DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE AKCIJA POSTAVLJANJA UMJETNIH DUPLJI ZA PTICE ALOJZIJE FRKOVIĆ, dipl. ing. Šumsko gospodarstvo Delnice Velika akcija postavljanja kućica za gnjiježđenje ptica drupljašica u SR Hrvatskoj je u toku. Priđimo izradi i podizanju umjetnih duplji, jer ćemo imati više korisnih ptica i — zdravije šume. Iako smo svijesni činjenice da se protiv štetnog djelovanja prenamnoženih insekata i njihovih razvojnih oblika ne možemo uspješno boriti samo pomoću ptica, bez svake je sumnje da ovi »gospodari neba« imadu i te kako važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Kad je riječ o šumi, o šumskim nasadima i kulturama onda je uloga ptica preventivnog karaktera, što će reći sredstvo za smanjivanje broja štetnih insekata, koje s potrebnom gustoćom naseljenosti neće dopustiti preveliko razmnožavanje štetnika. Primjeri iz literature i prakse o korisnosti ptica u održavanju zdravosti šuma nedvojbeno to potvrđuju. Prema R. R u c n e r u (6) hrastove šume Türingije bile su potpuno obrštene od hrastova savijača (Tortrix viridana), koji se razmnožio zbog premalog broja ptica u šumama. Ostao je pošteđen jedino veći kompleks takve šume u tom kraju, u kojem je bilo postavljeno 2000 umjetnih gnijezda, koja su naselile razne korisne ptice dupljašice. Polazeći od poznate istine da malne sve sitne insektivorne vrste ptica pojedu dnevno toliko hrane koliko iznosi njihova vlastita težina, o korisnosti na primjer velike obitelji sjenica {Parus sp.) možemo običnim računanjem doći do impresivnih rezultata njihove velike i ničim nenadoknadive korisne uloge u šumi. Sjenica velika (Parus major) i sjenica jelova (Parus ater) dostižu težinu od 8 — 12 g, koliko približno iznosi težina oko 2000 jajašca smrekova prelca (Lymantria monaeha) ili moljca jelinih iglica (Argyresthiafundela). Ako ustvrdimo da je isti broj izvaljenih gusjenica moljca dostatan da fiziološki uništi jedno jelovo stablo, to deviza malih gorskokotarskih zaštitara, članova Aktiva za zaštitu ptica »Sjenica« iz Crno g Lug a — »koliko sjenica toliko i zdravih jela« za cijelo nije pretjerana. Dok je zaštita ptica posve.,bezopasan prirodni način borbe protiv štetnika, insekticidi koje nuđa moderna tehnologija postaju sve to više mač s dvije oštrice. Problem pesticida, editiva i drugih preparata koje čovjek upotrebljava ne samo za uništavanje šumskih štetočina, već nadasve za 103 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 106 <-- 106 --> PDF |
kraj Crnog Luga u Gorskom Kotaru Foto: A. Frković očuvanje i veću proizvodnju hrane, u isto su vrijeme i ozbiljan atak na zdravlje svakog pojedinca. Kako u prilog čovjeka uspješno riješiti ovaj paradok suvremenog života pitanje je s kojim se ove jeseni pozabavilo i Savezno vijeća Skupštine SFRJ. Ovih nekoliko uvodnih napomena dostatno je da se pravilno shvati, podrži i u djelo provede velika akcija za postavljanje kućica — umjetnih duplji za gniježđenje ptica u SR Hrvatskoj u godini 1975/76., koju je pokrenuo Republički zavod za zaštitu prirode iz Zagreba.* O potrebi stvarne i djelotvorne zaštite ptica raspravljala je Radna grupa za zaštitu životinja Savjeta za zašitu i unapređenje čovjekove okoline Republičke konferencije SSRNH, gdje je data puna podrška službi zaštite prirode u Hrvatskoj u pokretanju ove korisne akcije. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 107 <-- 107 --> PDF |
U pism u spomenutog Zavoda , koje je upućeno svim šumarskim organizacijama, lovačkim i planinarskim društvima te skupštinama općina zbog uključivanja u akciju postavljanja kućica kaže se između ostalog: »Naglim i raznolikim preinakama u prirodi sve je manje životinjskog svijeta, osobito ptičjeg. Ptice više nemaju mogućnosti da grade svoja gnijezda kao prije. U šumama sve je manje starih stabala i mnogih vrsta drveća i grmlja, koje nije interesatno za šumsko gospodarenje, a koje je mogućavalo gniježđenje brojnim pticama dupljašicama i poludupljašicama. Sve se više upotrebljavaju različita kemijska sredstva za uništavanje poljoprivrednih i šumskih štetočina. Ona uz štetnike, kojima su ponajprije namijenjena, uništavaju i ostalu korisnu faunu, te tako poremećuju prirodna ravnotežu. Insekticid se stalno kumulira u organizmu ljudi, životinja, u tlu, rijekama i potocima. Danas se sve više teži tzv. integralnoj zaštiti bilja, na što obvezuju i međunarodne konvencije. Integralna zaštita bilja podrazumijeva sve raspoložive metode zaštite bilja (uključujući uz kemijsku borbu i biološki način borbe protiv štetnika). Znanstveno je dokazano da je prirodni način borbe protiv štetnika najdjelotvorniji i potpuno neopasan, pri čemu upravo ptice imadu odsudnu ulogu. Djelotvorna zaštita ptica stoga je prijeko potrebna, a kod nas se često iz neznanja radi upravo suprotno: ptice se uništavaju na mnoge načine (zračnim oružjem, lijepkom, lovom i si.). Ukoliko se ptice kao biološki regulator šumskih i poljoprivrednih štetnika budu više zaštićivale, utoliko će manje trebati insekticida, odnosno oni će se upotrebljavati samo kao dopunski regulativna mjestima gdje su zaista potrebni.« Kako se željeni uspjeh u preventivnoj zaštiti naših šuma može očekivati samo uz gustoću od 0,1 — 6 parova ptica dupljašica na 1 ha, sadanje decimirane populacije ptica najuspješnije ćemo povisiti upravo izradom i vješanjem umjetnih gnijezda. Dokazano je naime, da se gustoća, naseljenosti jedne velike množine naših domaćih ptičjih vrsta za 2 — 3 godine može povećati 10 — 50 puta (5). Neka nam primjerom budu Uprava Nacionalnog parka »Risnjak« u Crnom Lugu, Šumarija Crni Lug i Šumarija Prezid, koje već više godina provode opće i praktične mjere za zaštitu ptica. Za osiguranje gniježđenja ptica dupljašica OOUR Šumarije Prezid je godine 1972. postavila uz šumske prometnice, uz rubove šuma i radničke nastambe oko 200 kućica za ptice (1). Apelu Republičkog zavoda za zaštitu prirode za organiziranu biološku zaštitu gospodarenih šuma (4) spremno će se odazvati i druge šumarije delničkog Šumskog dospodarstva. U svojim planovima zaštite šuma za godinu 1976. one su predvidjele izraditi i postaviti svaka po stotinu umjetnih duplji. * Republički zavod za zaštitu prirode (Zagreb, Ilica 44) izdao je »Upute za izradu, postavljanje i održavanje kućica« s nacrtom jednog tipa takvih kućica. |