DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 76     <-- 76 -->        PDF

AKTUALNA PROBLEMATIKA


ORGANIZACIJA ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA
NA DUBROVAČKOM PODRUČJU


M. SIMUNOVIĆ, dipl. ing.
Dubrovnik


ZNAČAJ ZAŠTITE VEGETACIJE OD POŽARA


Specifičnost šumske vegetacije Krša ogleda se u degradiranom karakteru
šuma koje zauzimaju velike površine u odnosu na druge kategorija
zemljišta.


Struktura šuma na dubrovačkom području bez otoka Mljeta je:


u ha


Vrsta Borove Šikare Makija Garig Svega
vlasništva šume
Društvene 1.089 1.134 6.755 855 9.833
Privatne 5.456 13.987 19.131 3.823 42.397
Ukupno 6.545 15.121 25.886 4.678 52.230


Vrijednost degradiranih šuma nije u produkciji drveta kao sirovine za
industrijsko korištenje već u općekorisnim funkcijama koje u stanovitim
slučajevima poprimaju sasvim određeni ekonomski izraz (turizam, elektroprivreda,
vodoprivreda i dr.).


Poseban značaj, danas manje ekonomski ali zato karakterističan za
mediteranski pejzaž, imaju masline. Prema statističkim podacima za 1973.
godinu maslinjaci zauzimaju površinu od 4.235 ha s 842.711 stabala. Površina
i broj maslina ukazuju na činjenicu da se radi o značajnim nasadima kojima
svakako treba osigurati i zaštitu od požara.


Obzirom da su degradirane šume i maslinjaci od izuzetnog značaja za
zaštitu čovjekove sredine i da su podjednako ugrožene od požara, to zaštitu
šuma od požara ne možemo lučiti od problema zaštite maslinjaka od požara.
S toga smatramo da se kod nas postavlja problem zaštite od požara ne samo
šuma već vegetacije u širem smislu i sa toga aspekta ćemo razmatrati ovu
problematiku.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 77     <-- 77 -->        PDF

NOVI ČINIOCI UGROŽENOSTI VEGETACIJE OD POŽARA


Na dubrovačkom području, kao općenito na cijelom primorskom pojasu


Hrvatske, zadnje dvije decenije stalno se povećava stupanj ugroženosti od


požara kako šumske tako i druge vegetacije. Zato je interesantno iznijeti


uzroke ove pojave.


Depopulacija sela i napuštanje poljoprivrede sa stočarstvom dovode


do promjena u biljnom pokrovu. Šikare i makija su uslijed depopulacije


i elektrifikacijom naselja rasterećene od prekomjernih sječa, a opadanjem


stočarske proizvodnje i zaštićene od zuba stoke. Tako ove antropogene zajed


nice postepeno prelaze u progresivne stadije (ima ih već danas teško ili


potpuno neprohodnih). Važno je istaći da se, osim toga, znatno smanjuju


uvjeti za nastajanje požara zbog gustoga sklopa. S druge strane, napuštanjem


poljoprivrede i stočarstva, stvara se gusti travni pdkrov na napuštenim


obradivim površinama, u zapuštenim maslinjacima i od paše rasterećenom


garigu. Ovi tipovi travnjaka, sveze Cymbopogo-Brachipodion ramosum, zavr


šavaju svoj godišnji razvitak krajem proljeća i početkom ljeta. Ovakav raz


vojni ciklus poklapa se sa nastupanjem požarno opasne sezone i time pret


stavlja veliku potencijalnu opasnost za lako izazivanje i naglo širenje požara.


Na našem je području zadnjih godina do 70% šumskih požara izazvano


prenošenjem vatre travnog pokrova koji je zapaljen na napuštenim obra


divim zemljištima i u zapuštenim maslinicima.


S druge strane razvoj turističke privrede priobalnog područja doprinosi
povećanju opasnosti od požara utoliko prije što je broj turista najveći za
vrijeme kupališnoboravišne sezone (npr. u VI—IX mjesecu 1973. je, u poređenju
sa cijelom godinom, broj posjetilaca iznosio 61% a noćenja 63%). Broj
turista, njihova pokretljivost i nedovoljna informiranost o opasnostima
lakog izazivanja požara imaju za posljedicu povećani stupanj ugroženosti
od požara i to prvenstveno onih šuma koje su i turistički najvrijednije.
Od posebnog značaja za turističku privredu dubrovačkog područja, a u zonama
ugroženim od požara, ima 1.260 ha borovih sastojina i 625 ha makije
III stupnja ugroženosti od požara.


