DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 129     <-- 129 -->        PDF

došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao
i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju turizma,
postale su ozbiljno ugrožene!


Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom tako jo š
i viš e u kontinentalnom dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije
niti unišao u naše šume, jer — izgleda — šumari i šumarske radne organizacije čekaju
da netko drugi, mjesto njih, to učini i kao da žele ostati sam o čuvar i
šuma , i posljedni na ranglisti korisnika šumskog turizma, gdje samo dižu i spuštaju
brklju posjetiocima i automobilima!


Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (SR Njemačka) i Tamargadza
(SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %», dok nerobne koristi: hidrološke,
klimatološke, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iznose
45—75% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji procjenjivači šuma priznaju
jednom kubičnom metru drva samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih
funkcija šuma.


Donedavno, a još je tako i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak
šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja
nema cijene i ništa ne košta. Pod utjecajem vehementne industrijalizacije danas se
je situacija iz temelja izmjenila. Veću cijenu i vrijednost dobivaju sve više opće
funkcije šuma.


Prema tome dobro bi bilo kad bi se posebnim referatom obradila metoda
i opći principi vrednovanja, kako bi se osigurao jedinstveni pristup oko razrade
ove problematike po pojedinim regijama i barem se približno definirala sveukupna
vrijednost općekorisnih funkcija šuma.


Očekujemo da će se učesnici Savjetovanja također porazgovoriti i o ovoj temi,
kao i o prostornom planiranju i uređenju šumskih površina, ponašanju čovjeka,
proređenoj divljači rijetkih i vrijednijih vrsta, uzimanju udjela šumara u rješavanju
šire namjene, kao i o mogućnostima provođenja pejsažne arhitekture na ogoljelim
površinama Jadrana, predviđenim za pošumljivanje. Na Savjetovanju će se


o svemu ovome raspravljati nakon što se iznesu Uvodni i ostali referati.
Stvarni naslov referata, koji sadrži predloženu problematiku izabrat
će sam autor. Referiranje može trajati najviše 10 minuta odnosno to su 3— 4
stranic e rukopisa , pisanog strojem. Poželjno je da referati budu popraćeni
diapozitivima, a sadržaj obrađen jednostavno i argumentirano, te da ujedno popularizira
ulogu šuma i šumarstva u zaštiti čovjekove okoline.


Završavajući ovu II. Okružnicu molimo sve autore da nam olakšaju posao oko
organiziranja Savjetovanja, grupiranja materijala, sastavljanja programa rada i
skiciranja zaključaka Savjetovanja. Najveću ćete nam pomoć pružiti, ako nam
pravovremeno dostavite naslov i kratki sadržaj Vašega referata od 10—15 redaka
strojem pisanog.


Zagreb, 26. XI 1975. Predsjednik Saveza:
Ing. S. Tomaševski, v. r.