DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 6 <-- 6 --> PDF |
TRAŽENJE POVOLJNIJIH NAĆINA MANIPULACIJE PROSTORNIM DRVETOM Tomičić Božidar, dipl. tng. šumarstva Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar UVOD Iznošenje i izvoz prostornog drveta (faza II) od mjesta izrade do po moćnog stovarišta te utovar u prijevozna sredstva su jedni od najtežih, najskupljih i do sada najmanje riješenih problema iskorišćivanja šuma. U nizinskim šumama prostorno drvo se izvozilo kolsko-konjskom zapre gom, a u prigorskim i brdskim šumama tovarni konj (samarica) bio je donedavna isključivi iznosač. (SI. 1) SI. 1 — Tovarni konji (samarica) bili su donedavna isključivi iznosači prostornog drveta (Foto L. Bjelajac) Na izvlačenju oblovine bilo sortimentnom bilo debalnom metodom traktori raznih kategorija već su poodavno na našim radilištima. Zaposlenje ovih strojeva preko ljetnih mjeseci, uslijed načina sječe i obnove naših Primljeno 11. XI 1975. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 7 <-- 7 --> PDF |
šuma, samo na isključivom izvlačenju oblovine nije zadovoljavajuće. Naše selo u promijenjenim uvjetima privređivanja sve više se mehanizira i ponuda animala je sve manja. Uslijed toga cijene usluga rastu vrlo brzo i u strukturi troškova za prostorno drvo znaju doseći i do 50%. Fazu II u Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« Bjelovar prolazi do 350.000 prm, a fazu utovara oko 300.000 prm. Obzirom na navedene činioce godine 1973. prišlo se je rješavanju problematike prostornog drveta. Postavljeni zadaci i način rješavanja Uočene su tri osnovne grupe problema i na temelju toga postavljeni zadaci. — Kako i čime zamijeniti tovarnog konja na iznošenju prostornog drveta od panja do pomoćnog stovarišta. — Kako tovariti i prevoziti prostorno drvo, a postizavati to uz manje fizičke napore i veću produktivnost. — Na kojem mjestu i u kakvom obliku izrađivati prostorno drvo. Redoslijed problema postavljen je prema težini i važnosti za gospodarstvo. Na širokom prostranstvu gospodarstva u raznim uvjetima rada biti će mjesta za bezbroj raznih rješenja. U prvom razdoblju, sve do mogućnosti primjene visokoučinskih strojeva i izmjene tehnologije u fazi I i II, poljoprivredni traktori s odgovarajućim priključcima preuzimaju ulogu postupnog zamjenjivanja tovarnog konja. Na ovakav put prisililo nas je nekoliko činjenica: — radilišta nisu pripremljena za prihvaćanje skupih i visokoučinskih strojeva; — način sječa i obnove naših šuma onemogućava široku primjenu i ekonomično korištenje skupih strojeva; — stupanj spoznaja i obaviještenosti rukovodnih i obučenost rukovalačkih kadrova daje prednost primjeni strojeva manjih učinaka, manjih cijena i manjih rizika; — postoje ustaljene navike radnika u klasičnom načinu izrade prostornog drveta kraj panja (prerezivanje, obrada, cijepanje i slaganje u složajeve). Tako izrađeno drvo, u navedenoj slaboj obrađenosti radilišta, mogu prihvaćati jeftinija i primitivnija sredstva rada u rješavanju faze II. Klasična cjepanica i oblica izaziva velike troškove prilikom manipulacije na pomoćnom stovarištu (izlučivanje, slaganje i utovar). Način rješavanja u fazi II nameće traženje odgovarajuće promjene u manipulaciji na pomoćnom stovarištu. Posegnuto je za vezanjem većeg broja komada prostornog drveta u svežnjeve od 0,5, 0,75 i 1,0 prm. Izučavanje ovih osnovnih problema pokazuje, da ćemo u navedenoj etapi morati pristupiti promjeni tehnologije kod same sječe izradom dvoi višemetrica te u daljnjim fazama pratiti to drvo prikladnim