DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 56 <-- 56 --> PDF |
3.2.2. Debljine stabala i temeljnica Na graf. 3 prikazana je distribucija stabala po debljinskim stepenima. Ukupan broj stabala u sastojini bijelog bora iznosi 4050, a u sastojini crnog bora 4400 po hektaru. U nižim debljinskim stepenima broj stabala bijelog bora je veći, a od debljinskog stepena 7,5 cm manji nego kod crnoga bora. Iako nije izvršeno izravnanje analitičkim putem, uočljivo je da linija distribucije stabala po debljinskim stepenima ima zvonolik oblik, što je i karakteristično za jednodobne sastojine. Kod bijelog bora prsni promjeri stabala se kreću u intervalu od 17 do 152 mm uz koeficijent variranja od 42,32%. Srednji prsni promjer iznosi 68,7 mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 111,2 mm. Kod crnoga bora prsni promjeri stabala kreću se u intervalu od 32 do 165 mm uz koeficijent variranja od 32,44%. Srednji prsni promjer iznosi 91,6 mm, a srednja veličina 20% najdebljih stabala 128,9 mm. Upoređenjem prosječnih vrijednosti 20% najdebljih stabala bijelog i crnog bora, utvrđene su signifikantne razlike uz vjerovatnošću greške od p = 0,01. Iz ovih podataka proizilazi da je prirašćivanje u debljinu veće kod stabala crnoga bora, što je obrnuto od prirašćivanja u visinu. Kako je prirašćivanje uslovljeno nasljednim faktorima i uslovima okoline, i imajući u vidu karakteristike tfebonskog bijelog bora, rezultati do kojih smo došli su potpuno logični. Naime, tfebonski bijeli bor karakterizira se vitkim deblom i kratkom krošnjom iz čega rezultira i manji debljinski prirast. Temeljnice stabala po debljinskim stepenima prikazane su u graf. 4. Uočljivo je da grafikon distribucije temeljnice po debljinskim stepenima prati distribucija stabala po debljinskim stepenima sa znatno većim razlikama u TEMELJNICA PO DEBLJINSKIM STEPENIMA 0 ft A f. 4 0,5 \S 2.5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 65 9,5 10.5 11.5 12.5 13,5 14,5 15,5 16,5 d , cm |