DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 12 <-- 12 --> PDF |
2. Utjecaj općina na politiku šumarstva na njihovoj teritoriji treba da dođe do većeg izražaja, s obzirom na pretežno opće korisne funkcije šuma i mogućnost općina da kao nosioci ukupnog društvenog interesa na svom području te funkcije unapređuju kroz povezivanje svih zainteresiranih. Sadašnji status šumarstva na kršu upravo je onemogućavao da se općine odnose sa više brige i odgovornosti prema šumama, a što više često je bio uzrok negativnog odnosa općina, zbog sukoba interesa između njih i šumarstva (pitanje naknade od dodjele šumskih zemljišta, utjecaj na formiranje cijena pašarine i si.). Radi toga je šumarstvo na kršu, kako u organizacionom pogledu, tako i u pogledu obaveza za osiguranje njegovog funkcioniranja potrebno približiti općinama i to na način da osnivači radnih organizacija koje gospodare šumama budu općine. 3. Da bi se šumama gospodarilo na način koji obavezuje Ustav te po načelima šumarske nauke potrebno je odgovarajućim propisom kojeg bi na temelju Zakona o šumama donio Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva utvrditi jedinstveni oblik organizacije šumarske službe, kao i minimum obaveznih mjera i radnji koje u gospodarenju šumama treba osigurati. Isto tako treba, pored osnovne vezanosti šumarstva u organizacionom smislu za teritorij općine, predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija na području zajednice općina radi racionalnijeg i efikasnijeg korištenja kadrova i sredstava za one djelatnosti koje su zajedničke za čitavo područje (uređivanje šuma, služba zaštite šuma, rasadnici, unapređenje tehnike pošumljavanja i si.). 4. Financiranje šumarstva na kršu treba osigurati iz općinskih izvora, zatim doprinosa ostalih odgovornih i zainteresiranih za njegov razvoj. Potreba obavezivanja općina u financiranju šumarstva proizlazi iz navedenog u točki 2. Općine bi trebale osigurati sredstva za osnovno održavanje i zaštitu postojećeg stanja šuma na svom području pod čime podrazumijevamo u prvom redu čuvanje šuma i šumskog zemljišta od bespravnog korištenja i zauzeća te zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnih insekata do šteta velikih razmjera, kao i zaštitu šuma od požara putem čuvarske, osmatračke i patrolne službe. Općine osiguravaju sredstva u visini koja se pojavljuje kao razlika između prihoda ostvarenih iz šuma i šumskih zemljišta i potrebne visine sredstava za propisani minimalni obim održavanja šuma. Radovi na unapređenju šuma, kao što su podizanje novih šumskih površina pošumljavanjem i melioracija degradiranih šuma i šikara, zatim suzbijanje biljnih bolesti i štetnika velikih razmjera, pošumljavanje opožarenih površina, te izvođenje radova čišćenja, prerade te prosjecanja i održavanja prosjeka radi protupožarne zaštite šuma, kao i nabava potrebne opreme u tu svrhu financirali bi se kroz Samoupravnu interesnu zajednicu šumarstva. Zajednica bi se osnovala na nivou Republike s ciljem unapređenja i financiranja općekorisnih funkcija šuma i proširene reprodukcije u šumarstvu uopće, pa tako i na kršu. Članovi zajednice bile bi osnovne organizacije udruženog rada u oblasti šumarstva, industrije za preradu drveta, prometa drvetom i prerađevinama od drveta, elektroprivrede, vodoprivrede, poljoprivrede, lovstva, cestovnog i željezničkog saobraćaja i turizma. Sredstva zajednice formirala bi se, pored doprinosa šumarstva iz dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), i iz doprinosa ostalih članova. Pored toga za radove namjenjene una |