj. Uredništvo MŠK donosi njegovu »priču«, koja je tiskana u zagrebačkom Vjesniku od 5. VI. o. g. u kojoj se kaže: »S modernim avionima, tvrde, upravlja se sa zemlje. Avioni i aerodromi su tako opremljeni da letjelicu vodi kontrola leta. A šta se događa u praksi? — Mi na primjer, prema aerodromima u C. Gori letimo i spuštamo se na njih — otprilike »nabadamo« kao ćorava kokoš zrno. Prije nego što poletimo u Titograd mi piloti pitamo — da li radi kontrolor Gaja M. Ako on ne radi, mi strepimo za svoj život i život putnika. Jer nikada nismo sigurni da su na tom aerodromu uključeni radari. Naši su životi u rukama nestručnjaka, a izuzimajući donekle beogradski i zagrebački aerodrom, svi su ostali tehnički slabo opremljeni.« — Tako je pričao pilot moleći istodobno članove Komiteta, koji su izravno odgovorni za sigurnost saobraćaja, da nešto poduzmu. Tako je, eto, to napisano u Vjesniku u članku, koji nosi naslov: Leti se na — sreću! TKO VLADA BRDIMA — VLADA RIJEKAMA? Republički sekretar za vodoprivredu Hrvatske obrazložio je u članku: Zašto dolazi do poplava (Vjesnik od 28. I. o. g.) to ovako: »Bez akumulacionih područja Savom ne može proći sva količina vode. Svake godine Sava poplavi oko 180.000 ha, a ugrožava 1,2 milijuna ha, što je najveće ugroženo područje u Evropi, a tu živi 9 214 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 101 <-- 101 --> PDF |
milijuna ljudi i nalazi se 50°/o industrije i 70´Vo prehrambene industrije SRH. Sava iz Slovenije može donijeti 480.000 m3 vode u sekundi, Kupa 1.500 m3, a Una 860 kubika. Ako se zna da kod Zagreba može Savom proći samo 3.100 m3 vode u sekundi, kod Siska 3.900 m3, a između Bosanske i Stare Gradiške 2.700 kubika, onda se vidi zbog čega dolazi do poplava. Prošle godine Sava je iz Slovenije donijela samo 2.000 kubika vode u sekundi, pa je došlo do katastrofalnih poplava, a kada bi voda bila maksimalna, prouzrokovala bi neprocjenjive štete. Sreća što se nikad nisu spojili vodeni tokovi Save i Drine, jer bi tada bili poplavljeni Mitrovica i Šabac. Vodeni val Drine, gdje prolazi čak 9.000 kubika vode u sekundi, dakle više nego Savom, dođe uvijek pošto je vodeni val Save prošao. I to je sreća. Dakle, nasipi ne mogu ništa riješiti, pa je predviđena daljnja gradnja 39 akumulacionih područja, a od toga su već pet izgrađena, a jedan je u gradnji. Međutim dok se ne izgrade dva najveća — ko»d rijeke Vrbasa i Drine — sa po 1,2 milijarde kubika, bojazni od poplave će biti«. Međutim, uz ovo što iznosi republički sekretar za vodoprivredu, da bi se spriječilo poplave, potrebno je akumulaciona jezera zaštititi od zasipavanja i zamuljivanja nanosom, a to znači davanje prednosti i biološkim radovima u slivu rijeka, napose pošumljivanja i zatravnjivanja, uz postupno saniranje bujičnih područja. Jer tko vlada brdima — vlada i rijekama! ŠUME LISTAJU NEVOLJAMA Nedavno su bosansko-hercegovački šumari izišli pred Skupštinu BiH a nešto kasnije i pred »sedmu silu«. Predočili težinu problema šumarstva, zatražili pomoć štampe i šire društvene zajednice u realizaciji svojih stručnih problema. Govorili su u ime struke, brojnih radnih organizacija, operativnog i znanstvenog stručnog kadra, kao i u ime 76.000 stalno zaposlenih radnika. Ukoliko