DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 130 <-- 130 --> PDF |
INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O MEHANIZACIJI ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA (Finska — 25. do 31. 8. 1974) U okviru redovne godišnje izmjene iskustava i raspravljanja problematike iskorišćivanja šuma, na kojem sudjeluju nastavnici iz iskorišćivanja šuma nekih zemalja Evrope, u vremenu od 25. do 31. kolovoza 1974. održan je na području Finske simpozij o problematici mehanizacije i primjene mehanizama u iskorišćivanju šuma. Na ismpoziju su sudjelovali predstavnici slijedećih zemalja: Finske, Švedske, Savezne Republike Njemačke, Njemačke Demokratske Republike, Poljske, ČSSR, Mađarske, Austrije i Jugoslavije. Simpozij se je odvijao u dva dijela: radni gdje su održani referati pojedinih učesnika i terenski gdje se na terenu raspravljalo o mehanizaciji i njenom korišeenju u Finskoj. Organizator simpozija je bila Katedra za iskorišćivanje šuma Šumarskog fakulteta u Helsinkiju — prof. dr. Kalle P u t k i s t o. Prvi dio simpozija održavao se u istraživačko pokusnom centru Finskog šumarskog instituta u Kullaa (20 km od Pori-a, a oko 190 km sjeverozapadno od Helsinkija). Ovaj moderno uređeni centar je vrlo pogodan za ovakove sastanke, a inače služi za razne kurseve što ih održava Finsko ministarstvo šumarstva za stručnjake u proizvodnji. Iz Jugoslavije su na simpoziju sudjelovali prof. dr. R. Benić, prof. dr. A. Krivec i kao gost mg. I. Knežević. Navodimo samo popis održanih referata i to redom kako su održani (abecedni red). 1. R. B e n i ć (SFRJ), Stanje i problemi mehanizacije iskorišćivanja šuma; 2. O. Berggrun d (Švedska), Položaj mehanizacije i tendencije razvoja u iskorišćivanju šuma u Švedskoj; 3. F. Hafne r (Austrija), Pitanje planiranja i stanje mehanizirane izgradnje puteva u Austriji; 4. I. He r pa y (Mađarska), Mogućnost primjene forwardera i procesora u srednjeevropskim šumama listača; 5. M. K a h a 1 a (Finska), Stupanj mehanizacije radova u šumi i njen razvoj u Finskoj; |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 131 <-- 131 --> PDF |
6. J. Kald y (Mađarska), Granice primjene traktora točkaša i gusjeničara u Mađarskoj; 7. E. Ka m in sk i (Poljska), Metode optimalizacije procesa izrade u integriranom šumsko industrijskom pogonu; 8. M. Kantola, P. Haataja (Finska), Razvoj strojeva za obradu tla u šumarstvu; 9. I. Kostro n (ČSSR), Helikopter kod transporta drva u ČSSR; 10. A. Krive c (SFRJ), Štete na sastojinama kod sječe i transporta prorednog materijala; 11. W. Pampe l (DDR), Izrada kod proreda u Njem. D. R. — pregled i pojedina pitanja; 12. E. P e s t a 1 (Austrija), Granice mehanizacije u brdskim šumama; 13. H. Platze r (SR Njemačka), Mehanizacija i potreba radne snage; 14. E. Rona y (ČSSR), Sistemi sječe i izrade i razvojne tendencije mehanizacije u šumarstvu ČSSR; 15. A. S t a a f (Švedska), Tehnički aspekti oplodnih sječa; 16. J. T i m i n g e r (SR Njemačka), Sistemi iskorišćivanja kod proreda Osim ovdje navedenih referata pročitani su neki referati poslani na simpozij čiji autori su bili spriječeni da sudjeluju na istom. 