DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 84 <-- 84 --> PDF |
SI. 5. — Ogled, površina III. i prostor za rastenje nedovoljno koristi za prirast. Bolja je situacija u kasnolistajućem hrastu (ogledne površine II i III). Do ovoga je došlo u prvom redu zbog zakašnjelih i relativno jačih proreda. Zakašnjelom proredom nije omogućen odgovarajući razvoj krošanja (naročito u širinu) pa su izvedene prorede 1969. i 1972. godine u priličnoj mjeri reducirale stupanj sklopljenosti, jer za relativno kratko vrijeme krošnje preostalih stabala nisu popunile prazan prostor. U buduće bi, s obzirom na iznijetu činjenicu trebalo voditi računa da se prorede izvode blagovremeno — ranije. Izneseni podaci u prednjem pregledu nedvosmisleno govore o nadmoćnosti u proizvodnji po mr2 zastrte površine kasnolistajuće forme nad ranolistajućom. Ovo je svakako genetski određeno, jer svi ostali uvjeti su približno jednaki. Što više, krošnje ranolistajuće forme su bolje osvijetljene, jer je stupanj zastrtosti manji, odnosno stupanj osvijetljenosti veći. O nadmoćnosti kasnolistajuće forme nad ranolistajućom, u pogledu proizvedene drvne mase do trenutne starosti i tekućeg volumnog prirasta u trogodišnjem periodu po ha, bilo je već riječi u komentaru osnovnih podataka. Da se na ovom mjestu podvuče: volumen po ha na površini I (ranolistajući oblik) krajem 1974. godine iznosi 142,81, a na površinama II i III (kasnolistajući oblik) 238,00 i 219,05 m´!. Nadmoćnost kasnolistajućeg oblika je za oko 35—40 %. I u pogledu tekućeg volumnog prirasta kasnolistajući oblik je nadmoćniji. Dok je kod ranolistajućeg 8,42, dotle je kod kasnolistajućeg 13,16 i 11,11 m:i/ha, tj. nadmoćnost kasnolistajućeg iznosi 25—35%. Posebno se ističe nadmoćnost kasnolistajućeg oblika u pogledu pravnosti vretena stabla, što ima naročiti utjecaj na kvalitetu i vrijednost proizvedenih sortimenata. Ovo pitanje je posebno interesantno i zaslužuje posebnu pažnju što je izvan okvira ovog rada. |