DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 165     <-- 165 -->        PDF

IN MEMORIAM


PROF. ING. STANKO FLÖGL


(1885—1975)


Tiho i skromno, kakav je bio njegov život, nakon duge i teške bolesti
zauvijek nas je napustio velikan šumarsko-građevinske struke profesor ing.
Stanko Flögl, redovni profesor odnosno naučni suradnik Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, a vijest o njegovoj smrti duboko je potresla cjelokupnu
našu stručnu javnost, mnogobrojne kolege, suradnike i prijatelje
koji su ga neobično cijenili kao znanstvenog radnika, stručnjaka, pedagoga
a posebno kao vanredno dobrog čovjeka i prijatelja.


Rođen u Zagrebu, 23. rujna 1885, Stanko Flögl se školuje u svom rodnom
mjestu (osnovna i srednja škola), a prije I svjetskog rata stiče diplomu građevinskog
inženjera na Tehničkom fakultetu u Budimpešti 1908. godine. Po
završetku tehničkog studija sav je svoj život i rad posvetio građevinskoj odnosno
šumarsko-građevinskoj struci, za čiji je razvitak i unapređenje bio oduševljeni
i beskompromisni pobornik.


Nakon diplomiranja radi na reambulaciji normalne željezničke pruge uz
Blatno jezero u Mađarskoj i trasiranju normalne željezničke pruge Ogulin—
Knin, a zatim stupa u državnu službu s područjem djelatnosti na teritoriju
NR Hrvatske. Od godine 1923—1929. bio je docent na Visokoj Tehničkoj školi
u Zagrebu, a od 1926. godine do odlaska u mirovinu, profesor odnosno naučni
suradnik na Poljoprivredno-šumarskom, odnosno šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Ime profesora Stanka Flögla vezano je u prvom redu za znanstveno područje
djelatnosti, ali i uz rješavanje građevinskih problema operative u raz




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 166     <-- 166 -->        PDF

dobiju između dva rata i nakon oslobođenja, a naročito uz projektiranje i


izvođenje radova šumsko-građevinske odnosno građevinske tehnike. Glavna


područja navedenih djelatnosti kojima se je bavio su izgradnja cesta, željez


nica, mostova, žičara, armirano-betonskih konstrukcija i zgrada te transporta,


naročito specijalnih šumskih transportnih sredstava kao što su putoklizine.


Pisac je mnogih naučnih i stručnih rasprava i odličnih udžbenika odnosno
stručnih radova koji su ne samo mnogo pridonijeli tehničkom odgoju šumarskih
kadrova, nego i koristili operativi u izgradnji šumskih objekata.
Većina tih radova odlikuje se originalnim sadržajem i aktualnom problematikom
pa je zbog toga potrebno navesti značajnije evidentirane znanstvene
i stručne radove profesora Stanka Flögla.


Šumska prometala, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926;


Klizanje u luku vertikalne kružnice, Tehnički list, 1928;


Prilog teoriji klizina, Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu, 1929;


O putoklizinama u krivulji. Glasnik za šumske pokuse, 1931;


O utjecaju zraka na otpor šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse, 1935;


Das Riesweg-Längenprofil, Tharandter forst. Jahrbuch, 1934;


Linija klizine jednolične brzine, ibid;


Dinamika šum. željeznica, šum. list, 1943;


Dinamika koturača, ibid;


Konstrukcija gradijante ceste ili puta najvećeg uspona, Tehnički vjesnik,


1942;


O nasadima uz ceste, šum. list, 1943;


Naprave za utovar u šumi, (u zajednici s N. Lovrićem), Tehnički pregled,


1949;


Osnovna građevna mehanika, Zagreb 1947;


Gradnja mostova na šumskim putovima i prugama, Zagreb 1950;


Kočna gradijanta šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse, 1953;


Gradnja šumskih putova i pruga, Zagreb 1955;


Brzina klizanja u zavojicama šum. klizina, Glasnik za šumske pokuse,


1957.


Za svoje zasluge u šumarsko-građevinskoj struci, a u znak priznanja za
zalaganje u podizanju nastave i rada na fakultetu odlikovan je 1960. godine
ordenom rada II reda.


Pokojnik je bio neobično ozbiljan i pedantan u poslu, poznat po svome
visokoznanstvenom i stručnom rješavanju zadataka čime je stekao ugled i
priznanje kolega i studenata. Uz svoje velike sposobnosti bio je skroman i
uvijek spreman da pomogne mlađima.


Svojim znanstvenim i stručnim radom u oblasti šumarsko-građevinske
struke prof. Flögl dao je značajan prilog u podizanju šumsko-građevinske
tehnike na viši nivo, a time pridonijeo stvaranju preduvjeta za privredni i kulturni
razvitak zemlje.


Ime prof. Flögla ostat će zabilježeno u povijesti šumarske znanosti i
struke kao ime aktivnog i uglednog radnika na području šumskojgrađevinske
tehnike.


U trajnoj uspomeni ostat će nam po svom plodnom i visokokvalitetnom
radu kao vrstan pedagog generacija šumara, te kao kolega kojemu dugujemo
priznanje i zahvalnost.


Neka mu je vječna slava i iskrena hvala!


Prof. ing. Ninoslav Lovrić