rješenjima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. ZAMJENA TOVARNOG KONJA (SAMARICE) A. Iznošenje poljoprivrednim traktorima Odabrali smo za osnovni stroj traktor domaće proizvodnje IMT-558. Osim ovoga može biti i svaki drugi stroj sličnih radnih svojstava. Izbor traktora odredio je količinu iznošenja od 1,00 prm. Riješili smo osnovni problem stezanja tereta i nerasipanja u vožnji. Izradili smo dva tipa uređaja: jedan tip za traktor koji nije opremljen sa vitlom, te drugi za traktor koji je opremljen dvobubanjskim vitlom. Traktor IMT-558 sa pristupnom nosivom daskom SI. 2 — Traktor IMT-558 sa pristupnom nosivom daskom izrađenoj u radionici gospodarstva nosi teret od 1,00 prm (Foto Lacković) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Iznosi one složajeve do kojih traktor može neposredno pristupiti. Teret se povezuje lancem zatezačem, a diže hidraulikom traktoru. Nosi ga na prikladno izrađenoj dasci. (SI. 2) Izrađena je blokada hidraulike, kako se u vožnji ista ne bi oštećivala. Hidraulika služi samo za dizanje i spuštanje tereta. Ovim načinom može se nositi i manja količina od 1,00 prm, ali je tada učinak neprihvatljiv. Traktor IMT-558 sa nosivom daskom i »Igland« dvobubanjskim vitlom. S ovim uređajem traktor može izvlačiti prostorno drvo iz jaraka i nepristupačnih mjesta, i dalje ga nosi do stovarišta. (SI. 3) SI. 3 — Traktor IMT-558 sa nosivom daskom izrađenoj u radionici gospodarstva i dvobubanjskim »Igland« vitlom (Foto Lacković) — Prednosti upotrebe nosivih dasaka Jednostavne i jeftine su izrade, lako se poslužuju, ne iziskuju fizički napor radnika na kopčanju i povezivanju tereta. Najmanje se oštećuje pomladak i zemljište, jer se teret nosi, a ne vozi ili vuče. Traktor s ovim priključcima zavlači se u guste sastojine gotovo gdje i tovarni konj. Ovaj način rada ne zahtijeva neke naročite pripreme. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— Nedostaci upotrebe nosivih dasaka Potrebno je slaganje složajeva na podloške, a što radnici ne vole. Primjena je ograničena obzirom da se za mali teret ne isplati upotrebljavati preko 500 m daljine. Za podizanje tereta potrebna je ispravna hidraulika, što nije uvijek slučaj u praksi. — Učinak traktora sa nosivom daskom Snimanjem je utvrđen dnevni učinak iznašanja po traktoru od 15 do 55 prm na relaciji od 100 — 500 m. Veliki raspon učinka zavisan je ne samo od relacije, već naročito od udjela veličine složajeva, kao i od svih drugih činilaca radno-organizacijske naravi. B) Izvoženje poljoprivrednim traktori ma i kiper poluprikolicama Iznošenje ima ograničenu primjenu i zbog toga smo pristupili izradi vlastite šumske poluprikolice za izvoženje prostornog đrveta. U želji upotrebe i primjene domaćeg poljoprivrednog traktora u svim pa i najnepovoljnijim vremenskim i terenskim uvjetima, ograničili smo nosivost prikolice na 3,0 prm. Ova se prikolica može kopčati za sve traktore od 35 KS na više. Poluprikolica Pp-3 KV (SI. 4) Nosivost 3,0 prm. Utovarni pod prikolice je na 60 cm, a završetak složaja na 170 cm visine od tla. Kipa pomoću traktorskog vitla i to samo unazad. Ima 2 šasije. Težina 600 kg. Vrlo je stabilna u bočnoj vožnji. SI. 4 — Poluprikolica Pp-3 KV izrađena u radionici gospodarstva prikazana na Simpoziju u Bjelovaru 1974. godine (Foto Čuković) Poluprikolica Pp-3 K (SI. 5) Nosivost 3,0 prm. Pod je na 50 cm, a završetak složaja na 160 cm visine od tla. Kipa samo unazad pomoću hidrauličnog cilindra. Ima samo 1 šasiju. Težina 470 kg. Vrlo je stabilna u bočnoj vožnji. