DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U strukturi dobnih razreda prevladavaju mlade i srednjodobne sastojine.
Sastojine preko 100 godina starosti zauzimaju površinu nešto veću od 43 ha
ili oko 10 % obrasle površine.


Najstarije sastojine, tj. one u dobi od preko 100 godina starosti, sačinjavaju
obični bor, crni bor, a u manjoj mjeri i hrast kitnjak. Ove vrste drveća
u navedenoj starosti zauzimaju neke odsjeke odjela 4, 5 i 6. U ovim starim
sastojinama izlučene su sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 4a,
5c, e, g te crnog bora u odjelima 4a, 5a, c, e, g. Sve ove sastojine najčešće wi
slabog obrasta i prekinutog sklopa. U slobodne prostore naselio se u manj. jmjeri pomladak istih vrsta drveća, a u većoj mjeri pomladak obične smreke.
Vrlo čest i obilan je korov grmlja i prizemnog rašća. Gusti korov naročito
je osvojio tzv. Markićeve pruge u odjelu 5b do 5 h koje su nastale sječom
na pruge (kulise) u cilju da se stare sastojine obnove prirodnim putem. U
odjelima 3 i 4 nalaze se i stare sastojine hrasta kitnjaka kojih su stabla pretežno
loše kvalitete. Zbog slabog obrasta i ovdje ima podrasta ove vrste drveća
u raznoj dobi, ali i korova.


U sastojkiama starosti 60 do 100 godina, koje zauzimaju dijelove odjela
6, 8, 9 i 10, nalazi se pretežno obični bor s manjom primjesom crnog bora i
obične smreke. I ovdje su izlučene sjemenske sastojine običnog bora u odjelima
8d, 9a, b, 10a. Iako nešto manje nego u najstarijim sastojinama, ovdje
je, također, najčešće slab obrast i prekinut sklop, a u progale i ostala prazna
mjesta najviše se naselila obična smreka, rjeđe obični bor i dr. vrste. Korov
nije ni ovdje izostao.


Sastojine u dobi od 20 do 60 odgina starosti, koje čine pretežno obični
bor sa crnim borom, običnom smrekom i ponekom grupom breze, zauzimaju
dijelove odjela 2 i 6. One imaju različit izgled kako po kvaliteti tako i po
obrastu. Ni ovdje mjestimično ne manjka korova (npr. u odjelu 2a). U ovu
grupu sastojina spada i sastojina hrasta kitnjaka u odjelu 3a, u kojoj zbog
djelomično slabog obrasta ima dosta podrasta te vrste drveća.


Na preostalom dijelu obrasle površine nalaze se mlade sastojine u dobi
do 20 godina starosti. To su ponajviše kulture običnog i crnog bora, nastale
pošumljavanjima u toku 1952—1958 i 1967—1968 godine. Izgled ovih kultura
je različit. Ima primjera nedovoljnog popunjavanja iza pošumljavanja. U ovu
skupinu sastojina spadaju i kulture bagrema u odjelima 9e, 10c kao i sasvim
neuspjelog jasena u odjelu 10c. U zadnjih 10 godina u odjelu 1 ove jedinice
osnovane su pokusne plohe: plantaža sudetskog ariša u odsjeku d3, sjemenska
plantaža američkog borovca u odsjeku di i sjemenska plantaža zelene
duglazije u odsjeku d-2.


EKOLOŠKE ZNAČAJKE OBJEKTA


Reljef i klima


Reljef površine je blago valovit, s podužim udolicama i blagim nagibima
i s ponekom vrtačom. Nadmorska se visina kreće od približno 220 do 250 m.
U cijelom kompleksu preteže južna ekspozicija.


Prema najbližim meteorološkim stanicama koje se nalaze u Karlovcu
i Ogulinu, regionalna se srednja godišnja temperatura zraka kreće od 10 do
11° C, a u vegetacijskom periodu od 16 do 17° C. Po humidnosti klime šuma