DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 72 <-- 72 --> PDF |
POJAVA I SUZBIJANJE GLAVNIH ŠTETNIH INSEKATA U ŠUMAMA ISTOČNE SLAVONIJE* Crnković Drago, dipl. inž. UVOD Poslije drugog svjetskog rata, a naročito posljednjih petnaest godina, zaštita šuma dobiva sve veće značenje. Razlog tome su učestale masovne pojave nekih vrlo opasnih štetnih insekata u našim najvrijednijim nizinskim hrastovim šumama. Od ovih opasnih štetnih insekata na prvo mjesto dolazi gubar, zatim mrazovci, te hrastov savijač i jasenova pipa. Gubar i mrazovci ugrozili su opstanak brojnih kultura i plantaža brzorastućih topola za čije podizanje su u posljednjih petnaest godina uložena velika novčana sredstva. Zadatak zaštite hrastovih šuma nije samo u spašavanju prirasta, nego još više u sprečavanju daljnjih pojava sušenja stabala hrasta u nizinskim šumama. Poznato je, da je odumiranjem brijesta ozbiljno ugrožen hrast, naša najvrijednija vrsta drveta, poznata u svijetu radi svojih posebnih osobina pod imenom »slavonski hrast«. Još 1909. godine započeo je proces sušenja hrasta. Samo u prvih 15 godina posušilo se je u posavskim šumama 1,700.000 m3 drvne mase hrasta. Ovaj proces masovnog sušenja hrasta u nizinskim šumama traje sa manjim ili većim prekidima do danas. Sušenja na našem području nastala su poslije kalamitetnih pojava gubara i drugih štetnih insekata. Ove pojave bilo je i poslije treće poslijeratne gradacije gubara (1963—1966), a čak i u ovoj zadnjoj gradaciji (1971 — danas) Najbolji su za to primjeri: Zapadna Kusara (Županja), Ivovača (D. Miholjac), Jabuka (Osijek), Zokovica (Đakovo) i Vrapčana (Vinkovci). Osim problema sušenja hrasta na cjelokupnom području nizinskih sastojina hrasta lužnjaka, postoji problem dugogodišnjeg izostanka uroda žira. Ovaj problem je ugrozio obnovu hrastika prirodnom naplodnjom u toj mjeri, da na pojedinim mjestima dolazi u pitanje i sječa zrele drvne mase. Izostanak uroda žira u velikoj mjeri pripisuje se učestaloj pojavi navedenih štetnih insekata u našim hrasticima. Problem sušenja hrasta još uvijek nije do kraja proučen. U novije vrijeme na rješavanju toga problema radi veliki broj znanstvenih radnika. Posebno se želi proučiti uloga gljivice Ceratostomella merolinensis kod sušenja hrasta. Ovo je važno radi toga što je upravo brijest, zahvaljujući * Referat podnesen na stručnom savjetovanju »Dani slavonske šume« 13. VI. 1975. u Našicama. Primljeno 25. X. 1975. 474 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 73 <-- 73 --> PDF |
gljivici iz roda Ceratostomella i to Ceratostomella ulmi, uzročniku »holandske bolesti brijesti«, praktično nestao u kratkom vremenu iz naših nizinskih šuma. Kod brijesta presudnu ulogu za brzo širenje hol. bolesti odigrao je brijestov potkornjak. To su bili upravo razlozi da se je poslije drugog svjetskog rata u našoj zemlji započelo s organiziranim radom na suzbijanju gubara i drugih štetnih insekata. Suzbijanje na većim površinama omogućila je primjena aviona. Prve pokuse aviokemijskog suzbijanja gubara proveo je 1947. g. prof. Kovačević na površini 245 ha u šumi Muško ostrovo (St. Mikanovci), a iduće godine na površini 2526 ha u šumama Zap. Kusara, Rastovica (Županja) i Grabarje (Cerna). Međutim, prvom operativnom akcijom aviozamagljivanja u 1949. g. obuhvaćeno je 244.200 ha hrastovih šuma na području Vinkovaca i Županje. Aviokemijski radovi suzbijanja štetnih gusjenica vršeni su u sve četiri poslijeratne gradacije gubara. Za prvu gradaciju gubara (1946 — 1949) je već rečeno. U drugoj, koja je trajala od 1953 — 1956, suzbijanje je izvršeno na području Šumskog gospodarstva »Krndija« Našice, na površini 2.898 ha. U trećoj gradaciji gubara (1963—1966) suzbijanje je izvršeno na ukupnoj površini 116.850 