DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 56     <-- 56 -->        PDF

3.2.2. Debljine stabala i temeljnica
Na graf. 3 prikazana je distribucija stabala po debljinskim stepenima.
Ukupan broj stabala u sastojini bijelog bora iznosi 4050, a u sastojini crnog
bora 4400 po hektaru. U nižim debljinskim stepenima broj stabala bijelog
bora je veći, a od debljinskog stepena 7,5 cm manji nego kod crnoga bora.
Iako nije izvršeno izravnanje analitičkim putem, uočljivo je da linija distribucije
stabala po debljinskim stepenima ima zvonolik oblik, što je i karakteristično
za jednodobne sastojine.


Kod bijelog bora prsni promjeri stabala se kreću u intervalu od 17 do
152 mm uz koeficijent variranja od 42,32%. Srednji prsni promjer iznosi 68,7
mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 111,2 mm.


Kod crnoga bora prsni promjeri stabala kreću se u intervalu od 32 do
165 mm uz koeficijent variranja od 32,44%. Srednji prsni promjer iznosi
91,6 mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 128,9 mm.


Upoređenjem prosječnih vrijednosti 20% najdebljih stabala bijelog i crnog
bora, utvrđene su signifikantne razlike uz vjerovatnošću greške od
p = 0,01.


Iz ovih podataka proizilazi da je prirašćivanje u debljinu veće kod stabala
crnoga bora, što je obrnuto od prirašćivanja u visinu.


Kako je prirašćivanje uslovljeno nasljednim faktorima i uslovima okoline,
i imajući u vidu karakteristike tfebonskog bijelog bora, rezultati do kojih
smo došli su potpuno logični. Naime, tfebonski bijeli bor karakterizira se
vitkim deblom i kratkom krošnjom iz čega rezultira i manji debljinski prirast.


Temeljnice stabala po debljinskim stepenima prikazane su u graf. 4. Uočljivo
je da grafikon distribucije temeljnice po debljinskim stepenima prati
distribucija stabala po debljinskim stepenima sa znatno većim razlikama u


TEMELJNICA PO DEBLJINSKIM STEPENIMA


0 ft A f. 4


0,5 \S 2.5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 65 9,5 10.5 11.5 12.5 13,5 14,5 15,5 16,5 d , cm