Na temelju izloženoga dolazimo do zaključka da pri planiranju mjera
zaštite od požara moramo voditi računa i o ovim faktorima ugroženosti
vegetacije od požara kako bi što boljim mjerama smanjili i broj i intenzitet
požara.


POŽARI NA DUBROVAČKOM PODRUČJU


Da bi smo ukazali na svu težinu problematike zaštite vegetacije od
požara, iznijet ćemo najvažnije podatke za požare u šumama i maslinjacima
bez upuštanja u detaljniju analizu pojedinih pokazatelja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Šumski požari u periodu 1960—1975*


Apsolutna i prosječna površina te intenzitet


rt>


28 a


u


— i
a


u
3


broj


g" Borove
šume


.i


´RS 1


?.N «N g2,S
o o G S


Primjedbe


a-.


> + -»- 0, 3 3 rt rtS C/5rr,


ha ha ha ha


1 2 3 4 5 6 7 8


Godišnje
Za 16 god. 540 2.138 5.230 7.368 od 3 (1972)
Godišnje 33 133 326 460 13,6 88,1 do 87 (1971)


Od 52 230 ha šuma i šum iskog zemljišta opožareno je 14% površine za


proteklih 16 godina. Moramo ukazati na katastrofalnu 1975. godinu s opožarenom
površinom od 1.657 ha što čini 22%-od apsolutno opožarene površine
u razdobjlu 1960— 1975. Za tih 16 godina opožareno je


— od 6545 ha borovih šuma 33,6%


— od 45685 ha makija i drugih listača 11,4% odnosno od
ukupnih 52230 ha šuma 14,1%.


Čestine požara po godišnjim dobima


e,.~M Proljeće Ljeto Jesen Zima
svega III + IV+ V VI + VII + VIII IX + X+ XI XII+ 1 +II


Za 16 g. 540 34 407 81 18
U % 100 6 76 . 15 3


Visoke dnevne temperature, lako zapaljivi suhi materijal i veliki broj
turisti u ljetnom godišnjem dobu su činioci radi kojih dolazi do velikog
broja požara u to godišnje doba (u posmatranom periodu 76% slučajeva).


Struktura uzroka nastajanja požara


Uzrok utvrđen Uzrok
„ , , željez- > , , ne utvr-
Svega korov smeće -J djeca grom ostalo »


Za 15 g. 540 122 26 70 9 15 45 252
U /„ 100 23 5 13 2 3 8 46


Analiza utvrđenih uzroka nastajanja požara omogućavala nam je i omogućuje
poduzimanje određenih preventivnih i represivnih mjera za suzbijanje
izazivanja požara.


* Detaljnije podatke, za šumske požare po godinama i uzrocima a za maslinjake
po datumima i lokalitetima, zainteresirani mogu dobiti u Ustanovi za šumarstvo
u Dubrovniku.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Požari u maslinjacima 1969—1971, i 1973—1975:


Opožarena Uništeno


Slučajeva


površina stabala Primjedbe
broj ha broj


Godišnje od 534 kom.


Za 6 god. 53 82 19.604


(1969) do 7851 komad


Godišnje 9 14 3.267


(1971).


U maslinjacima nije bilo požara 1972. godine, a u razdoblju 1960—1968
bilo je požara, no propustili smo da ih blagovremeno evidentiramo, jer
nismo uočavali opasnost uništavanja maslina vatrom.


Štete od požara u maslinjacima su utoliko teže što obnavljaju zbog nezainteresiranosti vlasnika iz ekonomskih razloga, pa opožarene
maslinjake može smatrati definitivno izgubljenim.


TEHNIČKE I ORGANIZACIONE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA


Općina Dubrovnik obuhvata uski, oko 100 ha dugi, priobalni pojas s
poluotokom Pelješac dužine 60 km, do granice sa općinom Korčula. Takav
položaj i brdoviti reljef predstavljaju znatne teškoće za organizaciju i provođenje
pojedinih mjera zaštite od požara (dojavna služba, patroliranje,
brzina intervencije itd).