i šira zajednica ne pomogne šumarstvo i drvnu industriju doći će u veoma nepovoljnu situaciju. Reklo se je: Bosna i Hercegovina bogate su siromašnim šumama! Nepovoljnu strukturu postojećih i degradiranih sastojina, nezadovoljavajuću kvalitetu postojećeg šumskog fonda, pomanjkanje izvoznih puteva, slabu mehaniziranost šumskih radova, nedovoljna financijska sredstva za uzgoj i pošumljivanje i si. Skupština je usvojila zacrtanu dugoročnu politiku. Predloženim planom pošum ljivanja i uzgojnim mjerama na 550.000 ha šumskih površina poboljšati će se kvaliteta i struktura šum. fonda, te će se povećati prirast od sadašnjih 7 na 11,5 milijuna ms godišnje. Svake se godine predviđa pošumiti 16.000 ha površina. Postojećih 50 i još novo-osnovanih rasadnika morati će ostvariti značajnu proizvodnju sadnica. Predviđa se znatna ulaganja u izgradnju puteva, otvorenost šuma, uređenje bujičnih područja i 980 vodenih tokova. Sve ovo predloženo za period od 40 slijedećih godina — uključujući tu i vrijednost i prirast drvne mase — trebalo bi donijeti novi prihod od 176,845.000 ND svake godine. Da se ovaj plan u toku slijedećih 40 godina ostvari, potrebna je pomoć — u osiguranju zamašnih investicija — šire društvene zajednice, a napose neposrednih i posrednih korisnika šumskog bogatstva kao što su: turizam, vodoprivreda, poljoprivreda, elektroprivreda, saobraćaj i dr. Jer šumom se koriste mnogi! ZAMIRE CVRKUT PTICA Nemilo pustošenje posljednjih ostataka netaknute prirode se nastavlja. Tu već slabo pomaže »Konvencija o zaštiti svjetske kulture i prirodne baštine, kao i konvencija o zaštiti ptičjeg carstva (1963 g.). Sve je manje ptica, ptičjeg prostora, hrane i potomstva. Od 408 vrsta ptica što žive divlje, samo 125 povećavaju broj svojih pripadnika, dok se 221 ptičja vrsta vrlo naglo smanjuje i približava potpunom nestanku. Razlozi su poznati: bezobziran lov, krčenje šuma i šikara, isušivanje močvara, gradnja turističkih objekata, prodor poljoprivrede i si. U ovom zatiranju ptica nedavno se »proslavila« i zagrebačka Tvornica ulja (u neposrednoj blizini Autobusnog kolodvora). Prilikom godišnje dezinfenkcije tvorničkog dvorišta i zaštite suncokretovog sjemena od miševa i štakora prilično se je neoprezno postupalo sa zatrovanim zrnima (cinkov fosfid). Poslije ove operacije »čišćenja » na tvorničko dvorište, krovove okolnih kuća i gradske pločnike — u radij usu od 1,0 km — padali su mrtvi pernati stanovnici Zagreba. U gomilama! Službeno: prilikom obdukcije mrtvih ptica otrov nije nađen!? Mrtve ptice i dalje padaju, otrovane ribe i dalje plove rijekama! Zaista čudno? Čas se ne zna krivac, a čas se ne može pronaći otrov !! ! |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 106 <-- 106 --> PDF |
praktične rezultate i napisao brojne stručne rasprave i znanstvene radove. Govori 6 stranih jezika i tako je postao jedan od najboljih poznavaoca strane stručne šumarske literature, napose iz genetike. Uz obilje napisanih svojih stručnih rasprava iz ovoga područja, preveo je poznatu knjigu: Genetika u uzgoju šuma (1960) Šveđanina Larsena. Surađivao je u brojnim stručnim zbornicima, časopisima i biltenima kao što su: Šumarski list, Šumarstvo, Topola i si. Svoj doprinos iz ovih oblasti dao je i