ha. U tom periodu najviše je suzbijano na području šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci 56.000 ha, zatim ŠG »Krndija« Našice 19.400 ha, ŠG Osijek 20.950 ha, ŠG SI. Brod 11.700 i ŠG »Papuk« 8.800 ha. Mišljenja smo da ova veličina provedenih akcija u dogledno vrijeme neće biti premašena. Sve ove akcije izvršene su avionima različitih tipova (Stearman, Utva, An-2 i dr.). U radu je korišten 10 — 16% DDT preparat Pantakan po metodi toplog zamagljivanja uz dozu 2—3 litre čistog preparata po 1 hektaru. U novije vrijeme interes za zaštitu šuma je porastao i radi toga što se je došlo do saznanja da su idealne koristi od šume tri puta veće od direktnih (drvo i drugi proizvodi). Ova činjenica nameće potrebu da za zaštitu šuma mora u buduće voditi brigu, osim šumsko privrednih organizacija, i šira društvena zajednica. Iako su provedene tako velike uspješne akcije suzbijanja štetnih insekata u šumama, u novije vrijeme intenzivno se radi na uvođenju bioloških mjera zaštite. Ovo je radi zaštite čovjeka i njegove okoline, a osobito radi održavanja biološke ravnoteže u prirodi. Upravo radi štetnosti kemijskih sredstava na bazi DDT za zdravlje ljudi i korisnih organizama, u 1972. g. zabranjena je njegova upotreba u poljoprivredi, veterini i šumarstvu. Međutim, na traženje šumsko privrednih organizacija putem Poslovnom udruženja šumsko privrednih organizacija, Savezni sekretarijat za poljoprivredu privremeno je dozvolio daljnju primjenu DDT preparata u šumarstvu kod jačih napada gusjenica, gubara, hrastovog savijača i drugih štetnih insekata. Kod toga je uvjetovano da na površinama za tretiranje nema poljoprivrednih usjeva i da se trava sa tretiranih površina ne koristi za ishranu stoke. Upravo radi navedenoga ograničeno je kemijsko suzbijanje štetnih insekata na određene površine. To su najvrijednije hrastove sastojine, sjemenske sastojine, sastojine u kojima se vrši prirodna obnova oplodnom sječom, plantaže brzorastućih vrsta drveća i šume posebne namjene (zaštitne šume, prirodni spomenici, rezervati i dr.) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 74 <-- 74 --> PDF |
KRATAK OSVRT NA POSLJEDNJU GRADACIJU GUBARA Posljednja četvrta poslijeratna gradacija gubara započela je 1970. godine i sada je upravo na završetku. Osobitost ove gradacije je njena dugotrajnost bez izrazite kulminacije. U ovoj gradaciji česti su bili slučajevi da je u pojedinim dijelovima istoga šumskog predjela bila istovremena progradacija, kulminacija i retrogradacija. U ovoj gradaciji gubara slično kao i u prethodnoj, bili su u prenamnoženju i mrazovci. Glavni štetnici spačvanskih šuma su upravo mrazovci. Tako je još u 1964. godini u spačvanskim šumama provedena velika akcija suzbijanja mrazovaca na preko 40.000 ha. Uzrok ovakove velike pojave mrazovaca je pomanjkanje poplavnih i podzemnih voda koje su u velikoj mjeri reducirale kukuljice mrazovaca u tlu. Osim ovih štetnih insekata bilo je na ranom hrastu lužnjaku pojave hrastovog savijača. Dok se je 1971—72. g. savijač pojavljivao na manjim površinama (Rešetina, Asadj. Jasenje i Zapadna Kusara) u 1974. g. zahvatio je suvisli kompleks površine 2531 ha vrijednih starih sastojina u gosp. jedinici Slatinske nizinske šume. Na 1300 ha ovaj štetnik izazvao je defolijaciju hrasta. U svim nizinskim šumama bilo je na jasenu veće pojave jasenove pipe. U cijelom spačvanskom bazenu još 1963. g. bili su svi jaseni totalno obršteni od pipe. U ovoj gradaciji gubara velika pojava pipe bila je u periodu 1970 — 1972. godine (spačvanske šume, Rušćik, Đurđevica, Stari Brezovac, Jasenovača i dr.). U posljednjoj gradaciji gubar se je pojavio najprije u podunavskim mekim šumama, zatim u posavskim tvrdim šumama (merolinsko područje), a kasnije u gotovo