DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 25     <-- 25 -->        PDF

spektivnih planova razvitka i samoupravnih sporazuma šumarija decentralizira,
tj. preraspodijeli pojedinim šumarijama uime:


novih investicija za šumske komunikacije,


novih investicija za zgrade,


novih investicija za opremu (mehanizaciju),


novih investicija za dugoročne nasade,


novih investicija za ostale biološke oblike proširene reprodukcije drva,


ulaganja u poslovni fond (obrtna sredstva),


ulaganja u rezervni fond,


ulaganja u fond zajedničke potrošnje,


i dr.


Svaka šumarija tim sredstvima dodaje sredstva svoje amortizacije i svojih
fondova (sa sredstvima subjektivnog karaktera). Pretežni dio sredstava
subjektivnog karaktera šumarije, izvan onih za osobne dohotke, trebao bi u
pravilu biti namijenjen sitnijoj mehanizaciji, obrtnim sredstvima i fondu zajedničke
potrošnje.


ZAKLJUČNE NAPOMENE


Svima šumarijama, pa i onoj s najgorim uvjetima privređivanja (toč. 1),
koje imaju plansku objektivnu »cijenu proizvodnje« višu od ukupnog
prihoda — druge šumarije trebaju naknaditi te viškove. Prema tome, takve
šumarije nemaju potencijalnog odvajanja u fondove privredne organizacije
niti primjene njihovih postotaka pi, p2 i p3 (toč. 2). U takvu slučaju za
šumariju koja ima najgore uvjete privređivanja — treba izračunati planske
objektivne troškove ukupnog šumskog transporta po toni, polazeći od ukupnih
planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta realiziranih
proizvoda iskorišćivanja šuma smanjenih za primljenu dotaciju od drugih
šumarija. To znači, u takvu slučaju treba poći pri računanju od maksimalnog
iznosa koji u tu svrhu toleriraju tržišne cijene, odnosno ukupni prihod.


Primjena postotaka pi, p2 i ps stimulira što racionalnije rentovno gospodarenje,
koncentraciju sječa, mehanizaciju radova i autofinanciranje investicija
od strane samih šumarija.


U ovom radu hotimično smo zanemarili, pa i prekršili, načelo uporedivosti
prihoda i troškova. To smo učinili dva puta: prvi put u toč. 1 stavka
1 pri opisu deduktivne kalkulacije »planski objektivnog potencijalnog
odvajanja u fondove privredne organizacije«; drugi put u toč. 2b pri
opisu kalkulacije »prosječnih planskih objektivnih troškova za reprodukciju
posječenog drva na panju po jedinicama sortimenata njihovih sječa«. U tim
stavkama — ako je masa realizacije po vrijednosti manja od mase proizvodnje
— suprotstavljaju se prihodi i troškovi dviju različitih masa, tj. mase
realizacije i mase proizvodnje. Time se dobiju kalkulaciono iskvareni podaci
(tzv. lažne diferencijalne zemljišne rente plodnosti) ali se stimulativna raspodjela
ipak ostvaruje a ostaje jednostavna. To stoga što pri takvu računanju
može otpasti odvojeno računanje financijskih razlika do kojih dolazi zbog
razlikovanja drvnog prinosa (realizacije proizvodnje drva na panju) i drvnog
prirasta (proizvodnje drva na panju) a može otpasti i potreba momentalnog


427