DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Samo u zadnjih pet godina je prema podacima Republičkog šumskog
inspektorata u priobalnom području požarima zahvaćeno 22.713 ha šumskih
površina. To znači da je u tom periodu gorilo prosječno godišnje oko


4.500 ha, dok se u istom tom razdoblju pošumljavalo godišnje oko 500 ha.
Slabljenje materijalnog položaja šumarskih radnih organizacija na kršu
rezultiralo je nemogućnošću njihovog uklapanja u zakonom regulirani sistem
gospodarenja šumama putem šumsko privrednih područja, prema kome
se i šumska gospodarstva na kršu tretiraju kao privredno-proizvodna poduzeća.
Iz tog razloga gospodarenje šumama u okviru šumskoprivrednog
područja kojim gospodari jedna radna organizacija nije nikad u potpunosti
sprovedeno u život. Organizacioni oblici gospodarenja šumama prilagođuju
se prilikama koje vladaju u pojedinim krajevima, pa danas u tom pogledu
vlada neobična neujednačenost i šarenilo.


Tako u Dalmaciji umjesto jedinstvenog šumskog gospodarstva za Dalmaciju,
koje je trebalo gospodariti dalmatinskim šumskoprivrednim područjem
proglašenim odlukom Izvršnog vijeća Sabora iz 1967. god. danas imamo
10 patuljastih šumskih gospodarstava čiji opstanak sve više ovisi o isprošenom
općinskom dinaru i čije se granice kod većine pokrivaju sa granicom
općina, jednu Ustanovu za šumarstvo (Dubrovnik) i konačno područja pojedinih
općina u kojima praktički ne postoji organizirana djelatnost gospodarenja
šumama, jer su postojeće šumarske organizacije jednostavno ukinute,
s obzirom da na osnovu vlastitih prihoda nisu više mogle egzistirati,
a intervencija općina je potpuno izostala (Lastovo, Vis), ili se u najboljem
slučaju svela na to da zadrži u službi 4—5 lugara (Korčula, Hvar, Vrgorac).


Intervencije općina koje se ipak zadnjih par godina intenzivnije pojavljuju
su privremena rješenja da se spriječi raspadanje pojedinih organizacija,
dok trajnija rješenja nisu moguća niti tamo gdje za to postoji raspoloženje,
dok se status šumarstva ne definira u skladu s realnom situacijom.


Materijalni položaj šumarstva na kršu u odnosu na kontinent može se
razabrati iz podataka o rezultatima poslovanja u 1973. i 1974. godine navedenih
u tabeli 2 (vidi prilog).


Podaci su još ilustrativniji ako ostvarenje pojedinih elemenata iz prethodne
tabele u kontinentalnom dijelu označimo kao 100:


God. Kontinent Istra Dalmacija
Ukupni prihod po radniku 1973.
1974.
100
100
83
90
47
40
Ostvareni dohodak po UKR 1973.
1974.
100
100
63
60
60
53
Ostatak dohotka po radniku 1973.
1974.
100
100
56
56
57
35
Prosječni mjesečni OD po radniku 1973.
1974
100
100
76
73
71
59


Izneseni podaci ukazuju, ne samo na vrlo nepovoljne rezultate poslovanja
na kršu, naročito u Dalmaciji, izražene kroz ostvareni ukupan prihod,
dohodak, ostatak dohotka i osobni dohodak po radniku, već — što je naro