u Šumarskoj enciklopediji (1959—1963). U mirovinu je otišao 1966. kao viši stručni i znanstveni suradnik Instituta za šumarstvo i drv. ind. SR Srbije. Međutim ing. B. Marić nije prestao da se bavi svojom omiljenom genetikom i oplemenjivanjem šumskog drveća. On i dalje radi i surađuje u stručnim časopisima! Dr MIRAN BRINAR Najveći dio svojeg radnog života posvetio je dr. ing. M. Brinar uzgojnoj problematici drveća i šuma, sjemenarstvu i Slijedeći broj Šumarskog listaKronika (MKŠ) donosi: Ministri krče šume II tartuffo! izumiranju jelovih šuma u zapadnom dijelu Jugoslavije. 1933. g. diplomirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Službovao je u Sandžaku, Sarajevu, Tuzli, Vinkovcima, Ljubljani, Kočevju i Črnomlju. Doktor šumarskih nauka je postao 1969. g. kada je obranio svoju radnju: Utjecaj svjetla na razvoj bukovog mladika na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Uvijek su ga zanimali biološki problemi šumskog drveća napose: jele, smreke i bukve. Ovim svojim miljenicima posvetio je najveći dio svojega radnog života. Objavio je brojne članke, rasprave, i prikaze iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća. Kroz 21 godinu je bio glavni i odgovorni urednika Gozdarskog vestnika (1951—1971). U mirovinu je otišao 1973. g. I njemu je Zajednica istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i drv. industrije Jugoslavije odala javno priznanje za plodan i uspješan rad i predala diplomu. Poput mnogih šumara starije generacije dr. M. Brinar radi i surađuje i dalje! u rubrici Mala Šumarska Jack FORD — sin predsjednika USA — šumarski inženjer! Prof. dr. Z. Vajda: Republička nagrada za životno djelo Šumari doveli proizvođače na rub rentabiliteta!? Nastavlja se novinska borba: Savacel-Dravacel!? Lov i »lova« u lovištima Moskva: Sjekači Jugoslavije na prvenstvo svijeta drvosječa!!! Šumski požarevi haraju SR Njemačkom De te fabula narratur! itd. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 102 <-- 102 --> PDF |
CRNI DANI DRVNE INDUSTRIJE Plasman proizvoda drvne industrije i dalje opada, napose pilanske građe (bukove i hrastove), furnira, ploča svih vrsta i parketa. Donekle još ide jasenova piljena građa i bačve. I promet kod svih zemalja izvoznica drva je opao izvoz ili je sveden na minimum. Unatoč što je smanjena proizvodnja piljene građe na skladištima su nastavile rasti zalihe ne samo piljene građe nego i furnirske kao i parketa. Pravi porast zaliha u pločama svih vrsta tek predstoji. U porastu su i zalihe namještaja i građev. stolarije. Bez osiguranja novčanih kredita za kupovinu namještaj neće ići. Naj minimalni je potrebe za ovo kreditiranje iznosi oko 700 milijuna dinara. Bez smanjenja stope učešća kupaca u gotovini od 30°/o na IO5/», prodaja neće ići. Takova je stopa učešća već odobrena kupcima automobila! Uz ovo svakako je potrebno sniziti stopu poreza od sadanjih cea 34"/» na lSVa. U pitanje je došao ne samo prosperitet finalne proizvodnje nego opstojanje čitavog kompleksa šumarstva i drv. industrije! »BELIŠČE — BEL« — NOVE TVORNICE Kombinat »Belišće-Bel« proslavio je 90 godišnjicu svojega postojanja i tom su prilikom puštene u pogon tri nove tvornice za proizvodnju poluceluloze, papira i ambalaže. Našlo je