svim manjim šumskim predjelima istočnog i sjeveroistočnog područja našega poduzeća. Gubara jedino nije bilo u spačvanskom bazenu. Interesantno je, da u ovoj gradaciji zaraza gubara nije prešla zapadno od zone Valpovo — Koska — Đakovo — Strizivojna. PRAĆENJE KRETANJA BROJNOSTI ŠTETNIH INSEKATA Praćenje kretanja brojnosti glavnih ekonomskih i karantenskih štetnih insekata u šumama vrši se u okviru dijagnostičko prognozne službe ŠPP »Slavonska šuma«. Međutim, moramo reći da za neke važne insekte (hr. savijač, jasenova pipa i dr.) još nemamo praktične metode praćenja zaraze. Nadamo se da će se ovaj problem uskoro riješiti u okviru nove dijagnostičko prognozne službe, koja treba obuhvatiti cijelu teritoriju Jugoslavije. a) Gubar (Lymantria dispar): Brojnost gubara utvrđuje se po jedinstvenoj metodi dijagonalnih pravaca. Kod te metode vrši se jesenski pregled stabala i utvrđuje postotak zaraženih stabala i prosječni broj legala po stablu. Na našem području brojnost gubara se utvrđuje godišnje na 100.000 — 130.000 ha što čini 60% ukupne šumske površine ŠPP »Slavonska šuma«. Zaraza se ne utvrđuje u većem dijelu brdskog područja i u nizinskom području u onim šumama gdje je prethodne godine vršeno aviotretiranje. Radi toga da bi mogli dobiti uvid u kretanje zaraze gubara iznosimo tabelu zaraze gubara u posljednjoj gradaciji. Prije toga moramo napomenuti |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 75 <-- 75 --> PDF |
da se smatra da je kritična zaraza onda kad je intenzitet zaraze preko 50% zaraženih stabala. Kod toga je važno napomenuti da je još važniji prosječni broj legala po svakom stablu. No, međutim, ovaj podatak nam nije ovdje moguće prikazati. Možemo reći da je grubo rečeno kritični broj onda kada imamo 4 — 6 legala gubara prosječno po stablu. Tabela zaraze gubara na području SPP »Slavonska šuma« Vinkovci: Površina Intenzitet zaraze Ukupno Godina zaraženo i postotak do 1% 1,1-5% 5,1—20% 20,1—50% 50,1< ha 1969/70 ha 14.721 17,441 3,687 1,067 441 37,357 % 39% 47% 10% 3´% 1%> 100«/o 1970/71 ha 18.334 18.479 11.782 4.269 2.277 55.141 710 ´ Zi °/o 33%, 34% ,11 8% 4% 100% 1971/72 ha 14.155 38.644 21.103 8.569 5.654 88.125 °/o 16%, 44% 24% 10% 6% 100% 1972/73 ha 20.401 34.130 13.368 5.522 6.693 80.114 °/o 250/0 43% 17% 7% 8% 100% 1973/74 ha 7.968 38.165 15.632 12.215 19.738 93.718 % 8»/o 41"/o 17% 13% 21% lOOO/o 1974/75 ha 14.353 28,751 14.210 6.703 6.387 70.404 »/o 20% 41% 20% 10% 9<>/o 100% Kod uvida u ovu tabelu potrebno je uzeti u obzir i provedene avioakcije suzbijanja gubara u pojedinim godinama i to: 1971. R-8.590 ha 1972. P-3.658 ha 1973. L 2.408 ha 1974. .L 16.611 ha 1975. g-2.704 ha Ukupno: 33.971 ha U 1972. god. na daljnjih 7.959 ha izvršeno je aviotretiranje šuma u kojima je uz mrazovce bilo znatno gubara. Gornji podaci o suzbijanju odnose se na: Šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice Osijek Slavonski Brod »Hrast« Vinkovci 1.441 ha 6.001 ha 6.801 ha 19.728 ha Ukupno: 33.971 ha |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Radi toga što je aikcija rađena parcijalno i kod manje zaraze gubara, došlo je do ponovnog proširenja gubara iz zaraženih u nezaražene šume, tako da smo akciju na nekim površinama morali ponoviti nakon 2 — 3. godine. To je bio slučaj na ukupno 11.517 ha, i to na području Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci 8.150 ha, SI. Brod 2.465 ha i Osijek 902 ha. b) Mrazovci: Na području SPP »Slavonska šuma« pojavljuje se više vrsta mrazovaca. Najčešći je mali mrazovac (Operophtera brumata) i veliki mrazovci (Hiberniadefoliaria i H. aurantiariaj. Brojnost mrazovaca prvi puta je utvrđivana 1963. g. na području Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci. Kontrola je vršena iskopavanjem