DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Prema Alikalfić-u (1) područje Arboretuma karakterizira duga i često
oštra zima sa dosta kratkim i svježim ljetima. Srednja godišnja temperatura
iznosi 9,7« C, a u periodu V—IX, 17,1« C. Apsolutne maksimalne temperature
iznose 38,1« C, a apsolutne minimalne, —23,4* C. Vegetacioni period
traje 186 dana. Srednja godišnja količina oborina iznosi 920 mm, a u periodu
V—IX, 392 mm odnosno oko 43% od godišnje količine. Najsuvlji mjeseci su
januar, februar i juli (50—60 mm), a najvlažniji oktobar (116 mm). Na snijeg
otpada oko 19% godišnjih oborina. Prema Klimogramu, područje pripada
tipu umjerene kontinentalne i planinske klime.


2. jula 1963. god. pao je krupan grad, koji je pričinio velike štete i bijelom
i crnom boru. Međutim, danas poslije 12 godina, štete se jedva primijećuju.
Matični supstrat na kome su podignute kulture čine gline do glinasti lapori
na kojima su se razvila duboka ,teška i promjenljivo vlažna tla sa slabo
propusnim B-horizontom (pseudoglej). Kiselost tla se kreće između 5,1 i 5,6
pH. Stanište Arboretuma pripada zajednici Erythronio-Carpinetum illyricum
Horv. et all 1974.


3.2. Taksacioni elementi sastojine
3.2.1. Visine i visinski prirast
Visine stabala bijelog bora kreću se u intervalu od 430 do 920 cm uz koeficijent
variranja od 17,07%. Srednja sastojinska visina iznosi 684,9 cm, a
gornja sastojinska visina, 836 cm.


Visina stabala crnoga bora kreće se u intervalu od 400 do 820 cm uz koeficijent
variranja od 12,84%. Srednja sastojinska visina iznosi 695,2 cm, a
gornja sastojinska visina, 792 cm.


VISINE STABALA