DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 119 <-- 119 --> PDF |
svijetla u sastojinu uz prisustvo jačeg otpadnog materijala (grana), koji se ne može na vrijeme odstraniti iz sastojine. Zatim da se jače sušenje javlja poslije napada insekata i pepelnice. Isto tako, da je melioracijom zadnjih 10 godina spušten nivo podzemne vode, kako u toku godine tako i u odnosu jedne prema drugoj godini, što djeluje na opću oslabljenost hrasta . . . itd. Ako bismo ova zapažanja sada usporedili s tvrdnjom Đorđevića , koji je otkrio ovu gljivu, vidljivo je, da mnogi ovi faktori mogu izazvati smanjenje vode u stablima i stvoriti povoljne uvjete za infekciju i širenje ove gljive. U koliko bi bilo točno, što tvrdi Đorđević , onda smo mi utjecali i stvaramo u Spačvanskom bazenu, pored prirodnih činilaca, povoljne uvjete za širenje ove bolesti. Naime, većina sastojina ovog bazena nalazi se u dobi između 70—110 godina. U njima su jasen, lipa i grab zreli, te se vrše: — jače sječe posebno jasena i lipe da ne bi tehnički propali, — radi nerentabilnosti često se ne izrađuje ni I klasa ogrjeva tj. ostaje sva površina stabala (hrast i drugo), — u mlađim sastojinama, a ponekad i u srednjedobnim se sječe vrše za vrijeme vegetacije, kada se stabla vrlo lako ozljeđuju, — oštećuju se hrastova stabla mehanizacijom kod izvoza materijala iz šume ili kod obaran ja stabala, —presijecaju se 25—30 m široke trase za izgradnju cesta, što omogućuje veći priliv svijetla i provjetravanje, čime se povećava transpiracija i isušivanje tla. Ako k tome uvažimo utjecaj prirodnih faktora, kao što su: — sušenje zadnjih 10 godina brijesta, negdje i jasena, — pojava nekoliko jačih oluja u razdoblju od 1964. g. do danas, — velika kolebanja podzemnih i površinskih voda, — pojava sušnih i vlažnih godina, — kalamitetni napadi insekata i pepelnice (Microsphaera alphitoides) itd. Svi navedeni objektivni, prirodni činioci, kao i oni subjektivni, koje mi činimo ne pridržavajući se uvijek rigorozno mjera šumskog reda, stvaraju uvjete za povećano isušenje ili biološko oslabljenje hrasta. Ovo omogućuje zarazu i širenje C. merolinensis Georg, prema tvrdnji Đorđevića, a otpadni materijal od sječe te prelomi od oluja su vrlo pogodan supstrat za njeno prenamnoženje. Međutim, u šumskom predjelu Svenovo odjel 150, u sastojini starosti 100 godina nije bilo nikakvih sječa već desetak godkia, nije bilo prosjecanja trasa, defolijacije, ekstremnih poplava, suša, tuče, a ipak je ovdje najintenzivnije sušenje, vjerojatno od ove bolesti, što treba još utvrditi. Naime na stablima se nalaze mrke mrlje na kori. Stabla su bez ozljeda, ali ipak izražena cijelom dužinom debla. Prema tome iz navedenog mislim, da nije dokazano i da ostaju pitanja: — da li je gljiva C. merolinensis Georg, prisutna u tom predjelu i ako je da li je stvarni uzročnik sušenja, — kako se gljiva širi? — način infekcije? — kako i kojom brzinom se gljiva širi stablom u vertikalnom i poprečnom smjeru? |