DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 75     <-- 75 -->        PDF

kao i u ranolistajućem hrastu. Sve sastojine su krajem 1974. godine bile starosti
48 godina. Ogledne površine su postavljene početkom 1972. godine kada
je izvršena izmjera prsnih promjera, visina, horizontalne projekcije kruna
i analiza stabala. Krajem iste godine ponovno je izvršena izmjera promjera i
na bazi tih podataka je urađen diplomski rad sada dipl. ing. Zorana Sirnica.
Krajem 1974. godine izvršena je nova izmjera promjera i visina i na bazi svih
raspoloživih podataka urađen je ovaj rad. Promjeri su mjereni preciznom
promjerom s mm-podjelom, a visine Blume-Lajzovim visinomjerom. Snimanje
položaja stabala obavljeno je ortogonalnom metodom, a horizontalne projekcije
kruna sistemom »udica«.


Radi razmatranja razvoja pojedinačnih stabala, a u izvjesnoj mjeri i sastojina
preko njih, oboreno je i analizirano po 2 stabla na površini (ukupno
6 stabala).


Dinamika debljinskog prirasta u toku vegetacionog perioda 1972. godine
praćena je na po 7 stabala na svakoj površini (ukupno 21) pomoću dendrometara
u obliku traka (fotografija 1). čitanja promjene promjera obavljana
su svakih 15 dana (prvog i petnaestog u mjesecu). Volumeni na oglednim površinama
izračunati su po volumnim tablicama za hrast lužnjak iz uređajnog
elaborata za GJ. Vinična-Zeravinac-Puk s područja Južni bosutski basen.


SI. 1. Dendrometar u obliku trake
na jednom stablu


Objekt rada: Gospodarska jedinica »Rogot« nalazi se u okviru ŠG. Kragujevac,
u blizini Lapova. Površina jedinice iznosi ukupno 359,8 ha od čega
lužnjak zauzima 242,2 ha, odnosno 67,5 %. Teren je ravničarski s nadmorskom
visinom u prosjeku od 105 m. Ovo područje spada u istočno kontinentalnu
klimatsku zonu i karakterizirano je relativno malim količinama padavina
(prema podacima s meteorološke stanice u Kragujevcu za period 1925—1940.
bilo je 677,0 mm, a za period 1940—1953. godina samo 555.8 mm godišnje).


Prema A. Stebutu , Rogot spada u moravski rajon koji je u pedološkom
pogledu karakteriziran rasprostranjenjem smonica i gajnjača. Sam Bogot