DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Navedena pedološka istraživanja, s obzirom na dobra svojstva tla (izuzev ona na trijaskoj geološkoj formaciji koja se ovdje pojavljuju u maloj mjeri), daju dobru informaciju za podržavanje postojećih produktivnih vrsta drveća četinjača, ali i za unošenje novih, još produktivnijih vrsta. Proučavanja sjemenskih sastojina običnog i crnog bora, koje su izlučene u ovoj jedinici, pokazala su da takove sastojine sa prestarim stablima ne odgovaraju namjenjenoj svrsi. Iz svega izloženog mogu se za šumsko-gospodarsku jedinicu BOSILJEVO izvesti zaključci koje autori predlažu kao preporuke za njezino uređivanje: 1. Ekološke prilike koje karakteriziraju: blagi reljef terena, humidna do perhumidna klima područja, s ublaženom semihumidnom odn. semiaridnom klimom u ljetnim mjesecima unutar šumskih sastojina te osobito povoljna svojstva lesiviranog kiselog smcđeg tla na reliktnoj crvenici i (dubokog) kiselog smeđeg tla na reliktnoj crvenici, omogućavaju ne samo podržavanje i daljnje unošenje postojećih produktivnih četinjača (obične smreke, običnog bora i evropskog ariša), nego i obogaćivanje sastojina unošenjem novih visokoproduktivnih vrsta drveća četinjača kao što su: Murrayev bor, golema jela, sitkanska smreka, zapadnoamcrička cuga, golema tuja, japanski ariš, sudetski ariš i si. Ove se nove vrste mogu unositi na, njima odgovarajuća, staništa unutar jedinice. Među ove nove vrste svakako spadaju i američki borovac i zelena duglazija, ali se ove obje vrste ne smiju unositi u odjel 1 jedinice, kako ne bi kasnije došlo do oplodnje sjemenskih plantaža tih vrsta, osnovanih u navedenom odjelu. 2. Na površinama jedinice koje se nalaze na perifernim dijelovima odjela 5 i 6, gdje se nalaze rendzine na dolomitnom pijesku i smeđa karbonatna tla, ograničava se unošenje na crni bor koji tu treba da zaštiti tlo i meliorira ga. 3. a) Izlučene i u popis unesene sjemenske sastojine (baze) običnog bora u starosti preko 135 godina u odjelima: 4a, 5c, 5e i 5 g brisati iz popisa predloženih sjemenskih objekata. U ovim sastojinama, koje se mogu redovnim sječama iskorišćivati, potrebno je ostaviti oko 50 najljepših stabala za dobu od najmanje 10 godina. Rad na selekciji tih stabala potrebno je da obave specijalisti genetičari kako bi se što više sačuvao varijabilitet populacije. b) Jednake mjere selekcije potrebno je provesti i sa sjemenskim stablima crnog bora u odjelima 4a, 5a, 5c, 5e i 5g s time da se ostavi isto tako 50 najljepših stabala za potrebe oplemenjivanja. c) U popisu sjemenskih baza običnog bora zadržati sastojine u starosti od 70 i više godina u odjelima: 8d, 9a, 9b, 10a, među kojima je potrebno izvršiti ponajprije negativnu selekciju, a potom označiti stabla za perspektivnu produkciju sjemena. d) U neposrednom okolišu sjemenskih objekata potrebno je izvršiti isto tako sve preporučene mjere selekcije kako bi se spriječio nalet polena iz loših stabala u sjemensku bazu. e) Potražiti poveće grupe crnog bora u starosti od 60 do 90 godina za nove sjemenske baze u cijeloj jedinici, označiti stabla nakon negativne selekcije te prema potrebi izvršiti negativnu selekciju u okolišu. |