DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ovu bi vrstu u g. jedinici trebalo pokusno unositi u dna uvala i vrtača kao i na površine neuspjele kulture jasena. JAPANSKI ARIŠ (Lar ix leptolepis ISieb. -Zuc cl G or don) prirodno raste u Japanu, ali je već dugo unesen u Evropu, gdje se na povoljnim staništima pokazao kao produktivniji od evropskog ariša. Voli ljetnuvlagu, odrveni kasno u jesen pa može stradati od ranih jesenskih mrazova. Podnosi niske temperature i na boljem tlu izloženost vjetru. Kao pionirska vrsta dobro potiskuje korovsku vegetaciju (npr. vrišt). Brzorastuća je vrsta pa znade već u 30. godini postići ukupnu visinu od 24 m. (5) Osnovane sjemenske plantaže američkog borovca i zelene duglazije u odjelu 1 stvorile su čvrsto ograničenje za unošenje ovih dviju vrsta na bliže površine drveća kako ne bi došlo do oplodnje stabala u plantažama sa polenom unesenih stabala. U vezi sa perifernim smještajem ovih plantaža u navedenom odjelu, kao i njegovom veličinom (preko 120 ha), dovoljno će biti da se borovac i duglazija ne unose u isti taj odjel. Time je zadovoljena nužna udaljenost unesenih ovih vrsta na daljinu oko 1.5 km od plantaža. Iznesene činjenice i mišljenja trebalo bi imati u vidu u vrijeme planiranja šumsko-uzgojnih radova kod uređivanja ove šumsko-gospodarske jedinice. ZAKLJUČCI (PREPORUKE) šumsko-gospodarska jedinica BOSILJEVO pretstavlja značajan šumski objekt četinjača u regiji vrištinsko-bujadičnih područja Korduna, čije osnivanje pada u početne decenije prošlog stoljeća. Iako nevelike površine ta šuma privlači pažnju šumskih stručnjaka, u prvom redu, kao instruktivni šumski objekt koji zorno pokazuje što se može postići na okolnim šumom neobraslim površinama, ako se one privedu kulturama četinjača. Međutim, vanjsku sliku ovoga objekta kvari nepovoljno stanje njegovih naročito starijih i starih sastojina četinjača u kojima je znatno pao obrast, prorjedio se sklop, a uz raznodobni podrast vrsta drveća pojavio se u velikoj količini i gusti korov grmlja i prizemnog rašća. Ovakovo nepovoljno stanje zahtijevat će dugotrajne složene mjere u cilju da se postignu puni obrast i jednodobnost ovih sastojina. U ovoj jedinici ranije provedena istraživanja o proizvodnji drvne mase običnog bora i obične smreke pokazala su da u 40 godina starosti godišnji poprečni prirast iznosi kod bora oko 12 m3, a kod smreke oko 15 m3 drvne mase po 1 ha, što je značajan rezultat. Preostaje da se takav prirast utvrdi i za ariš i crni bor, dako se može pretpostaviti da se prirast, napose ariša, vjerojatno kreće oko navedenih vrijednosti. Na ovom niskom pretplaninskom kršu pedološkim istraživanjima utvrđena je velika rasprostranjenost dubokih kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici (luvisola akričnih) visoke šumsko proizvodne vrijednosti. Površinska stjenovitost vapnenačko dolomične matične stijene je manja od 2 % ili je posve izostala, a njen podzemni reljef spušta se duboko ispod reliktoe crvenice; vrtače su rjeđe zaobljenih strana. Radi se o pedokartografskoj jedinici, dosta zastupljenoj na opisanom području, sposobnoj za odvijanje intenzivne šumske proizvodnje. |