DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 156 <-- 156 --> PDF |
IZ TEMELJA MIJENJATI . . . Prenosimo neke dijelove novinske reportaže »Iz temelja mjenjati način raspodjele dohotka« (Vjesnik 17. 09. 1975) za one čitatelje MŠK, kojima je ona promakla. Novinar J. Galinov postavljao je pitanja, a ing. Z. Jurišić, predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka je odgovarao: 1. Izvori za rasterećenje privrede poznati su. Privredi treba samo vratiti ono što joj je neopravdano uzeto. — 2. Nisam uvjeren da SIZ-ovi neće pasti na teret privrede. — 3. Treba iz temelja mjenjati stari način raspodjele osobnih dohodaka. — 4. Kad je riječ o novim objektima, onda to treba neko da odvagne, a ne da stvaramo duple kapacitete. — 5. Na konferencije i skupove treba vratiti stare dobre zapisnike, pa iz njih utvrditi da to i to nismo uradili, a to jesmo, zašto ovo nismo i tko to nije obavio? — 6. Prilika je da se zauvijek prekine s neopravdanim političkim investicijama. — 7. Danas je vlast banaka još uvijek golema. — 8. Teško je naći lijeka šaputanju da stručnjaci postižu cijene nogometaša — za prijelaz dobivaju stan i kola. Eto, tako je u skraćenoj verziji odgovarao predsjednik koordinacijskog tijela, koje razmatra i usmjerava sve aktivnosti, vezane za očuvanje Ustavom ustanovljenog poretka. FINANCIJSKE NEVOLJE OSIROMAŠENE PRIVREDE U nešto skraćenoj verziji objavljujemo odgovore J. Brajkovića, šefa službe za analize SDK — Hrvatske kako je to iznio zagrebački Vjesnik (5. IX. o. g.), jer ih smatramo veoma instruktivnim za veći krug čitatelja MŠK. Evo tih odgovara: 1. Dugoročno rasterećenje privrede moguće je sagledati samo u uvjetima visoke stope rasta dohotka (ali ne inflacijskog dohotka) uz istodobno ograničavanje rasta opće i zajedničke potrošnje na nižem nivou od dohotka. Trenutno, tendencije povećanog odliva sredstava iz privrede za opću i zajedničku potrošnju, treba zaustaviti korekcijom stopa poreza i doprinosa iz dohotka. — 2. SlZ-ove bih financirao iz ostvarenog i naplaćenog dohotka, kao i cjelokupnu potrošnju. — 3. Najveće i izrazito prelijevanje dohotka jest u sistemu primarne raspodjele, zatim u uvjetima koji omogućavaju ostvarivanje i trošenje dohotka korišćenjem tuđih sredstava bez mogućnosti utjecaja »vlasnika«. — 4. Novačana masa potkraj svibnja iznosila je 110 milijardi dinara. Privreda je tada raspolagala s nešto više od 25 ´Vo, ostali društveni sektori sa 38%, stanovništvo sa 33 °/o i ostali 4 ´ o od ukupne novčane mase. — 5. Ukupne netto isplate za OD kod svih korisnika društvenih sredstava u razdoblju siječanj—svibanj o. g. iznose u Hrvatskoj 64,3 milijarde dinara. U Hrvatskoj te isplate iznose 16 milijardi. Prema tome, mjesečni prosjek za Jugoslaviju je oko 12,9 milijardi, a u Hrvatskoj 3,2 milijarde dinara. PROSJEČNI OD U 1974. G. Prosječno povećanje OD zaposlenih povećano je u 1974. g. za 53.900 SD ili za 28 »o prema 1973. g. Prosječni OD u 1974. g. iznosio je 247.300 SD, dok je prije 4 godine tj. 1970. g. iznosio 117.300 SD, dakle dvostruko je veći. Tablica prosječnih OD po SR u 1974. g. izgleda ovako: 1. Slovenija . . 281.600 SD 2. Hrvatska . 262.300 SD 3. Srbija . . 237.700 SD 4. Bosna i Herceg. 237.600 SD 5. Crna Gora . 219.200 SD 6. Makedonija . 212.000 SD ŠUMARSKA TOP-LISTA ZARADA! Koristeći se podacima Vjesnika u srijedu (VUS) objavljujemo izvatke iz Toplistc zarada građana u Hrvatskoj u 1974. godini. Spomenuti VUS je u nizu izišlih brojeva u vremenu od 6. VIII. do 22. X. o. g. donosio u svojim top-listama po |