Odnos društvenih šuma prema privatnim je u omjeru 1 : 4. Nemamo
većih kompleksa društvenih šuma što onemogućava bolje gospodarenje i
provođenje efikasnijih mjera zaštite od požara. Osim toga su najvrednije
borove šume društvenog vlasništva manjih i malih površina i okružene
manje makijom više garigom. Zbog ovih činjenica mjere za zaštitu šuma
od požara ne mogu se provoditi za društveno odvojeno od privatnih.


Zaštita šuma od požara tek od 1970. postepeno postaje sve više općedruštvena
briga komune koja od 1972. izdvaja znatna sredstva u te svrhe.
Na primjer, za zaštitu šuma u 1976. je u budžetu Općine odobreno din
1,073.510 (7,5"o od boravišne takse u iznosu din 707.5Q0 i od premija za
osiguranje od požara DOZ-a din. 366.510). Međutim, ova sredstva se koriste
samo za nabavke i održavanje osnovnih sredstava i opreme vatrogasnih
jedinica te troškove gašenja i, u manjoj mjeri, na patrolnu službu i propagandu,
dok do sada nije bilo razumjevanja za preventivne radove u
šumama.


Obzirom da zaštita šuma od požara odnosno vegetacije u širem smislu
obuhvata niz mjera tehničke i organizacione prirode to ćemo, za područje
dubrovačke općine, pokušati da prikažemo današnju organizaciju protupožarne
službe i prijedloge za njego poboljšanje.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 80     <-- 80 -->        PDF

1. Ocjena opasnostni od požara
Ovisno od biljnog pokrova i frekvencije kretanja i zadržavanja ljudi,
na dubrovačkom području su jedni predjeli više drugi manje ugroženi od
požara. Da bi se pojedine aikcije zaštite usmjeravale, posebno za vrijeme
požarno opasne sezone, tamo gdje je veća ugroženost, teritoriju općine smo
podijelili na deset zona ugroženosti koje se međusobno znatno razlikuju
(nipr. priobalna konavoska sa 27% slučajeva požara, dubrovački otoci sa 4%).


Za vrijeme ljetnog sušnog perioda ocjenjivanje opasnosti od požara
smo organizovali u vidu pojačanog nadzora ´naročito u ugroženijim zonama.
Lugarsko osoblje je, uz saradnju milicije, zaduženo da konstantno patrolira
i vrši upozorenja o opasnosti pušenja, zabrani loženja vatre po motorizovanim
turistima i paljenje korova po domaćim ljudima, zabrani divljeg
kampiranja itd.


Inače, korištenje faktora ikoji utiču na ipojavu i intenzitet šumskih
požara i aparata određivača stupnja opasnosti spadaju u domenu prethodnog
proučavanja istraživačke službe koja ne postoji, jer značaj i potreba istraživanja
ovih problema nije dovoljno sagledana do danas.


2. Uzgoj no zaštitni radovi
Iako su ovi radovi od izuzetne važnosti i sa stanovišta preventive na
zaštiti šuma od požara, na njima je nedovoljno rađeno zbog pomanjkanja
sredstava. Ustanova za šumarstvo je minimalnim sredstvima u najvrijednijim
sastojinama društvenog vlasništva radila protupožarne prosjeke, čišćenja
i prorede (otok Jakljan, Podžar i Supavlovica kod Stona, sastojine u
Topolom, Bosanka više Dubrovnika i dr.).