zaposlenje preko 400 radnika u realiziranju plana ovih tvornica, u kojima će se godišnje proizvoditi 63.000 tona poluceluloze, 95.000 tona papira i 60.000 tona ambalaže. U ove tvornice uloženo je 72 milijarde st. dinara. U investiranju su sudjelovale domaće banke i inozemne tvrtke: »Voest-Alpina« (Austrija), ER-WEPA iz Diiseldorfa, Babcock iz Oberhausena, Siemens iz Erlangena i Peters iz Hamburga. Tvornicu »Belišće« i 63 radnika odlikovao je predsjednik SFRJ za izvanredne radne uspjehe! VA2AN NUZPROIZVOD Evropska ekonomska komisija UN — komisija za drvo — u Ženevi održala je Simpozij o modernizaciji pilanarstva. Glavni je predmet bio kompleksno i integralno iskorišćivanje pilanskih trupaca povećanje rentabilnosti cjelokupne pilanske proizvodnje. Ovaj je problem upravo zanimljiv za nas, jer — uz dosadašnje — niču nove, paralelne i male pilane, koje imaju veoma slabo opravdanje, i njihovo podizanje je znak poznatih naših slabosti, a što je još gore, u suprotnosti sa svima pravilima suvremene pilanske tehnologije i općenito poznate prakse u svijetu. To su prvenstveno u pitanju: način prerade trupaca (iverenje mjesto pilenja), režimi pilenja (potrebni su veliki pomaci po zubu lista pile), strojno koranje na pilani i veoma važno: pripremanje otpadaka. Prof. dr. M. Brežnjak smatra da je »neoprostivo o ogromnoj količini otpadaka na pilani ne voditi računa, ne koristiti te otpatke na mudar i ekonomičan način«, jer bi se time — ne samo — povećala rentabilnost cjelokupne pilanske proizvodnje, već bi imalo i veliko značenje i za druge vidove mehaničke i kemijske prerade drva. IPAK JE KRENULO Šumarsko društvo — Gospić, koje se isticalo sve do 1960. g. društveno-stručnim radom, trglo se je i novim elanom nastavilo opet tamo gdje je zastalo prije 15 godina. Da će s uspjehom nastaviti započeti rad jamči nam novoizabrani UO na čelu s predsjednikom ing. K. Posavcem, dugogodišnjim društvenim radnikom, kao i članovi uprave: Pavo Alešković, Ilija Mileusnić, ing. Miloš Radaković i Mile Ugarković. Tako je odlučila glavna godišnja skupština Šumarskog društva pred preko 60 članova. Skupštini je prisustovao i tajnik Saveza dr. N. Komlenović. Pozvani su svi inženjeri i tehničari Like odnosno s područja 5 općina da se učlane (ima ih preko 140 IT). Društvena je godišnja članarina određena u iznosu od 35.— dinara. Pozvani su članovi da se također pojedinačno pretplate na Šumarski list i časopis »Drvna industrija« i da surađuju u stručnoj štampi. Za početak su se obvezali da će formirati sekcije društva u D. Lapcu, Otočcu, Gračacu i T. Korenici, održati stručna predavanja, osigurati društvene prostorije za rad, organizirati stručnu knjižnicu i si. Nisu zaboravili, da izborom za zaslužnog člana društva, odaju priznanje ing. Zlatku Bunjevčeviću za njegov predani — 25-godišnji rad na području Like. Uvažavajući zaključak skupštine i Savez će ga nesumljivo izabrati za zaslužnog člana! ŠUMARSKO DRUŠTVO — SL. POŽEGA I SD — SI. Požega održalo je godišnju skupštinu društva. Nakon izvještaja tajnika ing. Z. Maurina razvila se društveno- stručna diskusija uz brojno sudjelovanje prisutnih. Tu je palo nekoliko |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 103 <-- 103 --> PDF |