1. Le win - W. La s da o (SSSR), Perspektive razvoja mehanizacije uzgojnih sječa u SSSR-u; 2. Gh. I. Ionasc u (Rumunjska), Gledište kod gradnje i korišćenja šumskih žičara u Rumuniji; 3. M. Kubia k (Poljska), Utjecaj upotrijebljenih oruđa kod uzgojnih sječa u mladim borovim sastojinama. Nakon referata razvila se plodna diskusija po cjelokupnoj problematici. U vezi sa simpozijem organizirani su posjeti nekim većim radilištima i pogonima nekih kombinata za eksploataciju i preradu drva, kao i tvornicama strojeva. Prvi od tih kombinata je bio W. Rosenlew u Pori-u. Među ostalim, ovaj kombinat posjeduje 91.000 ha vlastitih šuma, a u 1973/74. u svojim pogonima eksplotacije proizveo je 160.000 m3 drva u vlastitim sumarna te u šumama drugih 620.000 m3 (kupnja na panju) i kupio na skladištima drugih 320.000 m3 oblovine. Tako je zapravo preradio 1,100.000 m3 oblovine. Od ove mase otpalo je na pilanske trupce četinjača 65 %, celulozno i ogrijevno drvo 27 % i tehničko drvo listača 8 %. Posjetili smo radilište poduzeća u jednoj privatnoj šumi, gdje se siječe 1.400 m3. Na sječi i izradi radi 7 rušača, jedan »forwarder« i jedan Pika-50 procesor. Sječa i izrada započeta je 17. kolovoza, a dovršena će biti 6. rujna. Tehnologija rada na sječini je slijedeća: 1. Obaranje motornim pilama (80—100 nvVdan); 2. Izrada — procesori Pika-50 (80 m3/dan); 3. Izvlačenje — forwarderi (80—100 m3/dan). Ukupno se za jedan m3 sortimenata troši 0,04 dana ljudskog rada. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Pilana Seikum Sake, koju smo posjetili, proizvodi oko 208.000 m3 piljene građe. Drugi veliki kombinat, koji smo posjetili bio je Nokia Oy, sa sjedištem u Noki-i (nedaleko Tampere-a). Među brojnim djelatnostima kojima se bavi ovaj kombinat spominjemo samo proizvodnju papira i celuloze koja čini ca 220.000 tona te piljene građe 36.000 m3. Za ovu količinu proizvoda prerađeno je 644.200 m3 celuloznog drva te 84.100 m3 pilanskih trupaca. Obzirom na potražnju celuloze, velik dio drveta sposobno za trupce prerađen je u celulozno drvo. Celulozno drvo se do tvornice dobavlja kamionima i splavima, a svi podaci o količini se odmah obračunavaju iz podataka o težini tovara. U toku ekskurzije posjetili smo radilišta na kojima rade »harvesteri«. Općenita karakteristika područja koja smo posjetili je da se sječa i izrada sortimenata vrši u šumi, a mehanizacija koja se koristi su bilo motorne pile uz kombinaciju procesora i forwardera, bilo harvesteri uz forwardere za izvlačenje do cesta. Dalji transport se obavlja kamionima ili splavarenjem. Vrlo uspješno je organiziran posjet tvornici Valmet, koja proizvodi teške forwardere i harvestere, kao i tvornici Lokomo, specijaliziranoj za tešku šumsku mehanizaciju. Organizacija simpozija je bila odlično pripremljena te je omogućila uvid u najnoviji razvoj šumske mehanizacije u Finskoj. Prof. dr. Roko Benić NOVO IZDANJE! Tablice za kubiciranje trupaca Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske izdao je novo — praktično — izdanje Tablica za izračunavanje kubnog sadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2 decimale, a za promjere 0 10—120 cm i dužine od 0,1—10 metara. Brojke tiskane su u 2 boje (promjeri trupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji). Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnog formata 14 x 23 cm i u tvrdom kartonskom — povezu. Ove praktične tablice namijenjene su šumskom i drv.-industrijskom tehničkom osoblju, šumarijama, šumskim gospodarstvima, drvno-industrijskim poduzećima, đacima srednjih šumarskih i drvno-ind. škola, studentima Šumarskih fakulteta, kao i svima onim radnicima koji vrše premjer izračunavaju kubni sadržaj i izrađenih trupaca (klada). Cijena tablica s poštarinom iznosi 35 dinara. |