DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 63     <-- 63 -->        PDF

kalija nalazi se u površinskom humusno-akumulativnom horizontu u kojemu
sadržaj humusa često prelazi 5 % Kroz ilovasti do lako glinasti porozni i
rastresiti materijal gornje etaže lako se probija korijenje šumskog drveća u
veliku dubinu, a čitava masa lesolikog sloja predstavlja značajan rezervoar
za pristupačnu vodu. Ekološki je, također, važno fizikalno-mehanićko stanje
kontaktne prelazne zone gornje i donje etaže koju karakterizira rastrošenost
crvenice i međusobno miješanje ovih raznorodnih materijala.


Pojačanu ocjeditost tla korigira humidnost do perhumidnost klime s obzirom
na to da godišnja suma oborina u pojedinim godinama premašuje


1.500
mm (Generalski Stol).
Ovdje su nadalje prisutna koluvijalna tla vrtača (sinonim: deluvijalna
tla vrtača), koja predstavljaju specifične pedogenetske tvorevine na dnu osebujnih
krških geomorfoloških oblika, gdje je preraspodjela tvari i energije,
uvjetovana reljefom, došla do punog izražaja. Izgrađena su iz vrlo dubokog
sloja lesolikog materijala lagane mehaničke građe, čiji je gornji dio zatamnjen
s humusnim tvarima do 50 i više centimetara. Početak pojave rastrošenog
crveničnog materijala registriran je mjestimično na 130 cm, no najčešće
dublje od 150 cm. Kemijska svojstva srodna su gornje opisanim. Ovi
mikro-mezo-lokaliteti odlikuju se svježom i vlažnom pedoklimom i naročito
pogoduju uspijevanju obične smreke.


Dvije prvoopisane pedosistematske jedinice gotovo isključivo pokrivaju
površinu g. j . BOSILJEVO. U makro planu one su sastavni dijelovi kartografske
jedinice najviše šumsko-proizvodne vrijednosti na području bujadnica
i vriština niskog, pretplaninskog krša, koju karakteriziraju slijedeći
elementi: površinska stjenovitost je manja od 2´% ili je potpuno izostala, a
podzemni reljef vapnenačko-dolomitne stijene mezozojske starosti spušta se
vrlo duboko ispod reliktne crvenice; lesivirana kisela smeđa i kisela smeđa
tla na reliktnoj crvenici zauzimaju i do 90% površine, dok ostali dio otpada
na lesivirane crvenice i koluvijelna tla vrtača; vrtače su općenito rjeđe, zaobljenih
strana.


S obzirom da se ovdje radi o tlima visoke šumsko proizvodne vrijednonsti,
koja se prostiru na znatnim površinama niskog krša, a najčešće su
neobrasla šumskom vegetacijom i vrlo često napuštena od poljoprivredne
proizvodnje, zbog male plodnosti, to zaključci iz ovih istraživanja kao preporuke
za praksu dobivaju šire značenje, napose u vezi izbora vrsta drveća
kao vrlo važnog parametra kod postizanja maksimalnog proizvodnog potencijala
ovakvih staništa.


Potrebno je dodati da je na perifernim dijelovima odjela 5 i 6 registrirana
pojava trijaskih dolomita na kojima su se razvile rendzine na dolomitnom
pijesku i smeđa karbonatna tla vrlo ograničene proizvodne sposobnosti
bilo zbog plitkoće i suhe pedoklime, s visokim sadržajem vapna (oko 20 %
CaCOg), bilo zbog plastične teške gline moćnosti i do 120 cm dubine. Ovdje
su se nepovoljne edafske prilike odrazile na uspijevanje običnog i crnog bora
koji pokazuju slab rast i prirast i deformirani habitus.


Od specifičnih pedoloških značajki izdvojen je prikaz utjecaja reljefa na
preraspodjelu tvari i energije, što u krajnjoj liniji rezultira formiranje navedenih
pedosistematskih jedinica. U grafičkom prikazu (v. grafikon 1) razvrstani
su profili i poluprofili tla prema odsječcima reljefa, na kojima su kopani,
s naznakama dubine humusno-akumulativnog horizonta »A« i pojave re