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Obadvije prikolice imaju stražnje ručice, koje vozač otvara sa svoga sjedišta. SI. 5 — Poluprikolica Pp-3 K izrađena u radionici gospodarstva (Foto Čuković) — Prednosti poluprikolica Obzirom na malu utovarnu visinu u prednosti su pred sličnim prikolicama namijenjenim za prijevoz. Lagane su, pokretljive i ostvaruju zadovoljavajuće učinke do 2000 m udaljenosti. Kiper uređaji isključuju radnike na istovaru, a kipanjem unazad izbjegavamo rasturanje drveta po stovarištu. Nije potrebno u šumi slaganje drveta u složajeve, već je dovoljno drvo nabacati u hrpe. — Nedostaci poluprikolica Neophodan je ručni utovar, jer ništa nije ugrađeno za mehaniziranje toga posla. Potrebno je pripremiti barem primitivne putne vlake pošto je ova kompozicija duža nego traktor sa nosivom daskom. Iziskuje odgovarajući odnos broja tovaraša i poluprikolica. U slučaju nesklada učinak može obarati uspješnost primjene. — Učinak traktora sa poluprikolicama S ovim sredstvima rada postižu se učinci od 24 — 60 prm na relaciji 300 — 2000 m uz odgovarajuću organizaciju radilišta. Odnos troškova pojedinih sredstava rada u iznošenju — izvozenju prostornog drveta Zanimljivo je usporeditifazi II. indeks troškova pojedinih sredstava rada u nosivost trošak tovarni konj (samarica) noseća daska (jaram) poluprikol. — bez kiper uređajapoluprikol. — s kiper uređajem 0,3 prm 1,0 prm 2,5 prm 3,0 prm 100% 87% 85% 62% Podaci su dobiveni snimanjem prilikom rada ovih sredstava na području gospodarstva. Temelj su kalkulacije važeće za 1975. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 12 <-- 12 --> PDF |
II. IZVOŽENJE I UTOVAR POVEZANOG (PAKETIRANOG) PROSTORNOG DRVETA Prostorno drvo manipulirano na klasičan način, bilo uz rad animala bilo uz upotrebu poljoprivrednih traktora s odgovarajućim priključcima, izloženo je premetanju pojedinih komada pet i više puta. Osim skupoće, takova manipulacija iziskuje velike napore radnika na ručnom utovaru pojedinih komada, naročito teških prostornih sortimenata (npr. tehnička oblica). Posegnuli smo za povezivanjem pojedinih komada u svežnjeve (pakete) veličine 0,50, 0,75, 1,00 prm. Cilj je slijedeći: — osloboditi se mnogobrojnih manipulacija u pojedinim komadima drveta, — lišiti radnika teških fizičkih poslova utovara, — omogućiti efikasnu upotrebu dizalica na utovaru prostornog drveta, — povećati obrtaj kamiona u prijevozu, — smanjiti udjel sve skupljeg rada u proizvodnom postupku. Paketiranje smo prihvatili kao međurješenje između klasičnog i modernijeg načina rada, o čemu će biti govora u glavi III. A. Mjesto i način paketiranja prostornog drveta Prostorno drvo možemo paketirati kraj panja ili na pomoćnom stovarištu. 1. Paketiranje kraj panja To možemo uraditi na dva načina: — odmah prilikom sječe i izrade, — prilikom sječe i izrade nabaca se drvo u hrpe, a slaganje u okvire ili paketne prikolice i vezanje obavlja se tek kada drvo dođe na red 7,a izvoženje. SI. 6 — Poluprikolica za paketiranje kraj panja za 2 svežnja od po 1,0 prm. Izrađena u radionici gospodarstva. Prikaz rada za stručnjake gospodarstva u sastojini tuturina g. j . Pakračka gora lipnja 1975. god. (Foto Čuković) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Postoje određeni okviri u koje radnici, umjesto među kolce, slažu i povezuju drvo u složaj veličine koji je određen (0,50, 0,75 ili 1,00 prm). Nakon povezivanja izbacuju složaj dz okvira i nastavljaju sa paketiranjem, zavisno od napredovanja sječe i izrade. Složajevi se odvoze što je moguće prije (unutar 2—3 tjedna) radi sušenja drva i popuštanja čvrstoće veza. U drugom slučaju radnici vrše paketiranje