DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 82 <-- 82 --> PDF |
jelim tokom ujednačen i krivulje se približavaju pravim linijama. Objašnjenje za ovo leži u slabijem diferenciranju stabala po visini kod ranolistajuće forme, što je zapaženo i zaključeno i kod debljinske i visinske strukture. Za promatrani period od tri godine došlo je do pomicanja visinskih krivulja kod sve tri ogledne površine, što je za ovu vrstu u datoj starosti normalna pojava. Obzirom da su izvođene prorede posljednjih godina, pomicanje je u svim debljinskim stupnjevima naviše dosta izjednačeno. Nešto je slabije pomicanje u tanjim stupnjevima nego u debljim kod površine II, kod koje su prorede nešto ranije izvedene (1969.) pa je najvjerojatnije u promatranom periodu već uspostavljen pravi odnos prirasta promjera i visina. 4. Izgrađenost krošanja i proizvodnost Za ocjenu ekonomičnosti ili potpunosti korištenja prostora za rastenje u sastojini razmotriće se dužina krošanja (apsolutna i relativna) i horizontalna projekcija, odnosno zastrta površina krošanja. Najmanje, najveće i srednje vrijednosti dužine krošnji sastojine, kao i odnos srednje dužine krošanja i srednje visine sastojine vide se iz slijedećeg pregleda: Ogledna Dužina krošnje u m Srednja visina hk površina najkraća najduža srednja (hk) (hs) m °/o h. I 3,90 7,50 5,86 16,8 33 II 4,60 10,30 7,38 21,1 36 III 3,70 11,4 7,66 21,0 36 Iz gornjeg pregleda se zapaža da su krošnje na I površini (ranolistajuća forma) u prosjeku kraće, kao i da je odnos dužine krošnje i visine stabala nešto manji. Na osnovi ovoga se može zaključiti da kasnolistajuća forma ima jače asimilacione organe te otuda više proizvodi — prirašćuje. Kasnolistajuća forma brže raste u visinu (a i u debljinu) i relativno se sporije čisli od grana pa su dužine (kao i širine) krošanja dobre, daleko bolje nego kod ranolistajuće forme. I pored toga što su krošnje istraživanih sastojina relativno slabije razvijene zbog neblagovremenih mjera njega — proreda, naročito kod ranolistajuće forme, ipak se njihove dužine nalaze u granicama veličina koje se smatraju neophodnim za dobru proizvodnju (Manojlović, Marković, Nenadić). Na osnovi snimljenih projekcija krošnji i izračunatih vrijednosti: ukupne zastrte površine po ha, ili stupnju zastrtosti, srednje veličine projekcija krošnji, kao i srednje veličine promjera krošanja, vidi se očigledna premoć kasnolistajuće forme. To se veoma jasno vidi iz slijedećeg pregleda: Oglednapovršina Zbroj projekčija krošanja Prosječna projekcijakrošanja Srednji proOdnos ši- Prirast po jed. mjer krosarine kroszastrte povrnja nje i ds sast. šine m2 m2 b/m b/d dmVm2 IIIIII 5.977 6,664 6.654 9,63 10,72 12,55 3,50 3,70 4,00 19 18 19 1,19 1,66 1,82 |