DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 34 <-- 34 --> PDF |
se je osnovica vrijednost šuma pokazala nepouzdanom, jer su mnogi kriteriji, koji se kod tog upotrebljavaju, podložni subjektivnoj ocjeni. Otud danas ničim dokazane velike razlike u jediničnim vrijednostima skoro istih šuma, gledano po šumskim gospodarstvima. 8.02. Naš stav u »Slavonskoj šumi« bi bio da se ova obaveza amortizacije šuma u novom zakonu o amortizaciji veže za osnovu vrijednosti realizacije eksploatacije šuma kao ukupne obaveze za šumsko privredno područje — šumsko gospodarstvo. Dok unutar šumskog gospodarstva novim SAS-om grane treba utvrditi da se teret amortizacije šuma raspoređuje na OUR-e po »ključu« razlike između realizacije i direktnog troška, to isto vrijedi i kao osnova za kalkuliranje troška amortizacije šuma do proizvoda. 8.03. Drugi važan princip, oko kojega još uvijek ponegdje ima rasprave i neprincipijelnih stavova, je kome »pripada« fond amortizacije šuma, tko na njega polaže pravo — kolektiv koji upravlja dijelom šumsko privrednog područja OOUR (šumarija) ili svi OOUR-i jednog šumskog gospodarstva? Mi se zalažemo da fond amortizacije šuma bude formiran na nivou zajedničkom za sve OOUR-e jednog šumsko privrednog područja — šumskog gospodarstva po principu: »koliko koji OOUR ima mogućnosti izdvajanja u zajednički fond, nakon primjene ujednačavanja uvjeta rada« kod svih OOUR putem zajednički utvrđenih normativa svih elemenata dohotka u godišnjem planu svake OOUR (šumarije). Jer smatramo da je ukupna amortizacija, ukalkulirana u eksploataciju svake OOUR po istom principu, dio »dohotka« koji je nastao pod povoljnijim uvjetima »renta« pa taj dio dohotka treba izdvojiti u fondove (član 18 Ustava SFRJ), koji će zatim biti namijenjeni za razvitak svih OOUR-a šumsko privrednog područja ili radne organizacije kao cjeline. Gak i kad ne bi bilo čl. 18 Ustava, šumarstvu u cjelini ovakove odredbe bile bi od koristi i omogućavale bi lakše prevladavanje dikontinuiteta između potreba na uzgoju i mogućnosti sječa, jer usklađenost između financijskih potreba i mogućnosti na malim površinama, dijelovima šumsko privrednog područja nije uvijek moguće na racionalan način postići, dok se to na širem području može vrlo lako uskladiti. To je, ako mogu tako to nazvati, ona »potrajnost gospodarenja« u financijskom smislu, koja je u šumarstvu nužno potrebna. Radi toga drugačiji tretman i svojatanje rente od pojedinih OOUR-a smatram uskogrudnošću, najblaže rečeno, i štetnim za interes šumarstva u cjelini, štetnim u perspektivi i za one OOUR-e koji danas trenutno imaju veće mogućnosti formiranja i izdvajanja amortizacije šuma. 8.10. NAMJENA AMORTIZACIJE ŠUMA 8.100. Ovdje želim reći nekoliko riječi o namjeni amortizacije šuma ne samo s aspekta za što je možemo trošiti, nego i GDJE. Mislim da smo vrlo lako suglasni da amortizacijom financiramo UZGOJNE RADOVE i CESTE koje su zapravo jedan od uvjeta da nam eksploatacija bude rentabilna pa i proširenje kapaciteta opreme, koja služi potrebama svih OUR-a jedne radne organizacije. Manje smo suglasni u praksi gdje možemo koristiti kao izvor financiranja amortizaciju šuma. Mislim da smo u točki 7 odgovorili i na ovo pitanje. Naime, zajednički fond amortizacije šuma služi za »pokriće« — financiranje razvitka organizacije kao cjeline, tj. svih dijelova, svih OOUR-a radne |