u okvire neposredno prije izvoženja drveta. SI. 7 — Ručni istovar prikolice bez kiper uređaja u okvir za paketiranje na pom. stovarištu. Vidi se svežanj od 1,0 prm povezan jednim vezivom od golog čeličnog užeta. Prikaz rada za stručnjake gospodarstva (Foto Čuko vid) Rad sa prikolicama primijenjen je u slučaju kada ne posjedujemo ekipaže u fazi II i prisiljeni smo drvo utovariti u prikolice i paketirati u uređaju koji je na njima ugrađen. Prikolice vrše odvoz povezanog drveta na pomoćno stovarište, gdje vrše istovar svežnjeva uređajem za kipanje. Prikolica je izrađena tako da je veličina svežnja u pravilu 1,0 prm. (SI. 6). 2. Paketiranje na pomoćnom stovarištu Ovdje upotrebljavamo okvire koji su često s ugrađenim kotačima radi kretanja po stovarištu. Okviri su tako izrađeni da lako izbacuju svežnjeve. (SI. 7). Ovakav rad se primjenjuje kada drvo dolazi na stovarište samaricom ili prikolicom u rasutom stanju, a želimo postići mehanizirani utovar. 3. Troškovi paketiranja a) U šum i — prilikom utovara u prikolicu za paketiranje — Rad Snimljen je utvrđen utrošak vremena od 4 min/prm za vezanje tereta HV trakom. Na paketiranju radi vozač i radnik tovaraš. Vrijeme utovara nije uzeto u obzir, jer ono pripada u CK traktora i u slučaju kada se ne paketira. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— Materijal HV traka 19 X 0,6 mm Svežanj veličine 1,00 prm: 7,40 m/prm = 0,672 kg/prm Svežanj veličine 0,75 prm: 6,50 m/0,75 prm = 8,50 m/prm = 0,774 kg/prm Obzirom na česte promjene cijene rada i materijala, ovdje je prikazan utrošak samo u naturalnim pokazateljima. b) Na pomoćnom stovarištu — prilikom utovara i paketiranja u okvire ili kolica — Rad Snimanjem je utvrđen utrošak vremena na utovaru i vezanju te kipanju tereta iz okvira od 18,1 min/prm. Ovdje je uzeto i vrijeme utovara okvira. No ono se može prebiti sa vremenom slaganja u složajeve na pomoćnom stovarištu. Ovo vrijeme iznosi 13,7 min/prm. Zato je normalno opteretiti paketiranje na pomoćnom stovarištu s 18,1—13,7 = 4,4 min/prm. — Materijal (nepovratno vezivo) iznosi isto koliko i prilikom paketiranja u šumi. 4. Utovar svežnjeva (paketa) u kamione Odloženi svežnjevi dovezeni prikolicama ili vezani (paketirani) na pomoćnom stovarištu tovare se u kamione. (SI. 8). SI. 8 — Utovar svežnjeva u kamione sa prikolicom. Grajfer (hvatač) izrađen po »Tehnoprojektu« Vinkovcii (Foto Ouković) Grajfer (hvatač treba prilagoditi svežnju i onemogućiti prekidanje veziva. Kamion se mora prilagoditi za primanje određenog optimalnog broja svežnjeva. Izbacuju se lege od trupaca i ugrađuju se stranice lagane za preklapanje prilikom utovara, a sigurne u vožnji. Pokazalo se, da kamion FAP 15 BD sa 10 tonskom prikolicom može prihvatiti 35 prm drveta u rasutom stanju, a isto toliko može prihvatiti i paketiranog drveta uz kombinirano slaganje svežnjeva od po 1,0 prm i pri krajevima sanduka svežnjeva od po 0,50 prm. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 15 <-- 15 --> PDF |
No prikazala se je optimalnost svežnja veličine 0,75 prm. Skuplji je obzirom na utrošak veziva, ali je manipulativniji i zahtijeva dizalicu manje snage i težine. (SI. 9). ´vr SI. 9 — Kamion natovaren svežnjevima veličine 0,75 prm. Kamion nema potrebne zaštitne stranice (Foto Čuković) 5. Osnovni podaci o nekim vezivima (Za sva veziva podaci dobiveni od proizvođača). a) HV čelična traka (uvozna) Dimenzija: prekidna čvrstoća m/kp 19 X 0,5 788 kp. 13,0 cea 19 X 0,6 mm 946 kp. 11,0 19 X 0,8 mm 1140 kp. 8,0 19 X 0,9 mm 1197 kp. 7,0 25 X 1,0 mm 1750 kp. 5,0 b) Golo čelično uže (sajla) Promjer: prekidna čvrstoća težina 10 mm cea 5190 kp. 0,38 kp/m c) Čelična žica (bet. željezo) Promjer: prekidna čvrstoća težina 8 mm cea 1500 kp. 0,350 kp/m |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 16 <-- 16 --> PDF |