Izuzetno težak problem ovoga vida zaštite su turistički vrijedne šume


(1.260 ha borovih šuma, 265 ha makije). Za šumsko uzgoje i zaštitne radove
kroz desetogodišnji period potrebna su godišnja sredstva od din. 950.000.
Realno gledano, mogućnosti su manje pa bi se i s 50% ovih sredstava dosta
učinilo na zaštiti od požara turistički vrijednih šuma.
3. Mjere sprečavanja nastajanja požara
Analizom uzroka nastajanja požara u periodu 1960 — 1975. utvrdili smo
da je 23% požara nastalo paljenjem korova na obradivim površinama. Zbog
toga je 1972. godine Skupština općine Dubrovnik donijela novu i pooštrenu
Odluku o mjera im a za zaštitu poljoprivrednog zemljišt
a o d požar a po kojoj je zabranjeno (paljenje korova u vremenu
od 15. V, do 15. X, a od 16. X do 14. V dozvoljeno je samo po odobrenju
mjesne zajednice. U zadnje tri godine za prekršaje po ovoj Odluci podnijete
su 203 prijave i kažnjeno je 184 prekršioca uz napomenu da je u istom
periodu bilo 13 požara izazvanih paljenjem korova. Ovi podaci nas upozoravaju
na potrebu poduzimanja mjera, prvenstveno putem propagande, protiv
paljenja korova u letnjem periodu, jer je to danas najopasniji uzročnik
požara vegetacije zbog gustoga travnog pokrova.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Drugi veći uzročnik, u proteklom periodu, nastanjanja požara su lokomotive
s 13% slučajeva. Uzrok je bio ugalj lošeg kvaliteta. Od 1970. su požari
smanjeni primjenom dizel vuče, a od 30. V 1976. se ukida željeznički saobraćaj
na ovoj uskotračnoj pruzi.


Podatak o 46")
ft neutvrđenih uzroka požara nije zadovoljavajući i ukazuje
Tia potrebu energičnije istrage nadležnih organa.


U preventivne mjere dolaze i svi oblici upozorenja i propagande.
Uz jadransku magistralu i pelješku cestu postavili smo 216 znakova
zabrane pušenja, loženja vatre i kampiranja. Takođe je postavljeno i 10
velikih panoa upozorenja opasnosti od požara. Na drugim mjestima ugroženosti
— u šumi, maslinicima i drugdje — postavili smo 250 znakova
upozorenja. Za vrijeme požarno opasne sezone koriste se manje više sva
sredstva javnih informacija, propagandni plakati i letci. U okviru vatrogasne
sedmice, juna mjeseca, održavaju se po Školama predavanja o značaju
zaštite šuma od požara.


Najzad valja istaći da se kod domaćih ljudi propagandom uspjelo uglavnom
da odmah interveniraju čim primijete požar.


4. Otkrivanje požara
Zbog geografskog položaja i reljefa dubrovačkog područja otežano je
brzo otkrivanje i brza dojava o požaru, pa se ovom problemu poklanja dosta
pažnje.


Tako plan osmatranja i sistem dojave predviđaju devet osmatračkih
punktova: četiri osmatračnice isključivo za osmatranja šumskih požara i
pet punktova drugih organizacija — kontrolni toranj Aerodroma Ćilipi, vodostan
HE u Platu, RTV i »Atlas« na Srđu i UKV uređaj na Ugljenju -— na
kojima osoblje, pored redovne dužnosti, usputno vrši i osmatranje. Nažalost,
od četiri osmatračnice samo za šumske požare, osmatranja se vrše
sa osmatračnice Nacionalnog parka na Mljetu, za ostale tri »nema« sredstava
za plaće osmatračima.


Planirana je patrolna služba s dvojim kolima i u sastavu po jedan profesionalni
vatrogasac i jedan milicioner, ali se ona obavlja neredovito. Međutim,
za dojavu požara koriste se stalno i autobusi Turističkog poduzeća
»Atlas« i saobraćajna milicija, pošto i jedni i drugi imaju UKV uređaje.


Unatoč svemu, organizacija otkrivanja i dojave o šumskim požarima
ipak zadovoljava, jer se vrši iz zraka s putničkih aviona preko kontrole
leta Aerodroma Cipili, zatim s osmatračnice na Mljetu i pet punktova, te
patrolnom službom, saobraćajnom milicijom i autobusima »Atlasa«.


Još se uvijek, tu i tamo, dešava da prođe dosta vremena od nastanka
požara do dojave a time i intervencije gašenja, što može imati katastrofalnih
posljedica (npr. požar na Pelješcu od 2. do 7. 08. 1975. koji se s
našeg područja proširio sve do Orebića i opožario preko 2.000 ha). Zato
bi svakako trebalo osiguravati sredstva i za one tri osmatračnice i time
bi cijelo područje bilo obuhvaćeno osmatranjima za vrijeme požarne sezone.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 82     <-- 82 -->        PDF

5. Sredstva i oprema
Smatramo da nije potrebno govoriti o »klasičnim« sredstvima za gašenje
požara (kosijeri, grane, krampovi i lopate, a u zadnje vrijeme i motorne pile)
obzirom da su ona poznata i odavna u upotrebi.