korisnih prijedloga: 1. da se članstvo što više angažira na izradi razvojnog programa drv. ing. i šumarstva 2. na projektu oko parkiranja i ozelenjavanja SI. Požege 3. da društvo organizira stručne posjete ŠG — Osijek, tvornici »Belišće« i si. Za predsjednika društva izabran je Božidar Legac, a članove UO: P. Milić, A. Bešlić. 2. Cerni, A. Totar, J. Zelić i Z. Ćorak. SLOVENJGRADEC — VELIKI ŠUMSKI POŽAR Saznali smo iz novinskih vijesti, da je 25. IV. o. g. izbio veliki šumski požar na području Šumskog gospodarstva — Slovenjgradec, nedaleko od gradića Ravne na Koroškem između zaseoka Crne i Žerjava. Požar je zahvatio preko 30 ha crnogoričnih šuma i gasilo ga je preko 700 vatrogasaca, šumskih radnika, pripadnika JNA, civilne i teritorijalne obrane. Pod utjecajem jakog vjetra, koji je puhao velikom žestinom i za čitavo vrijeme gašenja, požar se je kasnije proširio i zahvatio oko 100 ha šumske površine. Smirio se je i prestao tek kad je iskrčena 20 m širine požarna linija u dužini od preko 200 metara. Uzrok požara kao i pričinjena šteta još nisu ustanovljeni. Zahvaljujući postojećim komunikacijama i prilazima, požar je ugašen sutradan oko podne. DRVO U TRADICIJSKOJ OBRADI Preko 3 mjeseca trajala je — u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu — izložba »Drvo u tradicijskoj obradi«. Cilj je ove izložbe bio: upoznati posjetioce nizom odabranih predmeta s onim dijelom našeg tradicijskog i kulturnog nasljeđa kojemu je sredstvo izraza bilo — drvo! Predmeti su izrađeni raznim tehnikama obrade: prirodni i dorađeni ljudskom rukom, zatim dubljenjem, tesanjem, proizvodi bačvarskog obrta, tokareni izlošci, spremnice za žito, zdjele, korita, štapovi, vile, kablići, mužari, preslice, gusle, igračke, seosko pokućstvo, stolice, stolovi, škrinje i ormarići, preslice, spremice za brus, čuture, poljodjelska oruđa, tijesak za grožđe, pribor za lov i ribolov, tkalački stanovi i si. Za stručnjake šumarstva i drvne industrije ova je izložba predstavljala nadahnuće za oblikovanje finalnih proizvoda u narodnom duhu. Međutim, ovakovih persona — na izložbi — nije bilo! ROBNA RAZMJENA S SSSR-OM Jugoslavenska robna razmjena robe sa Sovjetskim savezom trebala bi biti u o. g. 1,9 milijardi dolara na temelju svjetskih cijena. Dosadašnja robna razmjena nije bila najpovoljnija za našu zemlju. Ova konstatacija bazira na porastu cijena sirovina i gorivu. Jugoslavija je morala o. g. nadoplatiti SSSR-u znatnu razliku, jer je naša zemlja uvezla oko 3,000.000 tona nafte, a toj su robi još prošle godine — porasle svjetske cijene za 3—4 puta, dok su cijene robi našega izvoza porasle tek za 10°/o. Osim toga sve je više novih izvoznika finalnih proizvoda, koji žele doći na sovjetsko tržište. Naša finalna proizvodnja privlačna je za Sovjete, jer se proizvodi po suvremenim zapadnim licencama i tehnologiji, iako već i SSSR kupuje takove licencije na zapadu. SMRT POMOĆNIKA TRAKTORISTE 17. VI. o g. donijela je »Borba« zanimljiv slučaj i gledanje Saveznog suda na nesretnu pogibiju pomoćnika traktoriste prilikom utovara trupaca u vezi tužbe obitelji poginulog. U rubrici »Iz prakse Saveznog suda« se iznosi: Pomoćnik traktoriste poginuo je od bukovog trupca, koji je povezivao prilikom utovara. Tužbu članova obitelji