DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 121     <-- 121 -->        PDF

nice celuloze tehnološkog postupka koji će prerađivati drvo svih vrsta listača
standardnih i vanstandardnih dimenzija. Naručili su investicioni program,
formirali Konzorcij za izgradnju tvornice, odabrali kao najpovoljniju lokaciju
na Savi kod Jasenovca, osnovali poduzeće u izgradnji »Savacel«, donijeli odluku
o izgradnji, o novčanom učešću svakog pojedinog člana, o garancijama,


o sirovini i donijeli ostale akte koji reguliraju međusobne odnose u izgradnji
tvornice i kasnije u proizvodnji.
Svi smo očekivali da će se program vrlo brzo realizirati obzirom na njegovu
aktivnost i korist za grupaciju šumarstva i prerade drva, kao i zajednicu
u cjelini. Pored toga i radi činjenice da iza programa stoji udružena privreda
šumarstva i drvne industrije koja se u međuvremenu priključila ovoj akciji.
Udružili su se proizvođači da bi izgradili tvornicu koja će im riješiti problem
plasmana raspoložive sirovine i pridonijeti poboljšanju ekonomskog položaja.


Međutim prošlo je već više od 4 godine, a da izgradnja nije započela. Interesiralo
me je koji je tome razlog, a znam da to interesira i ostalu stručnu
javnost, naročito radnike koji su sudjelovali u toj akciji i u nekoliko navrata


o tome raspravljali radi donošenja potrebnih odluka za početak izgradnje.
U najkraćim crtama iznosim ono što sam iz materijala i od odgovornih
za izgradnju saznao:


»Poduzeće u izgradnji »Savacel« tvornica bijeljene celuloze u Jasenovcu
osnovana je 22. II 1971. i odmah prišlo radu na pripremnim poslovima potrebnim
za početak izgradnje tvornice. Objekat je prijavljen nadležnim organima
za uvrštenje u srednjoročni plan razvoja SRH 1971—1975. g. Zavod za
plan SRH uvrstio ga je u plan razvoja, a Izvršno vijeće Sabora usvojilo je
prijedlog.


Po programu »Savacel« pozitivno se izjasnila Privredna komora Zagreba,
Republička privredna komora, koja je bila inicijator i sudjelovala u troškovima
rada Konzorcija, Izvršno vijeće SRH raspravljalo je u tri navrata o tom
programu i pozitivno ga ocijenilo, te na sjednici od 12. I 1972. g. uvrstilo ga
u spisak objekata za kreditiranje kod Međunarodne banke. Savezni sekretarijat
za financije uputio je spisak u Međunarodnu banku, eksperti Međunarodne
banke ocjenili su program povoljno. Održano je niz dogovora sa inozemnim
firmama iz raznih zemalja i postignut sporazum sa američkom firmom
koja učestvuje u izgradnji tvornice svojim sredstvima srazmjerno jugoslavenskim
partnerom, osigurava potrebne kredite za tvornicu i šumske ceste,
kupuje veći dio godišnje proizvodnje tvornice po najpovoljnijim cijenama
na svjetskom tržištu. Sa tom firmom sklopljen je ugovor o zajedničkom ulaganju
koji je registriran u skladu sa postojećim propisima kod saveznih organa.
Vanjski partner je u nekoliko navrata pod vrlo povoljnim uslovima
osigurao kredit za tvornicu i šumske ceste kod švicarske banke, ali se sve to
nije moglo realizirati, jer se u zemlji nije mogla naći domaća banka preko
koje bi se odvijalo financijsko poslovanje i koja bi dala garanciju za vanjski
kredit pored investitora tj. udružene privrede šumarstva i drvne industrije,
koji su dali solidarnu garanciju.


Nije se uspjelo ni kod banaka van naše republike, ne zato što za njih program
nije bio interesantan, što više, neke su ga prihvatile i prišle obradi podataka
radi donošenja odluke na organima banke, ali čim se prišlo konkretnom
radu, nakon kraćeg vremena banka je prekinula sa daljnjim kontaktima.