Naprotiv, zadržat ćemo se na pitanju modernije opreme ikoja se odnosi
na upotrebu vode i protuvatre.


Upotreba vode za gašenje šumskih požara, u našim uvjetima, je ograničena
uz saobraćajnice i na relativno uskim pojasevima uz morsku obalu.
Međutim, postoje specijalno konstruisane leđne pumpe za gašenje šumskih
požara koje se koriste na svim, čovjeku dostupnim, terenima. Od 1971.
godine počeli smo korisiti američke leđne pumpe »Indi a n« zapremine
22,7 1 (5 galona). Obzirom na efekat vrlo su ekonomične u pogledu utroška
vode. Pokazale su se dobre za gašenje vatre u garigu, makiji, te mladim
i sredjedobnim borovim sastojinama. Posebno su efikasne u gašenju žarišta
na lokalizovanim požarištima što je od velikog značaja. Naime, često se
dešava, naročito noću, napuštanje stražarskih mjesta, pa se u ranim jutarnjim
satima ponovo rasplamsa vatra i opet nastane požar.


Vodu dopremamo u običnim bidonima od 20 1 za koje smo napravili
leđne uprtače te se onaj, koji nosi vodu, može kretati i po najtežem terenu.
Čini nam se, da je najbolje imati ekipe od 11 ljudi — jedna pumpa i deset
bidona — sa udarnom snagom od 220 I vode. Deset ljudi, lančanim donošenjem
vode, omogućavaju stalno djelovanje pumpe i u težim uvjetima.


Upotrebom pumpi došli smo do zaključka da se, u usporedbi sa dosadašnjim
načinom gašenja (kosijeri, grane), za 50% i više smanjuje broj
ljudi potreban za gašenje. Od značaja je i ta činjenica, jer omogućava
ekonomičnije korištenja ljudskog potencijala i češću zamjenu ljudi angažiranih
na gašenju.


Moramo priznati da je, nažalost, još uvijek ograničeno korištenje »Indian
« pumpi, jer nisu odobravana sredstva, koja smo tražili od Općine, za
nabavke većeg broja pumpi i bidona. S druge strane postoje i subjektivni
razlozi.


Protuvatra može biti, u požarima većih razmjera, jedina mogućnost
lokaliziranja požara. Primjenjuje se na širokom frontu i efikasnost ovisi
od brzine djelovanja koja se baš ne može postizati upotrebom grana i primitivnih
baklji. Zbog toga smo za izazivanje protupožara nabavili leđnje bacače
plamena Smith , (paljenje trave na protupožarnim koridorima, spaljivanje
tanjeg materijala na prosjekama, te kore granja, štetnog bilja i korova
prilikom subzijanja štetnika i biljnih bolesti).


6. Organizacija gašenja požara
Na području općine Dubrovnik organizacija gašenja šumskih požara
postavljena je na principu da su, prije svih ostalih, obavezni da gase požar
oni građani na čijem se području sela odnosno mjesne zajednice pojavila
vatra. Širem angažiranju ostalih građana, zatim radnika u poduzećima i
konačna armije pristupa se u slučaju da požar uzima tolike razmjere da
ga ne mogu lokalizovati stanovnici mjesne zajednice.


80




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Po selima su zato oformljene jedinice za zaštitu od elementarnih nepogoda
u čijem su, za razliku od jedinica civilne zaštite, sastavu svi sposobni
građani. Ovim jedinicama komandira Štab općenarodne odbrane Mjesne
zajednice. Predsjednik Mjesne zajednice i komandant Štaba općenarodne
odbrane su od strane Skupštine općine ovlašćeni da donose naredbu o
mobilizaciji na području mjesne zajednice. Na taj način postiže se brzo
i efikasno angažiranje stanovništva na gašenju požara. Prije prenijetih ovlaštenja
naredbu je donosio predsjednik SO, no dok se donijela naredba i
provela mobilizacija, požar je već redovito bio katastrofalnih razmjera.


