DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 12     <-- 12 -->        PDF

2. Utjecaj općina na politiku šumarstva na njihovoj teritoriji treba da
dođe do većeg izražaja, s obzirom na pretežno opće korisne funkcije šuma
i mogućnost općina da kao nosioci ukupnog društvenog interesa na svom
području te funkcije unapređuju kroz povezivanje svih zainteresiranih. Sadašnji
status šumarstva na kršu upravo je onemogućavao da se općine odnose
sa više brige i odgovornosti prema šumama, a što više često je bio
uzrok negativnog odnosa općina, zbog sukoba interesa između njih i šumarstva
(pitanje naknade od dodjele šumskih zemljišta, utjecaj na formiranje
cijena pašarine i si.). Radi toga je šumarstvo na kršu, kako u organizacionom
pogledu, tako i u pogledu obaveza za osiguranje njegovog funkcioniranja potrebno
približiti općinama i to na način da osnivači radnih organizacija koje
gospodare šumama budu općine.
3. Da bi se šumama gospodarilo na način koji obavezuje Ustav te po načelima
šumarske nauke potrebno je odgovarajućim propisom kojeg bi na
temelju Zakona o šumama donio Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva
utvrditi jedinstveni oblik organizacije šumarske službe, kao i minimum
obaveznih mjera i radnji koje u gospodarenju šumama treba osigurati.
Isto tako treba, pored osnovne vezanosti šumarstva u organizacionom smislu
za teritorij općine, predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija
na području zajednice općina radi racionalnijeg i efikasnijeg korištenja
kadrova i sredstava za one djelatnosti koje su zajedničke za čitavo područje
(uređivanje šuma, služba zaštite šuma, rasadnici, unapređenje tehnike
pošumljavanja i si.).
4. Financiranje šumarstva na kršu treba osigurati iz općinskih izvora,
zatim doprinosa ostalih odgovornih i zainteresiranih za njegov razvoj.
Potreba obavezivanja općina u financiranju šumarstva proizlazi iz navedenog
u točki 2. Općine bi trebale osigurati sredstva za osnovno održavanje
i zaštitu postojećeg stanja šuma na svom području pod čime podrazumijevamo
u prvom redu čuvanje šuma i šumskog zemljišta od bespravnog korištenja
i zauzeća te zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnih insekata do šteta
velikih razmjera, kao i zaštitu šuma od požara putem čuvarske, osmatračke i
patrolne službe. Općine osiguravaju sredstva u visini koja se pojavljuje kao
razlika između prihoda ostvarenih iz šuma i šumskih zemljišta i potrebne visine
sredstava za propisani minimalni obim održavanja šuma.


Radovi na unapređenju šuma, kao što su podizanje novih šumskih površina
pošumljavanjem i melioracija degradiranih šuma i šikara, zatim suzbijanje
biljnih bolesti i štetnika velikih razmjera, pošumljavanje opožarenih
površina, te izvođenje radova čišćenja, prerade te prosjecanja i održavanja
prosjeka radi protupožarne zaštite šuma, kao i nabava potrebne opreme u tu
svrhu financirali bi se kroz Samoupravnu interesnu zajednicu šumarstva.


Zajednica bi se osnovala na nivou Republike s ciljem unapređenja i financiranja
općekorisnih funkcija šuma i proširene reprodukcije u šumarstvu
uopće, pa tako i na kršu. Članovi zajednice bile bi osnovne organizacije udruženog
rada u oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drvetom
i prerađevinama od drveta, elektroprivrede, vodoprivrede, poljoprivrede,
lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma.


Sredstva zajednice formirala bi se, pored doprinosa šumarstva iz dijela
dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta
(renta), i iz doprinosa ostalih članova. Pored toga za radove namjenjene una