DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 121 <-- 121 --> PDF |
nice celuloze tehnološkog postupka koji će prerađivati drvo svih vrsta listača standardnih i vanstandardnih dimenzija. Naručili su investicioni program, formirali Konzorcij za izgradnju tvornice, odabrali kao najpovoljniju lokaciju na Savi kod Jasenovca, osnovali poduzeće u izgradnji »Savacel«, donijeli odluku o izgradnji, o novčanom učešću svakog pojedinog člana, o garancijama, o sirovini i donijeli ostale akte koji reguliraju međusobne odnose u izgradnji tvornice i kasnije u proizvodnji. Svi smo očekivali da će se program vrlo brzo realizirati obzirom na njegovu aktivnost i korist za grupaciju šumarstva i prerade drva, kao i zajednicu u cjelini. Pored toga i radi činjenice da iza programa stoji udružena privreda šumarstva i drvne industrije koja se u međuvremenu priključila ovoj akciji. Udružili su se proizvođači da bi izgradili tvornicu koja će im riješiti problem plasmana raspoložive sirovine i pridonijeti poboljšanju ekonomskog položaja. Međutim prošlo je već više od 4 godine, a da izgradnja nije započela. Interesiralo me je koji je tome razlog, a znam da to interesira i ostalu stručnu javnost, naročito radnike koji su sudjelovali u toj akciji i u nekoliko navrata o tome raspravljali radi donošenja potrebnih odluka za početak izgradnje. U najkraćim crtama iznosim ono što sam iz materijala i od odgovornih za izgradnju saznao: »Poduzeće u izgradnji »Savacel« tvornica bijeljene celuloze u Jasenovcu osnovana je 22. II 1971. i odmah prišlo radu na pripremnim poslovima potrebnim za početak izgradnje tvornice. Objekat je prijavljen nadležnim organima za uvrštenje u srednjoročni plan razvoja SRH 1971—1975. g. Zavod za plan SRH uvrstio ga je u plan razvoja, a Izvršno vijeće Sabora usvojilo je prijedlog. Po programu »Savacel« pozitivno se izjasnila Privredna komora Zagreba, Republička privredna komora, koja je bila inicijator i sudjelovala u troškovima rada Konzorcija, Izvršno vijeće SRH raspravljalo je u tri navrata o tom programu i pozitivno ga ocijenilo, te na sjednici od 12. I 1972. g. uvrstilo ga u spisak objekata za kreditiranje kod Međunarodne banke. Savezni sekretarijat za financije uputio je spisak u Međunarodnu banku, eksperti Međunarodne banke ocjenili su program povoljno. Održano je niz dogovora sa inozemnim firmama iz raznih zemalja i postignut sporazum sa američkom firmom koja učestvuje u izgradnji tvornice svojim sredstvima srazmjerno jugoslavenskim partnerom, osigurava potrebne kredite za tvornicu i šumske ceste, kupuje veći dio godišnje proizvodnje tvornice po najpovoljnijim cijenama na svjetskom tržištu. Sa tom firmom sklopljen je ugovor o zajedničkom ulaganju koji je registriran u skladu sa postojećim propisima kod saveznih organa. Vanjski partner je u nekoliko navrata pod vrlo povoljnim uslovima osigurao kredit za tvornicu i šumske ceste kod švicarske banke, ali se sve to nije moglo realizirati, jer se u zemlji nije mogla naći domaća banka preko koje bi se odvijalo financijsko poslovanje i koja bi dala garanciju za vanjski kredit pored investitora tj. udružene privrede šumarstva i drvne industrije, koji su dali solidarnu garanciju. Nije se uspjelo ni kod banaka van naše republike, ne zato što za njih program nije bio interesantan, što više, neke su ga prihvatile i prišle obradi podataka radi donošenja odluke na organima banke, ali čim se prišlo konkretnom radu, nakon kraćeg vremena banka je prekinula sa daljnjim kontaktima. |