DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 67     <-- 67 -->        PDF

bala pouzdanim metodama). Tada su, čini se, prva pošumljavanja počela sa
(ilirskim) crnim borom, a potom nastavljena s običnim borom, uz unošenje
evropskog ariša i obične smreke.


Od zasađenih vrsta u tijeku dugog vremenskog razdoblja najviše se prirodno
proširio obični bor, koji je naseljavao neobrasle i osvijetljene okolne
površine. Ovaj proces traje i danas, iako u manjoj mjeri, jer je sve manje
slobodnih površina.


Kad su sastojine borova odrasle i stvorile sklop, a kasnije se znatno prorjedile
(iz nama nepoznatih razloga), unesena obična smreka počela se unutar
ovih sastojina obilno proširivati i osvajati ona staništa koja su joj odgovarala
s obzirom na reljef (blage uvale), lagani zastor borovih krošanja te dobra i
poboljšana svojstva tla.


Ova su pozitivna kretanja, međutim, znatno umanjena negativnom pojavom
koja se očituje, kako je ranije rečeno, u vrlo prorjeđenim starijim i starim
sastojinama, u koje se uz skromno naseljavanje potomstva šumskih vrsta,
u obilnoj mjeri pojavio, često neprohodan, korov grmlja i dr. Ove su sastojine
tako poprimile izgled nekakvih nepravilnih prebornih šuma. One zbog
toga i pretstavljaju najveće probleme šumsko-uzgojnog karaktera u uređivanju
ove gospodarske jedinice.


Kod rješavanja ovih i dr. pitanja u ovoj jedinici potrebno je prethodno
iznijeti i neke druge činjenice koje pri tome treba imati na umu.


(1) U skladu s uvodno navedenim značenjem g. j . BOSILJEVO, ova se
jedinica može smatrati šumskim objektom od posebnog privrednog i znanstvenog
interesa pa bi i gospodarenje u njoj trebalo uskladiti sa tim ciljem.
To znači, da se ovdje, ako to navedeni interesi zahtijevaju, treba odstupiti
od konvencionalnog načina uređivanja šumsko-gospodarskih jedinica, naročito
u pogledu prostornog planiranja i potreba na drvnim masama.
(2) Iz razloga koji su izneseni u prethodnom poglavlju, smatramo da
stare sastojine običnog i crnog bora u odjelima 4 i 5 nemaju uvjeta za korištenje
u svrhe proizvodnje sjemena pa bi ih trebalo brisati iz popisa sjemenskih
objekata.
Za sjemenske sastojine običnog bora u odjelima 8, 9 i 10, kojih starost
iznosi od 70 godina na više, može se konstatirati, unatoč tome što je u ovim
sastojinama sklop na više mjesta prekinut, da ipak postoje dijelovi dobro
sklopljenih sastojina ili većih grupa unutar tih sastojina koji se mogu uspješno
koristiti za proizvodnju sjemena.


(3) Istraživanja provedena u ovoj jedinici o rastu i prirastu običnog bora
i obične smreke (Cesta r i dr., 1964) pokazala su da u 40-godišnjoj starosti
može postići poprečni godišnji prirast drvne mase po 1 ha obični bor oko
12 m3, a obična smreka oko 15 m3. To je dobra i vrlo dobra proizvodnja drvne
mase ovih vrsta drveća u toj jedinici pa se može reći da su one obje ovdje
brzorastuće. Pri tom se nameće zadatak da se takav prirast drvne mase odredi
i za ariš i crni bor.
(4) Za daljnje šumsko-uzgojne mjere posebno su važni rezultati pedoloških
istraživanja koji pokazuju da dvije pedosistematske jedinice (lesivirano
kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici i kiselo smeđu tlo na rel. crvenici),
visoke proizvodne vrijednosti ovdje gotovo isključivo pokrivaju površinu ove
gospodarske jedinice. To opovrgava neka mišljenja da su označena tla sposobna
uglavnom za kserotermne vrste drveća četinjača. Naprotiv, istražena