DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1975 str. 93 <-- 93 --> PDF |
2. U ovom dvadeset godištu podignuto je u Jugoslaviji oko 80 000 ha plantaža i kultura topola i vrba, od čega u SAP Vojvodina 36 000 ha, u SR Hrvatskoj oko 31 000 ha. Kako prosječni godišnji prirast tih kultura u starosti od 15 godina (ili u ophodnji) iznosi oko 20 m3 to im etat iznosi oko 1 500 000 m3 drvne mase (Kalajdžić, str. 3). Međutim, zabilježen je prosječni godišnji prirast i 44 m3/ha, ali, također, prirast manji od 10 m3/ha (Roksandić, str. 34). Razlike u prirastu ne zavise samo o primjeni različite tehnologije uzgoja (od pripreme tla do mjere njege i zaštite), nego i klona te staništa uopće, a od izbora za pojedini klon posebno. Informaciju u razlikama prirasta pojedinih klonova cv euroameričke crne topole te na različitim staništima pružaju podaci koje su saopćili dr Herpka — mr Marković (u »Topoli« br. 103-106, str. 185) i ing Popov (»Topola « br. 107 — 108, str. 35). Podaci Herpka — Marković odnose se na prirast u »uporednom topoliku« Instituta za topolarstvo u Novom Sadu, a Popova na prirast topolika na pokusnoj plohi u Glogonju Šumsko-industrijskog kombinata u Pančevu. U oba slučaja starost nasada bila je, navršenih, 13 godina, a staništa u topoliku Vrbovec s ilovastim tlom (u nižoj tabeli pod »a«) i s pjeskovitim (b) odnosno g profila mikroreljefa staništa, a u Glogonju s aluvijalnim nanosom rijeke Tamiš. Stanje prosječnog godišnjeg prirasta, u m3/ha, bilo je: klona (a) u topli ku Vrbovec (b) Glogo: I — 214 36,10 29,16 32,18 Jacometti 24,37 20,14 24,40 Ostia 24,55 18,50 27,79 I — 154 22,39 17,73 22,27 Robusta 19,44 15,27 18,06 Serotina 17,34 14,04 — Marilandica 13,94 14,17 — Ne samo ovi, nego i drugi, podaci pokazuju da najveći prirast ima klon I — 214 te je jedini on, uz današnje uvjete prodaje (po volumenu i po današnjim cijenama), ekonomičan i rentabilan klon i uz opterećenje vrijednosti ulaganja u uzgoj s 12-postotnom kamatom (Herpka — Knežević str. 17). .´Međutim, »osnova za ulaženje u obimnije investicije, koje bi na kraju proizvodnog ciklusa dale akumulaciju za nastavak ove proizvodnje ... kod prosječnog prirasta od 20 m3... uslovljena je s kamatnom stopom od najviše 4´% na uložena sredstva . . .« (Herpka — Knežević, str. 27). Međutim, iz saopćenja (u ovom broju »Topole«) ing. Bodija i ing. Stankovića proizlazi da prirast nije jedini elemenat po kojemu isključivo treba birati klonove za uzgajanje u proizvodnim plantažama. Naime, klon I — 214 ima najmanju specifičnu težinu drva, a to je nepovoljno svojstvo za proizvodnju celuloze, kako pokazuje dosadašnja proizvodnja celuloze iz naše topolovine u Sremskoj Mitrovici i u Belišću, povoljniji su klonovi Ostia 495 |