poginulog protiv šumskog poduzeća Okružni je sud odbio u cijelosti, jer je našao da se nesreća dogodila zbog nepažnje poginulog. Republički Vrhovni sud je odbio žalbu tužitelja, jer je do nesreće došlo zbog nedovoljne obazrivosti poginulog radnika. Međutim Savezni sud je ukinuo obje presude i predmet vratio na ponovno suđenje u I stupnju. Prema presudi Saveznog suda, »iz provedenih dokaza, kao i propisa pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu na eksploataciji šuma proizlazilo bi da se posao obavljao u okolnostima s povećanom opasnošću. Pod tom predpostavkom, u smislu pravnih pravila imovinskog prava, radna organizacija odgovorala bi za štetu nastalu ozljedom na radu na osnovi samog prouzrokovanja, bez obizra na njenu krivnju. Kod obavljanja opasne djelatnosti, RO odgovora za štetu, osim ako dokaže da je šteta uzrokovana izvan te djelatnosti, čije se djelovanje nije moglo predvidjeti ili se nije moglo spriječiti ili ni izbjeći odn. ako se dokaže da je šteta nastala isključivo radom treće osobe ili oštećenog, a ta se radnja nije mogla predvidjeti ni njene posljedice izbjeći. Ovdje je u pitanju ponašanje samog oštećenog ... a treba |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 104 <-- 104 --> PDF |
procijeniti i eventualnu odgovornost tužene strane za nesreću u poslu, u kojem bi slučaju i tužena RO samo djelomično odgovarala za štetu... a okolnosti slučaja ukazuju ... posebno teški uvjeti rada, opseg štete i njeno značenje za porodicu poginulog i drugo. REGISTRACIJA OUR-ova! Prema odredbama Zak. o registraciji SIZ-ova (NN br. 12/75 od 4. IV, o, g, predviđeno je da svaka Samoupravna interesna zajednica mora biti upisana u registar OUR koji vode okružni privredni sudovi. Ukoliko se ne bi izvršila ta registracija, SIZ-ovi ne bi mogli potpisivati nikakve ugovore! TREBAJU LI TVORNICE NAMJEŠTAJA TAMO GDJE GOD RASTE BUKVA? Ovo su pitanje postavili radnici Drvno proizvodnog poduzeća »Marko Šavrić« u Zagrebu. Ova, jedna od najsuvremenijih tvornica tapeciranog namještaja u Evropi, nastala je prije 27 g. od 12 malih obrtnih radionica. Sad je to kolektiv od 1240 radnika, koji imaju u Jankomiru svoje tvorničke hale pod krovom površine 35.000 ma, pa se o. g. ide dalje u pokrivanju daljnjih 20.000 m´2 površine. Tvornica ima 22 prodavaonice namještaja u svim većim gradovima u zemlji. U 1974. g. ova je radna organizacija ostvarila 12,5 milijardi st. dinara dohotka, dok je radnik u prosjeku podizao mjesečno preko 260.000 st. dinara. Međutim prodaja namještaja opada, zalihe se gomilaju i čeka se na izvoz. Proizvođačima namještaja u SRH je potreban kredit od 180 milijardi st. dinara! Sada mnogi tvorničari namještaja u SRH kažu — a tako i izgleda — da u bankama nemaju jednak tretman. Zato radnici i zahtjevaju: u zajedničkom poslu — jednaki aršini! I dalje: da li je potrebno da gdje god raste bukva, treba i tvornica namještaja? ČOVJEK I ŠUMA Ing. R. Čurić (Sarajevo) osvrnuo se je u »Prirodi« br. 9/74 na nedavno izišli članak akademika dr. B. Gušića: Čovjek i šuma u Jugoslaviji i iznosi svoje marginalije. Pisac smatra, da se »problemi održavanja šuma i položaja šumarstva trebaju promatrati šire i sveobuhvatni je« i dalje »odnos društva prema problemima, koji se