DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 128 <-- 128 --> PDF |
NAUČNI I STRUČNI SKUPOVI SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb , Mažuranićev trg 11 Telefon: 444-206 Broj: 148/75 U suradnji sa Šumarskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode i Šumarskim institutom u Jastrebarskom, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske organizira znanstveno-stručno Savjetovanje: ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE ÖKOLINE S POSEBNIM OSVRTOM NA JADRANSKO PODRUČJE. Upravni odbor potpisanog Saveza odlučio je da se ovaj znanstveno-stručni skup održi 4—6. ožujka 1976. g. u Zadru. Svrha organiziranja ovoga Savjetovanja jest: 1. Okupit i znanstveno-stručni potencijal svih zainteresiranih stručnjaka za daljni korak u rješavanju interdisciplinarne problematike zaštite čovjekove okoline. 2. Kroz podnijete referate i diskusiju upozorit i na moguća rješenja uočenih problema i njihovu primjenu u praksi. 3. Putem podnesenih referata utvrditi i identificirati uzročnike degradacije, kao i ponašanje čovjeka na šume i zemljišta Jadranskog područja. 4. Stvorit i znanstveno-stručnu podlogu za daljnu razradu u- loge i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma, kao i ocjeniti realne opasnosti od poremećene ekološke ravnoteže. 5. Istaknut i odgovornost društvene zajednice u rješavanju problema pošumljivanja krša dalmatinsko-primorskog područja odnosno čitavog priobalnog područja Jadrana. Želimo ponovno naglasiti da je svrha ovog Savjetovanja s t r učno-znan stvena i propagandna, kojom želimo još više proširiti saznanja i iznijeti sadašnju problematiku, potkrijepljenu novim dokazima i činjenicama, ekološkim promjenama i neslaganjem s dosadašnjim vrednovanjem općekorisnih funkcija šumske vegetacije jadranskog područja, kao i brigom oko uzgajanja, čuvanja i zaštite šuma. Uz ostalo, Savjetovanjem želimo istaknuti kako se olako poseže za šumom i šumskom vegetacijom Jadrana i daje prednost nekim drugim granama privrede, što svakako nije u skladu s Ustavnim postavkama i odredbama Zakona o šumama, gdje je određeno posebno mjesto i uloga šuma, a napose u zaštiti čovjekove okoline. Turističko-rekreacijski potencijali priobalnog područja Jadrana su — u smislu prirodnih mogućnosti — u opadanju. I to u onim dijelovima toga područja gdje je NAPOMENA: Ovaj je dopis upućen znanstvenim i stručnim radnicima-pojedincima, znanstvenim i stručnim radnim organizacijama šumarstva i drvne industrije, teritorijalnim gumarskim društvima, Društvima IT organizacija, članovima Redakcijskih odbora Šumarskog lista (međurepublič kom i terenskom) i si. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 129 <-- 129 --> PDF |
došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju turizma, postale su ozbiljno ugrožene! Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom tako jo š i viš e u kontinentalnom dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije niti unišao u naše šume, jer — izgleda — šumari i šumarske radne organizacije čekaju da netko drugi, mjesto njih, to učini i kao da žele ostati sam o čuvar i šuma , i posljedni na ranglisti korisnika šumskog turizma, gdje samo dižu i spuštaju brklju posjetiocima i automobilima! Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (SR Njemačka) i Tamargadza (SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %», dok nerobne koristi: hidrološke, klimatološke, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iznose 45—75% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji procjenjivači šuma priznaju jednom kubičnom metru drva samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma. Donedavno, a još je tako i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Pod utjecajem vehementne industrijalizacije danas se je situacija iz temelja izmjenila. Veću cijenu i vrijednost dobivaju sve više opće funkcije šuma. Prema tome dobro bi bilo kad bi se posebnim referatom obradila metoda i opći principi vrednovanja, kako bi se osigurao jedinstveni pristup oko razrade ove problematike po pojedinim regijama i barem se približno definirala sveukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma. Očekujemo da će se učesnici Savjetovanja također porazgovoriti i o ovoj temi, kao i o prostornom planiranju i uređenju šumskih površina, ponašanju čovjeka, proređenoj divljači rijetkih i vrijednijih vrsta, uzimanju udjela šumara u rješavanju šire namjene, kao i o mogućnostima provođenja pejsažne arhitekture na ogoljelim površinama Jadrana, predviđenim za pošumljivanje. Na Savjetovanju će se o svemu ovome raspravljati nakon što se iznesu Uvodni i ostali referati. Stvarni naslov referata, koji sadrži predloženu problematiku izabrat će sam autor. Referiranje može trajati najviše 10 minuta odnosno to su 3— 4 stranic e rukopisa , pisanog strojem. Poželjno je da referati budu popraćeni diapozitivima, a sadržaj obrađen jednostavno i argumentirano, te da ujedno popularizira ulogu šuma i šumarstva u zaštiti čovjekove okoline. Završavajući ovu II. Okružnicu molimo sve autore da nam olakšaju posao oko organiziranja Savjetovanja, grupiranja materijala, sastavljanja programa rada i skiciranja zaključaka Savjetovanja. Najveću ćete nam pomoć pružiti, ako nam pravovremeno dostavite naslov i kratki sadržaj Vašega referata od 10—15 redaka strojem pisanog. Zagreb, 26. XI 1975. Predsjednik Saveza: Ing. S. Tomaševski, v. r. |