DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ljivo da će razlike u mišljenjima uvijek biti prisutne, a kompromisi između
prodavalaca i kupaca neizbježni. Ali se ne može prihvatiti niti smije tolerirati
da šumarski inženjer ili tehničar, koji radi u eksploataciji šuma, ili koji radi
u primarnoj preradi, ili koji trguje trupcima, ne zna što je to furnirski trupac,
što je to pilanski trupac. A mi smo danas, upravo zato što nemamo
obavezan JUS šumskih proizvoda i što ga «nismo primjenjivali, jer nismo
imali razumijevanja i snage da se o tome dogovorimo, dovedeni u situaciju
da to stvarno ne znamo. Stoga si s pravom možemo postaviti pitanja: Čemu
onda fakultet, čemu nauka o eksploataciji šuma, čemu stručni priručnici,
zašto smo učili i slušali predavanja Ugrenovića, Horvata, Benića?


Nadalje, na JUS se gleda najčešće suviše formalistički, jednostrano i
usko. Zato treba posebno naglasiti, da JUS nije samo opis, puko nabrajanjegrešaka, tolerancija i dimenzija, nego na prošlom iskustvu temeljena stručna
ocjena i dogovor o tome kako treba proizvoditi da bi šumski proizvodiprilikom prerade dali optimalne vrijednosti te kako i što trebamo raditi,
kako se trebamo ponašati da bi sačuvali drvne proizvode od kvarenja i
dopremili ih pravovremeno na preradu i u zdravom stanju.


Pred jedno 5 do 6 godina je ing. Hruška, na sastanku Savjeta za šumarstvo
i drvnu industriju Privredne komore SRH, iznio podatak, da uslijed
nepoduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera i nepravovremenog dovoza
oblovine do pogona za preradu, trpimo u Hrvatskoj štetu od cea 1 mildu st.
din. god. Danas to znači bar 2 milde, i kad bi ih prelili u fondove i akcije za
unapređenje proizvodnje, osjetno bi poboljšali stručni i poslovni nivo kadrova,
kvalitet rada i efikasnost privređivanja.


Nije, dakle, stvar samo u pridržavanju ili nepridržavanju kvalitetnih
kriterija, da li će drvna industrija platiti ili preplatiti tržnu cijenu, da li će
se jedan dio vrijednosti nezasluženo preliti u šumarstvo ili preradu drva.
Ozbiljniji je problem i od presudnijeg značaja ako se, propuštanjem onogšto smo trebali uraditi, izazove kvarenje šumskih proizvoda i odgovarajućipad vrijednosti u preradi, dakle direktna šteta, koja ne predstavlja prelijevanje,
već nepovratni gubitak za čitavu privredu.


S tim u vezi, mi bi morali uočiti i biti svijesni, da smo, bez obzira
na cijenu koju smo za jedan furnirski trupac ostvarili, napravili zlo i štetu,
ako je taj trupac prerađen u daske, jer je dobijena manja vrijednost nego
kad bi bio prerađen u furnir. Mi smo obavezni da šumske proizvode sačuvamo
od kvarenja, da ih pravovremeno otpremimo na pogone za preradu,
da se osjećamo suodgovorni za takve i slične promašaje i moralno obavezni
da ih na svakom mjestu suzbijemo.


Primjer JUS-a i odnos prema njemu pokazuje kako se teorija odvaja
od prakse. Često pretjerujemo i teoretskim raspravama oko donošenja
formalnih zaključaka, a premalo smo zaokupljeni tim što se nakon toga
događa u praktičnom životu. I ovdje, kao i u drugim područjima, stvar se
ne završava tim što smo lijepo sročili zaključke, definirali kvalitetne kriterije,
ili napisali kako bi trebalo raditi. Primjena toga u praksi, i to takva
primjena koja će osigurati odgovarajuću poslovnu i društvenu korist. To
treba da bude temeljna stvar i neka vrsta stručnog samopotvrđivanja. Ako
nema mogućnosti da se ostvari, sve ono što smo lijepo i dobro zamislili,
ostaje u danoj situaciji nekorisno, nepotrebno i struci i društvu, bez pravog
smisla.


485