Stalna vatrogasna straža u Dubrovniku i dobrovoljna vatrogasna društva
(Trpanj, Janjina, Ston, Slano, Cavtat i Mljet, a u osnivanju su na Lopudu
i u Moluntu) čim prime dojavu o požaru odmah stupaju u akciju bez obzira
kojih je razmjera požar.


Ako jedinice Mjesne zajednice na čijoj se teritoriji pojavio šumski požar,
s jedinicama susjednih Mjesnih zajednica ne mogu da lokaliziraju vatru,
tada se mobiliziraju radnici radnih organizacija u Dubrovniku i ostalim
mjestima a na kraju traži se učešće armije.


Općinski štab civilne zaštite obrazovao je Komisiju za zaštitu od požara
i na nju prenio sva ovlaštenja. Zadatak Komisije je dvojak: tokom godine
treba da radi na organizaciji službe gašenja požara i predlaganju nadležnim
organima mjera za što bolje funkcioniranje te službe, a za vrijeme požarno
opasne sezone njeni članovi dežuraju u Centru za zaštitu od požara i obavezno
učesvuju u akcijama gašenja. Ovaj operativni zadatak je pokazao
zaista dobre rezultate, jer je u većim požarima ranije dolazilo redovito do
kaotičnog stanja, a sada članovi Komisije drže uglavnom čitavu situaciju
u rukama donošenjem odluka o mjerama koje treba poduzeti i kontroliranjem
izvršavanja tih mjera.


Prije ovako postavljene organizacije gašenja šumskih požara imali smo
stanje više nego očajno. Jer, požare su gasili vatrogasci, turisti, radnici
dubrovačkih poduzeća i armija, a mještani su se držali po strani namjesto
da budu najangažiraniji. Možemo slobodno tvrditi da je ovakova organizacija
za gašenje šumskih požara stvarno dobra, ali je treba stalno poboljšavati
u organizacionom pogledu pa i sa opremom kod .mjesnih zajednica.


ZAKLJUČAK


Dosadašnji način na koji se provodi zaštita šuma od požara je pokazao
stanovite rezultate koji nisu za potcjenjivanje. Ipak smo prisiljeni da učinimo
jednu veoma ozbiljnu zamjerku politici zaštite šuma od požara.


Prije svega konstatiramo da se, pored svih poduzimanih mjera, ne srnaljuju
štete od požara, naprotiv pokazuju tendenciju povećanja. Neki razlozi
za to moraju postojati. Po našem mišljenju oni su sadržani u jednostrano
vođenoj politici usmjeravanjem zaštite šuma na represivnu mjeru gašenja
požara a samo djelomično i na neke od preventivnih mjera (propaganda,
osmatranja, patroliranja itd). Ne mala sredstva, namijenjena za kompleksnu
zaštitu šuma od požara, troše se isključivo, da ponovimo, za osnovna sredstva
i opremu vatrogasnih jedinica i druge investicije u vezi vatrogastva.
Prirodno je da ovakova jednostrana politika ne može voditi ka smanjenju




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 84     <-- 84 -->        PDF

opasnosti od požara, jer čak ni one turistički najvrednije šume nisu zaštićene
protupožarnim prosjekama i koridorima, a da ne govorimo o ostalim
šumama i maslinicima.


Zato smatramo da ovakovu jednostranu politiku zaštite šuma od požara
na dubrovačkom području treba mijenjati na način da se trajno osiguravaju
potrebna, samo ne simbolična, sredstva i za preventivne uzgojno zaštitne
radove u samim šumama i maslinjacima. Drugim riječima zaštita vegetacije
od požara treba i mora biti kompleksno obuhvaćena i provođena. Da se
to ostvari, rukovođenje politikom zaštite od požara treba povjeriti šumarskoj
organizaciji, kako se to radi u drugim zemljama bez obizra na sistem
njihovog društvenog uređenja, a kod nas je to učinjeno u Općini Makarska.


IZIŠAO IZ TISKA
DNEVNIK RADA


(službena knjiga terenskog osoblja)


Praktično džepno izdanje vel. 12x17 cm, fini pisaći papir tvrdi
povez!


Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih
predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti
šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji
i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta,
godišnjih odmora, bolovanja i si.


Cijena s poštarinom: 35,0 din.


Isporučujemo ODMAH!