ne zaustavljaju samo na proiz vodnji drveta za industrijsku preradu, nego se i ispoljavaju u vidu općekorisnih funkcija šuma, ostaju kao veoma važno pitanje koje traži svoje rješenje u dugoročnoj osnovi«. OMLADINA NE ZAOSTAJE Tokom 1974 g. zasadilo je 3.500 omladinaca 120.000 sadnica crnog bora, borovca i smreke u akcijama na pošuljivanju šuma na prostoru Šljakovačkih Dubrava, Lukavca, Adolfovca i u Parku mladenaca. Akcije Fonda »Stablo mladosti« i ŠG — Zagreb se nastavljaju i u 1975. godini! TITOVA PEĆINA Uzgoj spomen šume »Gora gorana« na obroncima Osječenice kod Drvara počela je sadnjom 11.000 komada šumskih sadnica u blizini Titove pećine. U ovoj je akciji sudjelovalo oko 400 gorana iz desetak gradova BiH. Upravo se radi na osnivanju prve goranske komune na čelu s akademikom prof. dr. P. Fukarekom, koja propagira ideju da i drugi započnu s podizanjem ovakovih Spomen šuma. IZLOŽBA »POEZIJA BOJA« Mladi slikar-ilustrator Josip Čosić otvorio je — nakon 15 skupnih — svoju II. samostalnu izložbu akvarela pod nazivom »Poezija boja«. Ova izložba je bila otvorena u vremenu od 14—19. IV. o. g. u »Šumarskom domu«, u velikoj društvenoj dvorani Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Izložbu je razgledalo preko 230 posjetilaca. Izloženi radovi ovoga slikara-ilustratora s 10 godišnjim slikarskim, 15 godišnjim književnim i 17 g. pjesničkim stazom, ističu se atraktivno- intenzivnim bojama. Autor akvarela je slikar-poeta, koji koketira i nameće se prirodi. Porijeklom je Slavonac koji u svoje slike unosi svježinu, vedrinu i atraktivnost. U ovoj smotri ističu se akvareli: Breze — šumske ljepotice, Slap kod Samobora, Maksimir s jezerom, Zrinjevačke platane i Mrtva priroda. Veliki broj posjetilaca i zapisi iz Knjige dojmova najbolji su svjedoci snažnog uspjeha J. Ćosića i potstrek za daljnji rad! REPUBLIČKE INSPEKCIJE U zakonu o republičkim ispekcijama SRH, koji će biti objavljen tek pod jesen o. g., predviđena su 22 republička inspek |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 105 <-- 105 --> PDF |
torata: opće narod, obrane, parnih kotlova, za rudarstvo, želj. saobraćaj, PTT, radio-saobraćaj, javne ceste, cestovni saobraćaj, sigurnost plovidbe, poljoprivredni, za šumarstvo i lovstvo, elektroenergetski, tržni, ribarstvo, veterinarski, građevinarstvo i urbanizam, vodoprivredni, sanitarni, zaštitu od požara, za rad, prihode i prosvjetni. Zajednica općine osniva 15 organa inspekcija: opće narod, obrane, tržni, za javne ceste, cestovni saobraćaj, poljoprivredni, šumarstvo i lovstvo, ribarstvo, veterinarski, građevinarstvo i urbanizam, za zaštitu od požara, za rad, prihode i prosvjetni. Skupštine imaju 4 inspekcije: tržnu, sanitarnu, veterinarsku, te građevinarstvo i urbanizam. Organi inspekcija: provode neposredan nadzor nad izvršavanjem zakona, propisa i općih akata, nadziru izvršavanje društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma, ukoliko im je to dato zakonom. U okviru preventivnog djelovanja insp. organi pružaju pomoć u provođenju mjera i propisa, propagiraju značenje i poštivanje propisa, posljedice, usklađivanja rada i poslovanja i si. Svaki inspektor ima pravo: pregledati poslovne prostorije, objekte, robu i dokumentaciju vezanu za