DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 11     <-- 11 -->        PDF

U SR Bosni i Hercegovini financiranje radova na kršu riješeno je posebnim
Zakononm o kršu (SI. list BiH 12/74) prema kojem republika učestvuje
sa 50 % u financiranju svih radova pod uvjetom da općine i zainteresirane
organizacije osiguraju svoje učešće od 50% društvenim dogovorima i samoupravnim
sporazumima.


Nacrt Zakona o šumama u našoj republici bio je izrađen još u ožujku
1973. godine i dat je na javnu raspravu. Njegovo donošenje je međutim odgođeno
radi usaglašavanja sa ustavnim promjenama koje su u međuvremenu
nastupile, te je novi nacrt sačinjen u svibnju 1974. godine. Taj je Nacrt predviđao
osnivanje samoupravne interesne zajednice za šumarstvo, čime bi se
omogućilo i rješenje materijalnog položaja šumarstva na kršu. Međutim Savjet
za društveno-politički sistem pri Izvršnom vijeću Sabora dne 24. IX 1974.
je po ovom pitanju zauzeo stav da »nije prihvatljivo osnivanje samoupravne
interesne zajednice u ovoj oblasti« odnosno »da za sada, ne postoje opravdani
razlozi ni uvjeti za osnivanje samoupravne interesne zajednice u oblasti šumarstva
«.


Konačno sada je u izradi novi Nacrt zakona o šumama. Koliko smo informirati
i upoznati sa njegovim tekstom, odredbe koje se odnose na krš oie
zadovoljavaju, jer ne rješavaju ni status šumarstva ni način i izvore za financiranje
njegove djelatnosti. Naime, nacrt, iako područje krša izdvaja iz šumsko
privrednih područja, ne propisuje na koji će se način osigurati održavanje
postojećeg šumskog fonda, a za njegovo unapređenje kaže da sredstva
osiguravaju organizacije koje gospodare šumama, Republika, općine i zainteresirane
radne organizacije na području općina u visini koju utvrde društvenim
dogovorom. Kada je s jedne strane poznato kakav je materijalni položaj
organizacija koje gospodare šumama i visina sredstava koje je do sada Republika
izdvajala za krš (oko 200 mil. st. dinara za cijelo područje), a s druge
strane da pokušaj da se položaj šumarstva na kršu riješi samoupravnim dogovorom
općina nikad nije uspio — onda bi usvajanje takovog zakonskog prijedloga
značilo nastavljanje jednog stanja kakvog imamo danas. Nadalje, novi
tekst Nacrta ponovno ne predviđa osnivanje samoupravne interesne zajednice
šumarstva već za proširenu reprodukciju šuma i financiranje općekorisne
funkcije šuma propisuje izdvajanje dijela dohotka koji je rezultat izuzetno
povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), s time da se tako izdvojena
sredstva većim dijelom udružuju na razini šumskoprivrednog područja u kome
se ostvaruju, a manjim dijelom na nivou šumarstva Republike. Ne treba
posebno naglašavati koliko je ovo rješenje nepovoljnije za šumarstvo kao cjelinu,
a krš posebno, od osnivanja interesne zajednice u kojoj se udružuju
sredstva ne samo šumarstva, već također i Republike i svih zainteresiranih
za jačanje općekorisne funkcije šuma.


III


Polazeći od stanja u kome se šumarstvo na kršu, posebno u Dalmaciji,
nalazi i mogućnosti koje za njegovo rješenje daje Ustav, odredbe Zakona o
šumama u odnosu na krš treba graditi na slijedećem:


1. Status šumarstva na kršu mora se bezuvjetno mijenjati. Ono nema karakter
privredno-proizvodne djelatnosti, pa na tim osnovama ne može poslovati.
Njega treba tretirati kao djelatnost koja osigurava održavanje i unapređenje
šuma, jer su one dobro od općeg interesa.