DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Mišljenja sam, da obzirom na težinu uvjeta i sve druge okolnosti, posebno zahtjevom za većim kvalifikacionim koeficijentom kod nas, u neposrednoj budućnosti ovaj nivo bi trebao sukcesivno rasti, da bi 1980. godine bio cea 140 % u odnosu na prosjek privrede. 2.2. Uvjeti rada ljudi u šumarstvu posebno su teški sa stajališta dolaska i odlaska na posao i s posla, rada van komunikacija, van svih društvenih, kulturnih i drugih zbivanja, rad na otvorenom često pod iznimno ekstremnim klimatskim prilikama. Težina rada naročito direktnih radnika podložnih profesionalnim bolestima mora dobiti ocjenu vrlo teških uvjeta. U smislu poboljšanja uvjeta rada i zaštite na radu, u poduzeću se vrlo mnogo napravilo, no ne toliko koliko je potrebno i ne na svim našim organizacijama jednako. Istina nije se moglo u istom dahu ni napraviti sve i organizirati tako rad, jer ni materijalni uvjeti nisu nam dopustili da učinimo sve što bi željeli (srazmjerno nizak dohodak po radniku sve do 1974. g., neotvorenost šuma i radilišta), pa na nekim mjestima i konzervativnost s čime se moramo sukobiti, jer ona je loše polazište za svaki naš napredak. Smatramo da bi na svim mjestima i radilištima ubuduće trebali kalkulirati ovakove uvjete rada: — da se organizirano prevoze radnici na posao i s posla, — da se posao odvija u okviru 42 sata tjedno u prosjeku godišnje i da se striktno kontrolira provedeno vrijeme na radu, — da se maksimalno primjene zaštitna sredstva na radu kako bi se izbjegla profesionalna oboljenja, — da svi radnici imaju organiziran i besplatan topli obrok. 2.3. Djelotvoran utjecaj na sam rad na radnom mjestu svakako da ima i organizacija odmora i rekreacije društvene i sportske aktivnosti, izvan radnog vremena, bilo da se radi o organizaciji tjednog ili godišnjeg odmora, organizirane rekreacije i rehabilitacije u kupališnim lječilištima itd. Nešto se u posljednje vrijeme i u šumarstvu napravilo, jer se i tom vidu takozvane zajedničke potrošnje daje veće značenje. Osiguravaju se kod raspodjele dohotka veća sredstva, koja su značajan materijalni uvjet da se zadaci na tom području mogu uspješno izvršiti. Gdje je šumarstvo danas u tom pogledu, unutar ostale privrede, pokazati će nam ilustrativno ovaj podatak nivoa izdvajanja u fond zajedničke potrošnje po radniku godišnje po Zaključnom računu 1973. godine u SR Hrvatskoj. Privreda je izdvojila u prosjeku 5.230 din Šumarstvo je izdvojilo u prosjeku 3.052 din »Slavonska šuma« u prosjeku 3.876 din Drvna industrija u prosjeku 3.248 din Nafta u prosjeku 15.912 din Elektroprivreda u prosjeku 9.674 din Iz ovog podatka se vidi koliko šumarstvo, a s tim i »Slavonska šuma«, zaostaje i od prosjeka izdvajanja u privredi osigurava samo 58 %, a kamo li nekih drugih grana (od nafte npr. tek 19 %), koje po težini uvjeta se mjere |