poslovanje, isprave, saslušati, uzeti uzorke i si., predložiti pokretanje postupka, izreći mandatnu kaznu i dr. Dr L. RUŽIČKA — ODLIKOVANJE Predsjednik SFRJ J. B. Tito odlikovao je našega zemljaka profesora kemije dr Lavoslava Ručičku Ordenom jugoslavenske zastave. Prof. dr Ružička rođen je u Vukovaru (1887). Sada radi i živi u Ziirichu. Postigao je značajna znanstvena dostignuća i nova otkrića u organskoj kemiji. Poznati su njegovi radovi o dalmatinskom buhaču. Ovaj prirodni insekticid postaje ponovo veoma aktualan nakon djelomičnog »povlačenja« pesticida! Prof. dr. Ružička uspio je izvršiti djelomičnu sintezu muških spolnih hormona androsterona i testerona (1934/35). Za ovaj rad na spolnim hormonima dobio je Nobelovu nagradu 1939 g.! VANJA RADAUŠ U 69 g. života umro je u Zagrebu istaknuti hrvatski umjetnik, kipar i član Savjeta SRH akademik Vanja Radauš (Vinkovci 1906), nosilac najviših priznanja, odlikovanja i nagrada, autor velikog broja spomenika NOB-e i golemog kiparskog i slikarskog opusa. Najveća su mu kipar ska ostvarenja »Tifusari«, »Panopticum«, »Čovjek i Krš«, mapa crteža i grafika linoreza »Mi pamtimo«. Izradio je brojne spomenike: Prosjak, Spomenik palim borcima iz I. svjetskog rata. Robijaš, Ranjenik, Petrica Kerempuh i brojne spomenike u Podr. Slatini, Orahovici, Jadovnoj, Bujama, Karlovcu, Pakracu, zatim kamene skulpture: Slavonka, Krčanka, Tanja, Istranka i dr. Skulpture pod nazivom »Panopticum croaticum« posvećuje tragično preminulim ličnostima iz hrvatske političke i umjetničke prošlosti: Križaniću, Karasu, Supilu, Cesarcu, Matošu, Lisinskom, G. Kovačiću i dr. Bio je veliki čovjek, briljantni intelektualac, pošten, hrabar i nadasve pravdoljubiv. Rodom Slavonac volio je i čuvao vezu s majkom zemljom i slavonskim šumama, sa svojom Slavonijom. Izradio je spomenik šumaru-književniku Josipu Kozarcu (1958). I još: bio je čitatelj i pretplatnik Šumarskog Lista od 1967. g. sve do svoje smrti. Slava i hvala mu! IN MEMORIAM Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprašta se od naših dugogodišnjih članova i pretplatnika Šumarskog lista, koji su napustili ovaj svijet: prof, ing. S. Flögl umro je 6. V. o. g. u Zagrebu u svojoj 91 godini života, Josip Petanjek, šum. tehničar (1930) umro 20. V. o. g. u Andrijevcima, prof. M. Bradarić (1936) — umro 20. V. o. g. u Bruxellesu (svršio Šumar, školu za krš u Splitu, a kasnije diplomirao na Prirodoslov. -matematičkom fakultetu u Zagrebu, tajnik časopisa Encyclopedia moderna,) ing. Mijo Balaić (1901) umro 27. V. o. g. u Virovitici. Ing. BRANISLAV MARIC Pod konac 1974. g. Zajednica istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i industrije drveta Jugoslavije predala je ing. B. Maricu diplomu i odala mu javno priznanje za njegov dugogodišnji i vrijedni doprinos genetici i oplemenjivanju šumskog drveća. Rođen 1906. g. ing. B. Marić je diplomirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Beogradu 1931. g. Službovao je i sticao bogatu praksu po raznim šumskim predjelima Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Uz uzgoj, zaštitu, uređivanje i iskorišćivanje šuma najviše je zavolio sjemenarstvo, rasadnike, plantaže i oplemenjivanje šumskog drveća. Tu je postigao velike i priznate |