tla tokom ljeta i utvrđivanjem broja kukuljica na 1 ma površine. Na ovaj način utvrđivana je zaraza nekoliko godina, a 1971. g. prešlo se je na hvatanje beskrilnih ženki leptira pomoću ljepljivih pojaseva. Ova metoda je 1972. g. proširena na cijelo područje našega poduzeća. Rad se vrši svake godine na taj način da se u pojedinim šumama uzimaju grupe od deset stabala hrasta. Na tim stablima kontrola brojnosti vrši se od ´konca listopada do sredine prosinca. U prošloj godini bilo je na području našega poduzeća 55 osmatračkih mjesta za praćenje zaraze mrazovaca. Iznosimo podatke o jesenskim ulovima leptira mrazovaca za neke jače zaražene šume: 1971. g-— Zapadna Kusara Topolovac Istočna Kusara 754 259 244 kom Brčkovac 228 Ljeskovac Bok 186 137 Debrinja 115 1972. g-— Vrapčana Katunište Deš Somovac Trizlovi Topola 319 237 221 160 130 129 kom ,, ,; ,, ,, » ( 85 cm) (117 cm) (141 cm) (100 cm) ( 85 cm) (111 cm) 1973 g— Bazjaš Svenovo Boljkovo 19 kom 13 6 )f ,, (112 cm) (122 cm) (124 cm) Somovac Bok Tromeđa 4 4 3 ,, ,, >. (107 cm) (133 cm) ( 98 cm) 1974. g-— Katunište Boljkovo Neprečava Bok Tromeđa 212 148 147 135 134 kom ,, >> ,, ,, (135 cm) (124 cm) (127 cm) (136 cm) (112 cm) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Napomena: Prvi podatak je prosječni ulov po stablu. Drugi podatak je prosječni opseg jednog stabla u grupi. Radi interesantnosti možemo reći da je najveći ulov velikih mrazovaca, zavisno o godini, u periodu od 15 — 30. XI, a malog mrazovca u periodu od 25. XI — 10. XII. Iz gornjih podataka je vidljivo da je nakon naglog pada zaraze u 1973. g. ponovno došlo u 1974. g. do povećanja zaraze mrazovaca. Suzbijanje mrazovca vršeno je: 1972. g. 7.191 ha 1973. g. 4.058 ha 1974. g. 2.137 ha 1975. g. 10.545 ha Ukupno: 23,931 ha Kao što je već napomenuto, u 1972. g. na 7.959 ha vršeno je suzbijanje mrazovaca i gubara na istoj površini. Gornji podaci o suzbijanju odnose se na: Šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice 1.893 ha „ Osijek 475 ha „ »Hrast« Vinkovci 21.563 ha Ukupno: 23.931 ha Iz nekih nedovoljno poznatih razloga na površini 2.401 ha akcija se morala ponoviti (ŠG »Krndija« Našice 197 ha, ŠG Osijek 109 ha i ŠG »Hrast« Vinkovci 2095 ha). Međutim, možemo pretpostaviti da je djelomično tome uzrok zakašnjenje provođenja akcije tako da se dio gusjenica uspije zakukuljiti, a moguće je da jedan dio kukuljica iz prethodne godine preleži dijapauzu u tlu. c) Hrastov savijač (Tortrix viridana): Za ovoga štetnika nemamo još utvrđene metode praćenja brojnosti. Zarazu srno do sada utvrđivali okularno, po brojnosti gusjenica i leptira, te po oštećenju lisne površine. O pojavi zaraze ovoga štetnika već je rečeno. Tokom zime 1974/75. izvršeno je obaranje stabala u g. j . Slatinsfke nizinske šume, a zatim je utvrđen broj jajašaca u krošnjama. U tom radu učestvovali su entomolozi Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na temelju utvrđenog broja jajašaca odlučeno je da se provede suzbijanje ovoga štetnika na isti način kao i gubara. Suzbijanje hrastovog savijača izvršeno je: 1972. g. 790 ha 1975. g. 2100 ha Ukupno: 2890 ha |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Pregled suzbijanja po gospodarstvima: Šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice 190 ha »Papuk« P. Slatina 2100 ha „ »Hrast« Vinkovci 600 ha Ukupno: 2890 ha d) Jasenova pipa (Stereonychus fraxini): Metoda za praćenje ovoga štetnika još nije utvrđena. Kod većih zaraza pipa se javlja i na mlađim, posebno na dominantnim, stablima jasena (Budigošće i dr.). Ovoga štetnika nismo posebno suzbijali radi toga što se jasen javlja pojedinačno ili grupimično u hrastovim sastojinama. Prilikom aviotretirnja gubara uspješno su suzbijane i ličinke pipe. SUZBIJANJE