DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Svojstva jako oglejenih i glejnih varijeteta mineralno-močvarnih tala, u šumi Žutica, su veoma srodna. Oba varijeteta tla pojavljuju se u najnižim predjelima šume žutica, gdje oborinske, poplavne i podzemne vode intenzivno utječu na svojstva tla. Ovaj je utjecaj naročito izražen kod osrednje duboke faze >tla glinastog mehaničkog sastava, pa je stoga i stepen zamočvarenosti osrednje duboke faze tla vrlo velik. Vanjska morfologija mineralno-močvarnog glejnog tla u šumi Žutici, pod cenozom Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71, karakterizirana je izrazitom nizom. Tekstura ovih glejnih ili jako oglejenih tala je većinom ilovasto-glinasta ili glinasta do cea 90—100 cm dubine. Ispod ove dubine nalazimo gline do 100—120 cm. Dublji slojevi tla (od cea 150—360 cm) najčešće su praškasto- glinaste ilovače. Reakcija naših tala pod šumama crne johe u žutici ima vrijednosti od pH 5,6—6,2 u H2O, a u nKCl-u je pH 4,3—4,6. Stepen zasićenosti bazama je također u saglasnosti sa sadržajem karbonata u tlu. Sadržaj humusa u površinskim horizontima iznosi oko 5—7 % i sa dubinom ´naglo se smanjuje. Isto tako sadržaj ukupnog dušika je u gornjim horizontima uglavnom visok. Tla šuma crne johe u Pokuplju U pokupskim nizinskim šumama, u izrazitim barama, šuma crne johe i dugoklasog šaša {Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch, subas. Iris pseudacorus Glav. 60), razvija se na mineralno-organogenim močvarnim glejnim tlima. U -nizama i barama, u kojima je utjecaj poplavnih i podzemnih voda na ova tla najveći, gdje one dugo stagniraju, dominira poljski jasen — Fraxinus angustifolia Vahl. Razvija se tada šuma poljskog jasena i kasnog dremovca s crnom johom — Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosaeGlav. 59. Mineralno-organogena močvarna glejna tla, amfihidromorfna (M. Gračanin , 1969), karakterizirana su u Pokupskim šumama, intezivnim zaglejavanjem koje počinje već od površine tla. Stoga mineralni dio profila ima gotovo uvijek karakteristike gleja. Profilna dreniranost ovih tala je slaba ili vrlo slaba. Trajna vlažnost ovdje pogoduje razvoju hidrofita i intenzivnoj humizaciji u površinskim horizontima, pa su tla veoma humozna i sadrže 15—30% humusa u površinskim horizontima. U profilu tla izmjenjuju se horizonti glinaste ili praškasto-glinasto-ilovaste teksture. Reakcija tla je kisela i slabo kisela (pH u nKCl 4,40—6,40) do dubine od cea 80—90 cm. U dubljim horizontima reakcija je slabo kisela do neutralna ili alkalična. Opskrbljenost fiziološkim hranivima u površinskim horizontima, uglavnom je osrednja, u nižim horizontima je veoma slaba. ZAKLJUČAK Istraživana su tla pod tipično razvijenim asocijacijama šuma crne johe. Terenskim pedološkim istraživanjima proučeni su prirodni uvjeti sredine, kao i morfogeneza tala u područjima šuma crne johe Posavine i Po |