d) Proračun trake za svežanj (bez nadmjere) Veličina promjer opseg treba trake (2 X) za odr. za 1,0 prm % veličinu 1,10 prm 118,5 cm 3,72 m 7,54 m 6,85 m 96,5 1,05 prm 115,5 cm 3,63 m 7,26 m 6,91 m 97,3 1,00 prm 113,0 cm 3,55 m 7,10 m 7,10 m 100,0 0,75 prm 98,0 cm 3,07 m 6,14 m 8,18 m 115,2 0,50 prm 80,0 cm 2,51 m 5,02 m 10,04 m 141,4 0,25 prm 56,0 cm 1,76 m 3,52 m 14,08 m 198,3 Nadmjer a zbog preklapanja veziva iznosi cea 4%. 6. Nešto o nepovratnom i povratnom vezivu a) Nepovratno vezivo To su u pravilu razne HV trake. Njihova nabava je dosta teška, bilo na domaćem bilo na inozemnom tržištu. Osim toga domaće vezivo je slabe kvalitete, a uvozno je skopčano s nizom teškoća nabave. Ovo vezivo čini znatan iznos u stavci troškova i isplati se u slučaju povezivanja drveta kraj panja i prolaza svih faza do kupca, odnosno njegove proizvodne linije. Tada i kupac ima računa sudjelovati u trošku veziva. Ovo je vezivo osjetljivo u manipulaciji i često se trga. b) Povratno vezivo U pravilu su to vezovi napravljeni od golog čeličnog užeta, a rjeđe od betonskog željeza. Skuplji su radi cijene materijala od kojega su izrađeni i potrebe izrade posebne »brave« za zatvaranje veza oko svežnja. Obzirom na cijenu izrade potrebno je vraćanje nakon završenog ciklusa, a to iziskuje od vozača brigu i materijalno zaduženje. U uvjetima pažljive manipulacije ova veziva su dugotrajna i troškovno terećenje po svežnju je vrlo maleno. III. MJESTO I NAČIN IZRADE PROSTORNOG DRVETA U BUDUĆOJ ETAPI Prostorno drvo može se izrađivati drugačije nego što je naprijed izloženo. Klasičan način izrade u naprednim zemljama svijeta je odbačen Mi se nismo ovim problemima bavili iz naprijed navedenih razloga. No nužna je potreba brzog svladavanja ovoga prvoga stupnja mehaniziranja manipulacije prostornim drvetom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ta potreba proizlazi iz strukture vremena izrade prostornog drveta, gdje se vidi u što radnik troši energiju, a poduzeće sredstva. Struktura vremena sječe i izrade po 1 prm 1. Krojenje i razmjer a van je 7,3% 2. Prerezivanje 18,2% 3. Cijepanje i obrada 47,4% 4. Prebacivanje, prijenos, slag 27,1 % UKUPNO: 100,0% (Podaci izračunati na osnovu naših normi sječe i izrade i snimačkih listova). Vidljivo je, da st. 3. i 4. iznose 74,5% od ukupnog vremena izrade 1 prm. To su ujedno poslovi koji najviše iscrpljuju radnika sjekača. Izbjeći cijepanje, te slaganje i suvišno prebacivanje, naš je naredni zadatak. Treba uzeti u obzir da je u gospodarstvu norma sječe i izrade oblovine 6,3 m3, a za prostorno drvo svega 2,5 m3. Pošto se kod prostornog drveta vidi gdje je najveći utrošak radnog vremena, lako je postaviti zadatak gdje treba tražiti izlaz u povećanju produktivnosti rada. IV. ZAKLJUČAK 1. Tovarni konji (samarica) na iznošenju prostornog drveta mogu se zamijeniti poljoprivrednim traktorima opremljenim raznovrsnim priključcima. Ovi traktori rade i na izvlačenju oblovine te im ´rad na prostornom drvetu omogućuje zaposlenje tokom cijele godine. Učinci nisu visoki i mogu zadovoljiti sitnog šumoposjednika. Sječni etat gospodarstva iznosi 422.606 m3 neto drvne mase, a obavlja se u 298 odjela sa prosječno 1.418 m3 po odjelu. Niz malenih sječina daje iskorišćivanjoi drvne mase značajku sitnog šumoposjednika. U malenim i razbacanim sjeoinama zamjena vučnoj sprezi i tovarnim konjima dugo vremena biti će jeftini, maleni i niskoučinski agregati. 