DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 35 <-- 35 --> PDF |
organizacije. No pretpostavka za to je zajednički utvrđen plan razvitka cjeline i dijelova. Uravnotežen s ukupnim mogućnostima fonda amortizacije, jer bez obzira tko je ukalkulirao koliku obavezu amortizacije šuma u djelatnost eksploatacije i koliko je uložio u zajednički fond amortizacije šuma može se koristiti fondom prema godišnjem planu ulaganja kojeg smo zajednički utvrdili. Nema osnove praksa koja se provodi u nekim radnim organizacijama, koje vrše posudbu sredstava ove namjene i propisuju vođenje evidencije među OUR-ima jednog šumsko privrednog područja dugu vjerojatno kao što je dug i reprodukcioni ciklus šume 25—140 g, što je po našem mišljenju besmislica. 8.101. Razlog da se zalažemo za ovakav način »trošenja« amortizacije šuma jeste u tom, što je porijeklo ove amortizacije vezano uz dio dohotka u šumarstvu stvoren pod povoljnijim uvjetima, a ne uz rezultate rada sadašnjeg kolektiva OUR-a koji gospodari dijelom šumsko privrednog područja. 9.0. PROŠIRENA REPRODUKCIJA ŠUMA I INTERES RADNE ORGANIZACIJE SA STAJALIŠTA SISTEMA DOHOTKA 9.1. Na ovom pitanju, također, ima nejasnoća i nepotrebnih spoticanja. Čija je obaveza i zadaća proširena reprodukcija (osvajanje novih površina) u šumarstvu? Današnjeg kolektiva koji gospodari šumama ili društva u cjelini? 9.2. U našoj poslovnoj politici, koju je Centralni radnički savjet donio još 2. srpnja 1971. godine na str. 28 pod 5.3.1, stoji: »Osvajanje novih površina, kao i pošumljavanje već preuzetih poljoprivrednih i ostalih degradiranih površina, možemo vršiti samo uz znatnije sudjelovanje društva i ostalih zainteresiranih faktora (drvna industrija). Za ovo je nužno ostvariti prihvatljive kredite uz vlastito učešće od najviše 50 % iznosa investicija.« 9.3. Nacrt društvenog dogovora o razvoju šumarstva drvne industrije i industrije celuloze predloženog od Privredne komore Jugoslavije, koji je na raspravi, predviđa vlastito učešće samo 10%, a 90% sredstava bi šumarstvo dobilo iz namjenskih sredstava usmjerenih za ove radove. Zadovoljni smo da su naši stavovi, zacrtani poslovnom politikom još 1971. godine, po toj materiji i više nego uvaženi u krugovima stručnjaka koji se bave problematikom razvoja šumarstva i drago nam je da sve više shvaćamo da je šumarstvo preslabo da bez pomoći društva vrši proširenu reprodukciju. No, ovo iznosimo danas na raspravu jer i unutar same »Slavonske šume« nisu uvijek ni po tom pitanju potpuno usaglašeni stavovi među svim stručnjacima pa bi trebalo kroz raspravu utvrditi zajedničke stavove. UMJESTO ZAKLJUČKA U ovom mom kratkom referatu sam iznio jedan dio problematike, koja je prisutna na području šumarske ekonomike, bez čijeg rješenja nije moguće uspješno izvršiti ujednačavanje uvjeta privređivanja i dobrog organiziranja šumskog gospodarstva, koje gospodari šumama šumsko privrednog područja. |