DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Gospodarska jedinica : ŽUTICA Odjel: 31 Pokusna ploha: 6
OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI
1970 1971 1972 1973 Graf. 6


BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOH


God.


1 II i» IV V VI vri VD! IX X XI XI L
1970
1971 i 15 30 10 U - 63


-


1972 7


----Sli 25


1973 i 5


sječni d = 40,5 i h = 28,2 m za proizvodni dio sastojine ukazuje nam da su
osušena stabla po svojoj konstrukciji (d i h) ispod prosjeka stabala u proizvodnom
dijelu sastojine.


U zajednici lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem (Graf. 2 i
Tab. 2) osušeno je 46 stabala lužnjaka odnosno 27,6 m´Vha od ukupne njegove
drvne mase od 362 m3/ha. U proizvodnom dijelu sastojine prosječni d = 29,0
cm i h = 27,7, a osušenih stabala d = 23,2 cm i h = 23,2 m.


U zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Graf. 1 i Tab. 1) osušeno je
u proizvodnom dijelu sastojine 26 stabala lužnjaka odnosno 33,8 m3/ha od
ukupne drvne mase lužnjaka u tom dijelu sastojine 331,6 m3/ha.


U tim sastojinama, kako se vidi iz strukture, bilo je tek po par stabala
brijesta i to uglavnom u pomoćnom dijelu sastojine.
Iz ovih podataka proizlazi da je najmanje bilo sušenja u optimalnoj lužnjakovoj
cenozi, dok je u inicijalnoj i terminalnoj bilo 3 do 4 puta jače. Me


đutim, i ti intenziteti sušenja nisu narušili normalnu strukturu sastojine, a
drvne mase se kreću poslije evidentiranog sušenja u optimalnoj zajednici hrasta
lužnjaka 498 m^/ha (108 g ...). U inicijalnoj 387 m´Vha (71 g ...) i u terminalnoj
448 m3/ha (95 g ...). Iz podataka se razabire da su sastojine normalnog
obrasta i da se sušenje odnosilo — naglašavamo u vremenu istraživanja —
tako kao proreda.


U gospodarskoj jedinici »žutica« u cenozi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
i rastavljenim šašem (Graf. 5 i Tab. 5) — biljno sociološki optimum


— vidi se da je vodni režim nepovoljan (trajanje poplava i kretanje razine
podzemne vode u sondi). Odnos takvog stanja je vrlo visoko učešće crne johe
(preho 40%) u sastojini. U proizvodnom dijelu sastojine osušilo se 10 sta