DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 62     <-- 62 -->        PDF

BOSILJEVO nalazi se na granici humidne i perhumidne klime (po Thornthwaite-
klasifikaciji za Karlovac P/E iznosi 105, a za Ogulin 157). U Generalskom
Stolu ukupna godišnja količina oborina prosječno iznosi 1.258 mm.


Ove za šumsku vegetaciju povoljne faktore klime područja korigiraju po
Gračanin u izračunati klimatski faktori za pojedine mjesece u godini o
humidnosti ili aridnosti klime (KFm). Tako izračunati faktori za spomenute
meteorološke stanice pokazuju, da u toku mjeseca lipnja i kolovoza ovdje
vlada semihumidna, a u toku mjeseca srpnja semiaridna klima. Stvarno se
ovdje može u toku ljeta pojaviti ili se pojavljuje suša. Međutim, pri ocjeni
ovoga podatka ne smije se smetnuti s uma da je to regionalna karakteristika
i da više vrijedi za otvorene, šumom neobrasle površine. Unutar šume vlada
nešto drugačija klima, koja je svakako povoljnija. Jedan dokaz za ovu pretpostavku
je več ranije spomenuta činjenica o prirodnoj agresiji obične smreke
unutar borovih sastojina, koja u ovoj šumi na za nju povoljnim mikrostaništima
osvaja površine.


Opće i neke specifične pedološke značajke


Pedološka istraživanja u g. j . BOSILJEVO imala su zadatak da pruže
prostornu predodžbu o proizvodnom potencijalu tala na površini ovog šumskog
objekta.


Prva interpretacija naših terenskih i laboratorijskih istraživanja za operativne
potrebe Š. g. Karlovac uslijedila je 1969. godine. Ona se temeljila
kako na ukupnim dotadašnjim saznanjima o tlima vrištinsko-bujadičnog područja
tako i na podacima prethodnih pedoloških istraživanja provedenih od
strane niza istraživača u samoj gospodarskoj jedinici BOSILJEVO ili na njezinim
perifernim dijelovima. Većina je ovih radova u rukopisima ili elaboratima,
a posebno značajan rad pod naslovom »Prilog poznavanju proizvodnih
mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo« objavio je Martinovi ć
1967. godine. Autor između ostaloga zaključuje da kisela smeđa tla na reliktnoj
crvenici imaju veliku šumsko proizvodnu vrijednost i da su prikladna za
iskorišćivanje u intenzivnoj proizvodnji drveta.


Od tada pa do danas ostvareni su novi značajni rezultati na istraživanju
relativne produktivnosti najzastupanijih pedosistematskih jedinica na navedenom
području, s posebnim osvrtom na fizikalna svojstva (Mayer, B. et
al. 1973), a isto tako je važno otkrivanje složenosti bosiljevskog pedokompleksa
uz određivanje njegovog mjesta na makro planu vriština i bujadnica
niskog krša, koje je izvršeno u Pedološkoj karti SR Hrvatske u mjerilu
1:50000, sekcija Karlovac 1 (Mayer, B. i B a š i ć, F. 1973). Novostečena
saznanja potrebno je uzeti u obzir prilikom ove druge interpretacije.


Od općih pedoloških značajki navode se već poznate činjenice da se radi


o dvoslojnim profilima tla sa dubokom lesolikom žućkastom gornjom etažom
(najčešće preko 50 cm) u kojoj je od površine izdiferenciran jako humusni,
tamno sivi A-horizont (0 — 20 40 cm), a donju etažu izgrađuje, u kontaktu
dosta rastrošena, reliktna crvenica. Danas se upotrebljavaju nazivi (sinonimi):
duboko kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici, lesivirano kiselo smeđu tlo na
reliktnoj crvenici i luvisol akrični. Reakcija tla u vodi pretežno je jako kisela,
fiziološki aktivni P2O5 (AL) nalazi se u tragovima, a sadržaj fiziološki aktivnog
K2O (AL) varira između nekoliko pa do petnajstak mg/100 g tla. Veći sadržaj