DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Problem prinosa vode u slivnim područjima za akumuliranje površinske pitke vode postaje sve značajniji zbog rastućih potreba industrije i standarda za ovim prirodnim dobrom. S obzirom na prirodne uvjete (klima, geološka građa, vrsta drveta, starost, prizemna flora i dr.) istraživanja pružaju vrlo različite pretpostavke. Pošto je u ovim pokusima nužno mjerenje koje je dijelom provedeno, i to prije svega u SAD, upoređivanje ovih vrijednosti jedva je moguće zbog različitih klimatskih i drugih uvjeta koji su često puta neuporedivi s našim prilikama. Međutim, ipak se pokušavaju utvrditi činjenice koje treba do pokažu okvire u kojima su viši prinosi vode s ogoljelih, odnosno malo šumovitih područja u odnosu na šumom pokrivene površine. Pri tome se odbacuje opredjeljenje za samo jedan izvor — npr. samo evropski ili samo mjereni pokusi. Ako je u jednom slivnom području bilo izmjereno oticanje od 40% oborina,, koje se kod iskrčene šume penje i do 60%, znači da je oticanje u tom slučaju veće za 20%. U ovakvim slučajevima neki izvori čak navode povećanje i od 50 %. Prema mjerenjima obavljenim u 33 eksperimentalna sliva u švicarskoj, Njemačkoj, čehoslovačkoj, Poljskoj, SAD i Japanu, zabilježen je najveći višak oticaja do 30 % na potpuno ogoljelom području, odnosno u prvoj godini poslije krčenja šume, tj. u uvjetima koji se ne mogu prihvatiti kao trajno stanje. Svi drugi pokusni rezultati ne pokazuju preko 17% viška oticanja. Srednja vrijednost iznosi 7—8% viška oticanja. SLIKA 2. 27- godišnji eksperiment pokazuje da. su prinosi vode fioJcon č/ste sječe porasli iznoopredviđenog prinosa, prije sječe, iodim su sloJ>il.i keJco se šuma. ponouo pori/zala a ponovt> su porasli noJcon c/rage öisie sječe -CowtHo. Forest, U.C. (40). |