Narudžbe prima:


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE
Zagreb, Mažuranićev trg 11




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 85     <-- 85 -->        PDF

RASPORED KADROVA PO STRUČNOJ SPREMI U DOZNACI STABALA
ZA SJEČU U PODRUČJU RAZNORODNIH (PREBORNIH) ŠUMA
GORSKOJ REGIJI


Dipl. inž. šum. SIMO MILKOVIĆ


Utvrđeni ekološko gospodarski tipovi i njihova klasifikacija s obzirom na
postojeće i potencijalne mogućnosti u oblasti raznodobnih (prebornih) šuma,
među ostalim, prilog su suvremenijeg načina gospodarenja tim šumama. Primjena
novih spoznaja u gospodarenju šumama pretpostavlja brže, brojnije i
jače uključivanje operativnog inžinjersko-tehničkog kadra. Kakovo je brojno
stanje, i raspored toga kadra po šumarijama, te njegovo sudjelovanje u obilježavanju
i doznaci stabala u oblasti prebornih šuma predmet je slijedećeg
izlaganja.


Poznato je, da se redovni prihod u razdodobnim (prebornim) šumama
doznačuje u tekućoj za narednu godinu. Stoga se izlaganje ograničava samo
na redovni prihod, bez slučajnog, doznačen u 1975. godini neovisno od visine
prosječnog godišnjeg etata. Radi preglednosti i usporedbe, promatramo stanje
po šumskim gospodarstvima i šumarijama, prikazano je po količini i u relativnom
odnosu u tabelarnom pregledu (na str. 85).


Prethodna tabela pokazuje:
a) U doznačenoj bruto drvnoj masi (1,277.368 m3) 1975. godine u oblasti razno


dobnih (prebornih) šumama sudjelovali su šum. inžinjeri s 15%, tehničari


58%, i lugari 27%.
b) Na području šumskog gospodarstva Delnice od ukupne mase (347.902 m3).
doznačili su šum. inž. 12%, šum. tehn. 44% i lugari 44%.


Postotno učešće po šumarijama izgleda ovako:


Naziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari
%


1. Fužine — 100 —
2. Delnice 29 56 15
3.
4.
Mrkopalj
Ravna Gora

21

39
100
40
5. Skrad — 54 46
6.
7.
Crni Lug
Gerovo
60


42
40
58
8. Prezid 1 35 64
9.
0.
Rijeka
Klana


100
72
-—
28




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 86     <-- 86 -->        PDF

c) Na području Šumskog gospodarstva Senj u 1975. godini doznačili su šum.
inž. 36%, a šum. tehn. 64% od ukupne mase (172.277 m3). Dakle, na području
ovog gospodarstva iz obilježavanja i doznake stabala isključeno je lugarsko
osoblje.


Odnos sudjelovanja po šumarijama je slijedeći:


Naziv šumarije šumi.
.. in
ininž
žž šum
šumšum.
.. tehn
tehntehn.
.. lugari


0/


>:


1. Jablanac 34 66
2. Senj 34 66
3. Krasno 50 50
4. N. Vinodol 42 58
5. Crikvenica — 100
d) U šum. gospodarstvu Vrbovsko doznaku su proveli inž. 18% i tehn. 82%
od ukupne mase (45.646 m3).


e) Na području šum. gospodarstva Gospić doznačili su šum. inž. 11%, šum.
tehn. 63% i lugari 26% od doznačene mase (395.885 m3).


Relativno učešće po šumarijama je:


Naziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari
)
1. Otočac 1 60 39
2. Vrhovine — 100 —
3. Perušić 22 57 21
4. Karlobag
5. Gospić

25
54
47
46
28
6. T. Korenica 24 75 1
7. D. Lapac 19 66 15
8. Udbina — 79 21
9. Srb — — 100
10. Gračac — 72 28


f) Na šum. gospodarstvu Ogulin u doznaci su sudjelovali šum. inž. sa 11%,
šum. tehn. 61% i lugari 28% u ukupno doznačenoj masi 1975. godine


(315.658 m3).
Taj odnos po šumarijama izgleda ovako:


Na:ziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari
i
1.
2.
3.
Ogulin
Josipdol
Plaški
75
54
35
25
41
65
4. Jasenak 22 78 —
5. Drežnica 58 42 —
6.
7.
Brinje
Gomirje 1
100
47 52