ŠTETNIH INSEKATA 1971 — 1975. g. Podatke o suzbijanju pojedinih štetnih insekata smo prethodno iznijeli. Najprije su suzbijani razni štetnici (hr. savijač 20 — 25. IV. i mrazovci 20 — 30. IV), a zatim gubar (25. IV — 10. V). Period suzbijanja zavisi o stanju listanja šume i razvoju štetnih gusjenica. Naročito je nepovoljno kada su u proljetnom periodu visoke temperature koje ubrzavaju razvoj ranih štetnika. Međutim, visoke temperature ne utječu toliko i na listanje šuma, tako da nam nije često moguće pravovremeno izvršiti tretiranje po metodi zamagljivanja. Tada obično dolazi do većeg ili manjeg oštećenja lisne površine (slučaj u 1972. godini). Iznosimo sumarne podatke izvršenih suzbijanja za period 1971 — 1975. godine: Šumsko gospodarstvo »Krndija« Našice 3.524 ha Osijek 7.417 ha »Papuk« P. Slatina 2.100 ha SI. Brod 6.801 ha »Hrast« Vinkovci 48.909 ha Ukupno: 68.751 ha Od toga otpada na štetne insekte: — gubar 33.971 ha — mrazovci 23.931 ha — gubar i mrazovci 7.959 ha — hrastov savijač 2.890 ha Ukupno: 68.751 ha Nešto slabiji rezultati suzbijanja bili su u 1973. godini, kada su bile vrlo visoke "temperature (28° C) za vrijeme provođenja akcije, tako da je DDT imao smanjenju toksičnost. Najbolji rezultati postignuti su 1975. godine. Vjerojatno je u prethodnim akcijama na rezultate imala izvjestan utjecaj |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 79 <-- 79 --> PDF |
i smanjena doza insekticida (2,5 Ikre 10% Pantakana). Osim toga, bilo je propusta kemijske industrije, kada je bilo manjeg punjenja od deklaracije na bačvama (1973. g.) ili kada je došlo do taloženja dijela aktivne materije u bačvama (1974. g.). Direktni troškovi aviozamagljivanja su bi li: 1971. g-— 8.590 ha 213.460 din (25 din/ha) 1972. g-— 19.598 ha 656.050 din (33,50 din/ha) 1973. g-— 6.466 ha 566.420 din (86 din/ha) 1974. g-— 18.748 ha -- 1,354.000 din (69 din/ha) 1975. g-~ 15.349 ha -- 1.571.100 din (102 din/ha) Ukur >no: 68.751 ha 4,361,030 din Potrebno je napomenuti da su za razliku od 1963 — 1966. god. ove troškove u potpunosti snosila pojedina gospodarstva. Povećanje prosječnih troškova po jedinici površine u 1973. g. uslijedilo je radi djelomičnog korišćenja vrlo skupog fosfornog preparata (ŠG »Hrast« Vinkovci 2936 ha). Kao što je već istaknuto, suzbijanje gubara mrazovaca i hr. savijača izvršeno je s istim insekticidom i istom metodom aviozamagljivanja. U 1971. g. rad je vršeno sa 2,75 litre 10% Pantakana po 1 ha. U 1972. g. i 1973. rađeno je sa 2,5 litre 10% Pantakana. Jedino su na 2936 ha na području ŠG »Hrast« Vinkovci 1973. g. suzbijani mrazovci sa Avisolom DM (11% dipterex i 50% mlatinoon). Od 1974. g. povećana je doza od 250 — 275 grama na 450 grama aktivne materije otrova po 1 ha {3 litre 15% Pantakana). SAŽETAK 1. U poslijeratnom periodu bile su četiri gradacije gubara. 2. Zajedno sa gubarom pojavljivali su se mrazovci, hrastov savijač i jasenova pipa. 3. Zadnjih petnaest godina mrazovci su postali jednako štetni kao i gubar. 4. U svim gradacijama gubara vršene su operativne akcije suzbijanja. 5. Najveće akcije su provedene 1963 — 1966. g. na 11.850 ha kada je zahvaćeno osim nizinskog dijelom i brdsko područje. 6. Suzbijanje štetnih gusjenica vršeno je po metodi toplog aviozamagljivanja sa 10—16% DDT preparatom uz dozu od 2 — 3 litre po 1 ha. 7. Kretanje brojnosti gubara i mrazovaca vrši se svalkogodišnje po utvrđenim jedinstvenim metodama. 8. Akcije suzbijanja su uglavnom uspješno izvršene. 9. Na nekim područjima bilo je poslije golobrsta pojave sušenja stabala hrasta. 10. Potrebna je i nadalje suradnja operative i naučnih institucija radi rješavanja problema sušenja stabala kao postljeđice uzajamnog djelovanja štetnih insekata i drugih nepovoljnih činilaca. |