DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Na osnovu navedenog i graf. 1 u kome su date krivulje visina, proizlazi
da su u svim debljinskim stepenima visine stabala bijelog bora veće. Kod
nižih debljinskih stepena ove su razlike veće, dok se prema jačim debljinskim
stepenima ove razlike smanjuju.


Veća srednja visina kod stabala crnoga bora rezultat je manjeg variranja
u visinama i većeg broja stabala u jačim debljinskim stepenima. Upoređenjem
gornjih visina stabala bijelog i crnog bora, utvrđene razlike su signifikantne
kod vjerovatnoće greške od p = 0,001.


Kako je u metodu rada navedeno, mjerene vrijednosti visinskog prirasta
izravnate su analitičkim putem primjenom funkcije


y = a + bx + cx-


Za određivanje zavisno promjenljive u ovoj funkciji primijenjen je metod
najmanjih kvadrata:
2 (y — y)"2 = min.


Parcijalnom derivacijom pomenute funkcije po promjenljivim parametrima
a, b i c dobili smo sistem od tri normalne jednačine:


na + b2x + cZx? — 2y = 0


a2x + bLx´2 + c2x3 — Zxy = 0


a2x2 + bEx3 + c2x4 — Zx2Y = 0


Rješavanjem ovog sistema jednačina izračunate su vrijednosti parametara
a, b i c, i one nam daju najvjerojatniju funkciju za procjenu visinskog
prirasta bijelog i crnog bora za računati period vremena. U konkretnom slučaju,
ovdje je taj period od 9-e do 18-e godine starosti:


za bijeli bor: y = 25,738 + 11,414 x + 0,976x2


za crni bor: y = 44,816 + 3,659 x — 0,352x2


Na osnovu ovih jednačina obračunate su vrijednosti visinskog prirasta,
koje iznose u cm:


u godini 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18


bijeli bor 36,3 45,0 52,1 57,4 60,9 62,7 62,7 60,1 57,5 52,3


crni bor 48,1 50,7 52,6 53,8 54,3 54,1 53,2 51,6 49,2 46,2


Za računati period vremena, linije visinskog prirasta prikazane su i u
graf. 2. U početku je visinski prirast stabala crnog bora veći, izjednačava se
u 11-oj godini sa visinskim prirastom stabala bijelog bora i poslije toga je
konstantno manji. Kulminira u 18-oj godini, a nakon toga sporije opada.


Stabla bijelog bora u početku imaju nižu vrijednost visinskog prirasta,
zatim prirast naglo raste, kulminira između 15 i 17 godina, poslije čega naglije
opada.


Dinamika prirašćivanja obje vrste drveća je u skladu sa rezultatima do
kojih su došli i drugi autori.