DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 73     <-- 73 -->        PDF

gljivici iz roda Ceratostomella i to Ceratostomella ulmi, uzročniku »holandske
bolesti brijesti«, praktično nestao u kratkom vremenu iz naših nizinskih
šuma. Kod brijesta presudnu ulogu za brzo širenje hol. bolesti odigrao je
brijestov potkornjak.


To su bili upravo razlozi da se je poslije drugog svjetskog rata u našoj
zemlji započelo s organiziranim radom na suzbijanju gubara i drugih štetnih
insekata. Suzbijanje na većim površinama omogućila je primjena aviona.
Prve pokuse aviokemijskog suzbijanja gubara proveo je 1947. g. prof. Kovačević
na površini 245 ha u šumi Muško ostrovo (St. Mikanovci), a iduće
godine na površini 2526 ha u šumama Zap. Kusara, Rastovica (Županja)
i Grabarje (Cerna). Međutim, prvom operativnom akcijom aviozamagljivanja
u 1949. g. obuhvaćeno je 244.200 ha hrastovih šuma na području Vinkovaca
i Županje.


Aviokemijski radovi suzbijanja štetnih gusjenica vršeni su u sve četiri
poslijeratne gradacije gubara. Za prvu gradaciju gubara (1946 — 1949) je
već rečeno. U drugoj, koja je trajala od 1953 — 1956, suzbijanje je izvršeno
na području Šumskog gospodarstva »Krndija« Našice, na površini 2.898 ha.
U trećoj gradaciji gubara (1963—1966) suzbijanje je izvršeno na ukupnoj
površini 116.850 ha. U tom periodu najviše je suzbijano na području šumskog
gospodarstva »Hrast« Vinkovci 56.000 ha, zatim ŠG »Krndija« Našice


19.400 ha, ŠG Osijek 20.950 ha, ŠG SI. Brod 11.700 i ŠG »Papuk« 8.800 ha.
Mišljenja smo da ova veličina provedenih akcija u dogledno vrijeme neće
biti premašena.
Sve ove akcije izvršene su avionima različitih tipova (Stearman, Utva,
An-2 i dr.). U radu je korišten 10 — 16% DDT preparat Pantakan po metodi
toplog zamagljivanja uz dozu 2—3 litre čistog preparata po 1 hektaru.


U novije vrijeme interes za zaštitu šuma je porastao i radi toga što se
je došlo do saznanja da su idealne koristi od šume tri puta veće od direktnih
(drvo i drugi proizvodi). Ova činjenica nameće potrebu da za zaštitu šuma
mora u buduće voditi brigu, osim šumsko privrednih organizacija, i šira
društvena zajednica.


Iako su provedene tako velike uspješne akcije suzbijanja štetnih insekata
u šumama, u novije vrijeme intenzivno se radi na uvođenju bioloških
mjera zaštite. Ovo je radi zaštite čovjeka i njegove okoline, a osobito radi
održavanja biološke ravnoteže u prirodi. Upravo radi štetnosti kemijskih
sredstava na bazi DDT za zdravlje ljudi i korisnih organizama, u 1972. g.
zabranjena je njegova upotreba u poljoprivredi, veterini i šumarstvu. Međutim,
na traženje šumsko privrednih organizacija putem Poslovnom udruženja
šumsko privrednih organizacija, Savezni sekretarijat za poljoprivredu
privremeno je dozvolio daljnju primjenu DDT preparata u šumarstvu kod
jačih napada gusjenica, gubara, hrastovog savijača i drugih štetnih insekata.
Kod toga je uvjetovano da na površinama za tretiranje nema poljoprivrednih
usjeva i da se trava sa tretiranih površina ne koristi za ishranu
stoke.


Upravo radi navedenoga ograničeno je kemijsko suzbijanje štetnih insekata
na određene površine. To su najvrijednije hrastove sastojine, sjemenske
sastojine, sastojine u kojima se vrši prirodna obnova oplodnom sječom,
plantaže brzorastućih vrsta drveća i šume posebne namjene (zaštitne šume,
prirodni spomenici, rezervati i dr.)