2. Prostorno drvo (izrađeno na klasičan način može se vezati u svežnjeve (pakete) radi izbjegavanja prevelikog broja ručnog prebacivanja pojedinih komada, uvođenja mehaniziranog utovara, te oslobađanja radnika teških fizičkih poslova. Treba ga primijeniti kao »međur jesen je« između klasične i suvremene manipulacije prostornim drvetom. 3. Stvaranjem kadrova, povoljne klime, potrebnih radno-organizacijskih uvjeta i postupnim mijenjanjem sječe i obnove naših šuma treba prelaziti na suvremenija rješenja. Nužnost je izvršiti koncentraciju sječina, obaviti temeljne pripreme radilišta, koja će moći prihvatiti visokoučinske strojeve. Uz sadašnje uvjete takovi strojevi ne mogu dati zadovoljavajuće učinke niti količinski niti novčano na velikom broju sječina. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Cijepanje, slaganje i ručno mnogostruko prebacivanje prostornog drveta može se izbjeći izradom u dvo i višemetarskim dužinama. Rad s ovako izrađenim drvetom nužno nameće nabavu strojeva za fazu II opremljenih vučno-voznim i utovarnim uređajima (razne ekipaže). Za fazu utovara i prijevoza do kupca treba se opremiti vozilima pogodnim za prihvaćanje prostornog drveta izrađenog u oblom stanju. 4. Treba biti >na čistu da će na području gospodarstva biti opravdanja i mjesta za sva rješenja. Tovarni konji, poljoprivredni traktori, vozne traktorske ekipaže u fazi II, a kamionske i traktorske u fazi III imati će svoje područje rada. Sve će zavisiti od kompleksnosti priprema i ekonomskih pokazatelja i šabloniziranje neće biti prihvatljivo. 5. Svako rješenje koje svladava zaostalu tehnologiju sigurno vodi povećanju proizvodnosti rada i boljim poslovnim rezultatima šumkog gospodarstva. NOVA PRETPLATNA CIJENA NA ŠUMARSKI LIST U 1976. GODINI! Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, kao izdavač našeg najstarijeg stručnog časopisa, prisiljen je da realno povisi pretplatu na Šumarski list u 1976. godini i to: 1. Pojedinci 100 din. 2. Umirovljenici, studenti i đaci 30 din. 3. Ustanove i organizacije 400 din. 4. Inozemstvo 16 dolara USA Razlozi i detaljno obrazloženje ovoga povišenja pretplate vidljivo je i dokumentirano u Zapisniku 16. sjednice U. O. Saveza od 11. 9. 1975. g. (zapisnik je objavljen u S. L. br. 7—10/75). Iz detaljnog finac. obrazloženja u spomenutom zapisniku vidi se znatan porast troškova papira i tiskarskih usluga, kao i malena — za stručni list ovakovog ugleda i dugogodišnjeg izlaženja — tiraža. Dovoljno je ovdje iznijeti podatak da jedan (1) primjerak kompletnog godišta Š. L. s 550—600 stranica sadržaja stoji izdavača 321.— din. Međutim istodobno pojedinacjpretplatnik svojom godišnjom pretplatom od 100.— din. pokriva tek 30°/o ovih izdataka, dok je bespredmetno ovdje uspoređivati spomenute izdatke i pretplatu umirovljenika, studenata šumarskih škola i fakulteta, đaka i si., čija pretplata iznosi 30.— din. godišnje.´ Uvjereni smo da će pretplatnici našeg najstarijeg stručnog časopisa uvažiti dato obrazloženje i pružiti nam daljnju podršku. Uredništvo Šumarskog lista će svojim daljnjim zalaganjem, i uz redovitije izlaženje, nastojati svim silama da dade časopisu što prikladniju, korisniju i atraktivniju fizionomiju, kao i sadržaj lista usmjeriti što više potrebama prakse i terena! I na kraju, molimo pretplatnike da pravovremeno uplate pretplatu na Š. L. za 1976. g., kao i zaostala — iz ranijih godina — dugovanja. Naš bankovni račun: 30102-678-6249 SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 420 |