DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 51     <-- 51 -->        PDF

i umjetnih vodotoka iskoristi i kao sistem za navodnjava n je, a ne samo
odvodnjavanja . Ne misli se time, da treba izazvati poplave. Dovoljno
bi bilo održavati konstantnim nivo vode u cijelom sistemu i to da one
visine, koja bi održavala nivo vode na dohvatu korijenja šumskog drveća.
Za ostvarenje takovoga pothvata bila bi potrebna suradnja svih zainteresiranih
i mjerodavnih stručnjaka, (poljoprivrednici, šumari, hidrolozi), koji
bi zajednički trebali odrediti »kotu«, na kojoj bi se takav nivo održavao.
Na ovo bi se mogao staviti prigovor, da je i savska voda danas zagađenija
nego nekada, i da možda nosi neke sastojke, koji bi mogli na šumu nepovoljno
djelovati (pogoto nakon što se izgradi nuklearna elektrana u Krškom).
Međutim, ako bi se voda zadržavala samo u koritu vodotoka, sloj zemljišta,
kroz koji bi morala proći na svome putu do korijenja šumskog drveća,
predstavljao bi dovoljno efikasan filtar za većinu primjesa. To bi bio možda
jedini način, da se sastojinama spačvanskoga bazena vrati makar jedan mali
dio osnovnih životnih uvjeta, i da time prestane jedan dio procesa sušenja
hrasta lužnjaka.


Koristi bi bile višestruke, jer bi i poljoprivreda u kanalima nalazila
dovoljnu akumulaciju vode za zalijevanje ratarskih kultura za vrijeme velikih
suša. Osim toga, obnovio bi se i riblji fond, koji je jako osiromašen
u posljednje vrijeme upravo zbog male količine u tim vodotocima. To bi
bio uvjet, da se u cijelom području razvije i ribolovni turizam, koji osim
lovnog ovdje jedino i moguć, a ujedno i toliko potreban ljudima iz urbanih
sredina.


Političko-društveni su uvjeti kod nas također sazreli za rješavanje takovih
problema, pa ni ovaj ne bi trebao predstavljati teškoću, pogotovo kada
je u pitanju opstanak za sada još uvijek lijepih, vrijednih i jedinstvenih
lužnjakovih šuma.


LITERATURA


1.
»Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije« JAZU Vinkovci-
Slavonski Brod 1974. god.:
— Dekan i ć J.: »Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije«
— Prpi ć B.: Ekološko-biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije
— Androi ć M.: Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma
— Vajd a Z.: Uzročnici sušenja slavonskih šuma
— Spai ć
I.: Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području jugoistočne
Slavonije
2.
Dekani ć I.: Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina
nizinskih šuma. Jug. polj. šum. centar, Beograd 1967.
3.
Spai ć J.: O sušenju hrastika, Šum. list br. 7—9/1974.
4.
Cviti ć M.: Ponovo sušenje hrasta u Spačvanskom bazenu, Šum. list 11—12/
1973.
5.
M ar kić-Š p ir anec-Em r o v ić: Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u
spačvanskom bazenu, Šum. list br. 4—5/1959.
6.
Pet rači ć A.: Uzgajanje šuma, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1955.
7.
Kie p a c D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod
Znanje, Zagreb 1963.